Prevara u "Igmanu" bila je samo alarm: Šta ako hakeri napadnu izbore i državne institucije u BiH?

Činjenica da je "Igman" Konjic kompanija u većinskom državnom vlasništvu i dio namjenske industrije čini je atraktivnom metom za cyber i hibridne prijetnje, upozoravaju iz Centra za sigurnosne studije.

Zato, kako ističu, čude niski standardi cyber sigurnosti. Podsjećaju i da je Federalna uprava policije još u maju upozorila građane i pravna lica na porast online prevara, među kojima su, kao posebno opasne, izdvojene prevare putem lažnih e-mailova. Zbog toga apeluju na političke aktere da pitanju cyber bezbjednosti pristupe kao prvorazrednom pitanju državne bezbjednosti i formiraju CERT, odnosno tim za odgovor na računarske incidente.

"To je samo implementacija dogovorenog. Evo, već niz godina se ne uspostavlja taj sistem. Zadnje što je bilo, nakon pet godina, jeste da im je Vijeće ministara odobrio prostorije. Ali, zaposlenih nema. To bi trebalo da bude jedna centralna državna institucija kojoj se možete obratiti i koja radi da zaštiti sve građane, sve institucije i kompletan naš sistem. Jednostavno, nedostaje politička volja. Ja nisam čuo nijednog političara u zadnjih nekoliko godina da je spomenuo cyber sigurnost, strategiju ili uspostavljanje CERT-a", rekao je Denis Hadžović iz Centra za sigurnosne studije.

Na pitanje da li je riječ o neznanju ili nezainteresovanosti, Hadžović odgovara da se radi o neodgovornosti.

Iz Centra podsjećaju i na cyber napad na Parlamentarnu skupštinu BiH u septembru 2022. godine, kao i na ranija upozorenja Obavještajno-sigurnosne agencije BiH institucijama i privatnom sektoru da izvrše sigurnosne procjene informaciono-komunikacionih sistema.

"Treba nam sistemski pristup. Treba nam zakonski okvir. Treba nam, prije svega, ne samo jedan, nego nekoliko CERT timova, koji nisu magično rješenje, kako ih mnogi zamišljaju, nego bi vodili procese kreiranja zakona i procedura. Svi mi znamo pozvati policiju, ali formalno ne znamo pravu proceduru reagovanja na cyber incident, jer je niko nije ni propisao", smatra stručnjak za cyber sigurnost Predrag Puharić.

Uloga takvih timova bila bi i koordinaciona – da preporuče procedure zasnovane na dobrim praksama, usklađene sa globalnim standardima, ali i da rade na edukaciji.

"Kao 112 što treba da bude, kad imate neki problem da nazovete. Tako i ovdje. Pokušajte vi sami, ja sam lično iskusio kada sam bio žrtva prevare, morao sam zvati tri telefonska broja i tri policijske stanice gdje stanujem. Izgubilo se vrijeme i ta je prevara ostala nezabilježena, niti sam imao povratnu informaciju da li se išta preduzelo", dodao je Hadžović.

Do usvajanja državne strategije, Cyber Security Excellence Centar planira da u oktobru predstavi svojevrsni set osnovnih standarda koji mogu poslužiti za certifikaciju srednjih i malih preduzeća i organizacija.

"Taj set je usklađen sa svim potrebnim evropskim direktivama, našim postojećim zakonima koji se dotiču te materije, prije svega Zakonom o zaštiti ličnih podataka BiH, te svim relevantnim standardima, ne bi li se pomoglo kompanijama da postignu koliki-toliki nivo osnovne cyber sigurnosti", naglasio je Puharić.

S obzirom na to da su mala i srednja preduzeća najviše podložna računarskim prevarama, cyber sigurnost posebno je važno ojačati uoči primjene novih izbornih tehnologija na Općim izborima u oktobru. No, bivši član CIK-a BiH Vehid Šehić ocjenjuje da su one pouzdane, budući da su već korištene u pojedinim državama u izbornim ciklusima.

"Ponuđač koji se javio na tender koji je raspisala Centralna izborna komisija BiH je, između ostalog, u karakteristikama nudio da imaju sisteme zaštite od bilo koje vrste hakerskog upada. Dakle, to po meni neće biti problem iz jednog prostog razloga – mi ćemo i dalje glasati na tradicionalan način. Biometrijska identifikacija birača će utvrđivati ko je sve izašao na izbore, dok će skener skenirati glasački listić, koji direktno iz skenera odlazi u kutiju. Bilo kakav upad neće dati rezultate jer će se glasački listići i ručno prebrojavati", poručio je bivši član CIK-a BiH Vehid Šehić.

Svakako je važno podsjetiti da su, osim kompanija i institucija, na meti hakerskih napada sve više i građani, zbog čega je ključno edukovati se o svim opasnostima. Ono na šta struka posebno upozorava i savjetuje jeste da sve aplikacije koje koristimo besplatno na neki način "platimo", jer u protivnom postajemo lakša meta za napad.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad