"Stari svjetski poredak je mrtav, a novi se nije rodio – BiH ne smije biti na meniju već za stolom"

Muzaferija smatra da današnji međunarodni poredak više nije moguće posmatrati kroz jednostavnu podjelu svijeta na dva bloka. Stari sistem, kako je kazala, praktično je mrtav, dok novi još nije uspostavljen.

Evropa podijeljena oko ključnih sigurnosnih prioriteta

Tema ovogodišnje Sarajevske sigurnosne konferencije, pojasnila je Muzaferija, zapravo je pitanje upućeno njenim gostima i govornicima – kako osigurati evropski kontinent u trenutku kada se međunarodni politički poredak raspada.

"Današnja Evropa jeste podijeljena i tu podijeljenost najbolje vidimo u pitanjima vanjske politike, odnosno posebno u pitanjima vanjskopolitičkih prioriteta. I to se posebno odnosi na percepcije prijetnje i na odnos prema transatlantskom savezu i odnosu prema Sjedinjenim Državama", kazala je Muzaferija.

Različiti dijelovi Evrope, objasnila je, imaju i različitu percepciju najvećih prijetnji.

"U suštini, to znači da, s jedne strane, imate Poljsku, baltičke zemlje, Finsku ili Rumuniju, čiji je prioritet Rusija kao jedna egzistencijalna prijetnja. I to možemo da vidimo i u odbrambenim budžetima ovih država. S druge strane, zemlje na jugu ili zapadu Evrope, njihovi prioriteti su migracije, stanje Mediterana i tako dalje. I vi, kad imate podijeljenu sliku prioriteta i prijetnji, jako je teško imati ujednačenu politiku", navela je.

Podjele postoje i kada je riječ o budućnosti odnosa Evrope i Sjedinjenih Američkih Država.

"S jedne strane, imate u Evropi države poput Nizozemske, države poput Poljske, poput baltičkih zemalja ili skandinavskih zemalja koje vjeruju u budućnost transatlantskog saveza i koje smatraju da možda treba samo sačekati naredne dvije godine, sljedeću administraciju, i to će sve da se poboljša. Onda imate države poput Španije ili Francuske koje smatraju da Evropa treba da gradi autonomiju. I u te dvije stvari vidimo tu podijeljenost", rekla je.

Kao najveće sigurnosne izazove za Evropu izdvojila je rat u Ukrajini, sukobe na Bliskom istoku te prijetnje koje ostaju ispod praga klasične vojne intervencije.

"Što se tiče najvećih izazova za Evropu današnjice, to bi bio rat u Ukrajini, koji već ulazi u petu godinu i za koji su mirovni pregovori u jednoj dubokoj pauzi. Drugi izazov jeste rat na Bliskom istoku, koji je podigao cijene energenata i predstavlja jednu sigurnosnu i ekonomsku prijetnju za čitav kontinent. I treći izazov jesu sve ove prijetnje koje se dešavaju ispod nekog praga vojne intervencije, od kampanja dezinformacija do raznih vrsta sabotaže i tako dalje", kazala je Muzaferija.

Više od 140 govornika stiže u Sarajevo

Na ovogodišnjoj konferenciji očekuje se više od 140 govornika i više od 300 učesnika iz ključnih zemalja Evropske unije, Sjedinjenih Američkih Država i Ujedinjenog Kraljevstva.

"Govornici i učesnici konferencije dolaze iz svih polja koja se bave geopolitičkim pitanjima. Dakle, od dužnosnika stranih vlada, vojnih dužnosnika i predstavnika NATO štaba do akademske zajednice i predstavnika tehnološkog sektora i namjenske industrije", pojasnila je.

Među najznačajnijim gostima, prema njenim riječima, bit će dva američka kongresmena, Mark Quincy i Greg Murphy.

"Jedan je demokrata, a drugi republikanac. Obojica su članovi Predstavničkog doma i obojica su članovi takozvane Helsinške komisije. To je jedno tijelo američkog Kongresa koje prati i diskutuje o ljudskim pravima i sigurnosti u Evropi. I to tijelo prati Balkan već od devedesetih godina", navela je.

U Sarajevo stiže i specijalna izaslanica Ujedinjenog Kraljevstva za Zapadni Balkan Dame Karen Pierce, koju je Muzaferija opisala kao jednu od najiskusnijih britanskih diplomatkinja.

Ovogodišnje izdanje konferencije, prema broju i profilu gostiju, bit će najveće do sada.

"Jedna od posebnih novosti na ovom izdanju konferencije, dakle, ovo je četvrto izdanje konferencije, i prema profilu govornika i gostiju i broju, ovo je dosad najveće izdanje, što čini ovaj skup najvećim sigurnosnim i geopolitičkim skupom na Zapadnom Balkanu", kazala je.

Poseban prostor ove godine bit će posvećen i Bliskom istoku.

"Odlučili smo da ove godine imamo prošireni program za Bliski istok. Ne samo zbog rata u Iranu, nego zato što institut koji organizuje ovu konferenciju, New Lines Institute, koji je u Washingtonu, ima jako bogat program vezan za Bliski istok. I odlučili smo da ne želimo da samo damo jednu panel-diskusiju o ovim temama, nego više njih i da o ovim pitanjima razgovaramo sa predstavnicima i ljudima iz Libana, iz Sirije, iz Saudijske Arabije i tako dalje", navela je.

"BiH je 30 godina bila samo tačka dnevnog reda na tuđim konferencijama"

Muzaferija smatra posebno značajnim to što se veliki međunarodni razgovori o sigurnosti ovog puta vode upravo u Sarajevu.

"U posljednjih 30 godina Bosna i Hercegovina je bila samo tačka dnevnog reda na tuđim konferencijama. Od Washingtona i Daytona do Londona i Brisela. O Bosni i Hercegovini se razgovaralo, odlučivalo i Bosna i Hercegovina je u posljednjih 30 godina bila samo neki objekt tih priča, diskusija i procesa donošenja odluka", kazala je.

Sarajevska sigurnosna konferencija, naglašava, pokušava promijeniti takvu logiku.

"Međutim, ova konferencija, što je meni posebno drago, prati drugačiju logiku. A to je da ljudi iz Washingtona, iz Brisela, iz Londona dolaze u Sarajevo da razgovaraju o sigurnosti na Bliskom istoku, u svijetu, u regionu i u Evropi", rekla je.

To, prema njenim riječima, domaćim službenicima, oficirima, istraživačima i novinarima omogućava direktan pristup ljudima zbog kojih bi inače morali putovati u Washington ili Brisel.

"Sve konekcije i poveznice koje naprave ovaj vikend neće se završiti u nedjelju. To će se pretvoriti u daljnje pozive, u diskusije i, u nekim slučajevima, i u konkretne odluke", kazala je.

Posebno je naglasila da će se razgovori vođeni u Sarajevu prenijeti i u Washington.

"A mi, kao institut u Washingtonu koji savjetuje američku vanjsku politiku, ćemo sve analize, argumente i diskusije koje čujemo naredna tri dana u Sarajevu ponijeti s nama u Washington i pretvoriti u prijedloge za američku politiku u regionu i dalje", rekla je Muzaferija.

Informaciono ratovanje: Cilj je da više ne vjerujete ni u šta

Jedna od važnih tema konferencije bit će hibridne prijetnje, kibernetička sigurnost i kognitivno ratovanje. Muzaferija smatra da informacione operacije danas mogu biti podjednako opasne kao klasične vojne prijetnje.

"Moj stav je da jesu opasne kao i klasične vojne prijetnje. Zato što informaciono ratovanje za cilj ima da vam onemogući da vi uopšte razmišljate i donosite odluke. Tradicionalne vojne prijetnje za cilj imaju materijalno uništavanje i uništavanje različitih kapaciteta. Da li se radi o mostovima, vojskama, kasarnama i tako dalje", kazala je.

Razlika je, objašnjava, u tome što je cilj informacionog ratovanja razoriti povjerenje unutar društva.

"Informaciono ratovanje za cilj ima da uništi bilo kakav oblik slaganja ili konsenzusa. Vi više nećete vjerovati u institucije, nećete vjerovati u medije, nećete vjerovati svojim komšijama i, na kraju krajeva, nećete vjerovati u ništa", upozorila je.

Kognitivno ratovanje, dodaje, ide i dalje od klasične propagande.

"Zato što nije cilj da vas ubijedi samo u jednu laž, nego da na kraju vi ne vjerujete u apsolutno ništa. I društva koja ne vjeruju u apsolutno ništa jako teško napreduju, ne mogu da se reformišu i ne mogu da se brane", kazala je.

Dodatni problem je što su takve operacije jeftine i teško ih je dokazati.

"Vi tenkove i vojske možete da vidite golim okom ili na satelitima. A takozvane troll farms ne možete. I jako je lako demantovati apsolutno postojanje ovakvih stvari", navela je.

"Kad su tenkovi došli u Ukrajinu, teren je već bio pripremljen"

Muzaferija je Ukrajinu navela kao primjer veze informacionog i klasičnog ratovanja.

"Ovakve operacije se obično uvode i u vojne operacije. To smo mogli da vidimo u Ukrajini. Rat u Ukrajini nije počeo 2022. godine, nego godinama prije. Prvo sa narativima o nepostojećoj naciji, o nekim nacistima u Kijevu koje treba istrijebiti i tako dalje. Kad su tenkovi došli u Ukrajinu, teren je već bio pripremljen", kazala je.

Smatra da je upravo taj aspekt posebno važan za Bosnu i Hercegovinu.

"Mislim da je za Bosnu i Hercegovinu ovo posebno važno, jer Bosna i Hercegovina nema neposrednu vojnu prijetnju. Mi nemamo nikakve tuđe tenkove kojih treba da se bojimo, ali imamo upravo to informaciono ratovanje", rekla je.

Objasnila je i kako se ono, prema njenoj ocjeni, manifestuje u BiH.

"To se kod nas odražava tako što nam se govori da je Zapad prevarant, da ne trebamo vjerovati komšijama, da institucije koje imamo su tuđe i tako dalje. I to je jako opasno za društvo, pogotovo za društvo koje će vrlo brzo imati opće izbore", upozorila je.

Zapadni Balkan: Veća prijetnja su lokalni akteri nego nadmetanje velikih sila

Govoreći o poziciji Zapadnog Balkana u vremenu velikih globalnih tenzija, Muzaferija je kazala da velike sile nikada nisu ni prestale da se nadmeću u ovom regionu.

"Rusija je ovdje prisutna kroz crkvu, kroz medije, kroz političke saradnike. Kina je prisutna ovdje kroz kredite i kroz tehnologiju. Turska i države Zaljeva su prisutne kroz neki kulturni utjecaj i investicije. A Evropska unija i Sjedinjene Države kroz integracije, kroz institucije i veliki dio ekonomije", navela je.

Ipak, smatra da danas veći rizik predstavljaju potezi lokalnih političkih aktera.

"Ono što je danas drugačije, prijetnja od nadmetanja velikih sila je mnogo manja od prijetnje onog što lokalni politički akteri mogu da urade. I to je upravo ovaj kontekst koji se trenutno iskorištava", rekla je.

Razlog vidi u činjenici da je pažnja ključnih zapadnih aktera trenutno usmjerena na druge krizne tačke.

"Fokus Sjedinjenih Država je na Iranu, na odnosima sa Kinom, fokus Evropske unije je na naoružavanju same Unije, odnosno država članica, naoružavanju Ukrajine. I u ovakvom jednom kontekstu lokalni akteri mogu da rade što žele. Mogu da testiraju te granice i to je ustvari prava opasnost, a ne nadmetanje velikih sila", kazala je Muzaferija.

Borba za tehnološku dominaciju obilježit će narednih pet godina

Na pitanje šta bi mogla biti dominantna tema globalne sigurnosti u narednih pet godina, Muzaferija je povezala tehnologiju, energiju, umjetnu inteligenciju i klasičnu geopolitiku.

"Ja bih rekla da su i tehnologija i energetska pitanja i umjetna inteligencija, na kraju krajeva, sve su to neke vrste alata geopolitike. I mislim da je najbolje sve te kategorije posmatrati kao jedan sjedinjeni sistem, jednu cjelinu", rekla je.

Kao primjer je navela međusobnu povezanost umjetne inteligencije, Tajvana, energetike i ratovanja.

"Naprimjer, umjetna inteligencija danas zavisi od ultranaprednih čipova koji se proizvode na Tajvanu. Tajvan je ostrvo za koje Kina smatra da njima pripada. Umjetna inteligencija u isto vrijeme zavisi od podatkovnih centara koji koriste ogromne količine energije, a cijena te energije zavisi od Hormuškog moreuza, koji je u zadnjih šest mjeseci jedna zona krize. U isto vrijeme ta umjetna inteligencija je u dronovima koji se koriste i u Ukrajini i na Bliskom istoku. Stoga je to sve jedna povezana cjelina", pojasnila je.

Ako bi ipak morala izdvojiti samo jednu temu, to bi bila tehnološka dominacija.

"Kad bih morala da izdvojim jednu kategoriju, to bi definitivno bila tehnološka dominacija. Zato što će to odrediti ne samo vojnu nego i ekonomsku nadmoć", kazala je.

Kao primjer navela je upotrebu dronova u Ukrajini.

"To je jedna država koja nema flotu, a koja je sa dronovima koji koštaju manje od automobila uspjela da neutrališe Crnomorsku flotu. S druge strane, to vidimo i u odnosima Sjedinjenih Država i Kine, odnosno to tehnološko nadmetanje. Stoga mislim da je borba za tehnološku dominaciju ono što će biti ključ narednih pet godina", rekla je Muzaferija.

"Današnja situacija mnogo je složenija od Hladnog rata"

Iako se zbog aktuelnih geopolitičkih podjela često govori o novom hladnom ratu, Muzaferija smatra da takva usporedba nije precizna.

"Moj stav je da je današnja situacija mnogo složenija od Hladnog rata. Hladni rat je bio bipolaran, odnosno bila su dva izvora moći: Sjedinjene Američke Države i Sovjetski Savez. Bio je ideološki rat i postojala su jasna pravila", kazala je.

Današnji svijet, prema njenom mišljenju, funkcioniše potpuno drugačije.

"Današnji geopolitički kontekst u kojem mi postojimo nije ideološki, nego je transakcijski. Nema pravila i ima puno više izvora moći, odnosno multipolaran je", rekla je.

Termin "novi hladni rat", smatra, privlačan je zato što je ljudima poznat, ali može dovesti do pogrešnih zaključaka.

"Kad bismo na taj način okarakterisali sadašnji momenat, to bi nas navelo na krive zaključke, zato što se ne radi o ideološkom sukobu. Dakle, u doba Hladnog rata to je bila borba između komunizma i kapitalizma. Nadalje, postojale su jasne crvene linije. To danas ne postoji. I države danas ne moraju da biraju na koju će stranu. Jer postoji puno više takozvanih srednjih sila koje imaju dovoljno moći da se čuju na tom nekom svjetskom podiju", objasnila je.

"Stari sistem je više-manje mrtav, ali novi se nije rodio"

Muzaferija je upozorila da multipolarni svijet ne znači nužno i manje globalnih tenzija.

"Tradicionalno se u političkim naukama i u studijama političke geografije smatra da je multipolarni svijet, odnosno svijet u kojem mi danas živimo, zapravo najopasnija verzija političkog sistema. Upravo zbog tog nadmetanja", rekla je.

Prema njenim riječima, pojedini politički geografi i politolozi čak smatraju da bipolarni sistem stvara stabilniju ravnotežu moći.

"Neki politički geografi i politolozi smatraju da je najbolja opcija bipolarni svijet, jer to drži taj neki balans moći između država. Mislim da je najbolji način da okarakterišemo današnji kontekst: stari sistem je više-manje mrtav, ali novi se nije rodio. Još nije uspostavljen", kazala je Muzaferija.

Evropa prvi put od 1949. gradi odbranu bez pretpostavke da će SAD uvijek biti tu

Velike promjene, smatra Muzaferija, već su vidljive u evropskoj sigurnosnoj arhitekturi.

"Ovo što možemo da vidimo danas je da, po prvi put od 1949. godine, Evropa i posebno Evropska unija pravi tu neku odbranu koja ne polazi od pretpostavke da će Sjedinjene Američke Države biti tu na prvoj liniji i da će braniti Evropu i članice Evropske unije pod svaku cijenu", kazala je.

Navela je da je evropski odbrambeni budžet u posljednje četiri godine povećan za 150 milijardi eura te da je NATO usvojio odluku o povećanju izdvajanja.

"Evropski odbrambeni budžet je u posljednje četiri godine porastao za 150 milijardi eura. I NATO je nedavno usvojio odluku za povećanje potrošnje BDP-a na pet posto do 2035. godine. I u posljednjih deset godina Evropska unija nije imala ni jedan euro za odbranu, a sad je to ogroman budžet", navela je.

Međutim, upozorava da se evropska sigurnost ne može svesti samo na količinu novca.

"Sigurnosna arhitektura se ne svodi samo na novac, nego isto tako na to ko, s kim i na koji način i prema kojim pravilima trguje. Jer tu su jako bitna oružja i trgovina oružjem", rekla je.

Razlike među evropskim zemljama vidljive su i pri nabavci naoružanja.

"Naprimjer, imate Francusku koja želi da kupuje evropska oružja. Onda imate evropske države na istoku poput Poljske koja želi oružje koje će doći sutra, pa makar bilo i američko. I proizvod toga je da je Evropa podijeljena po tom pitanju i nabavlja 17 vrsta tenkova, dok Amerika, naprimjer, ima par vrsta tenkova", navela je.

Zbog toga današnju evropsku sigurnosnu arhitekturu opisuje kao svojevrsni mozaik.

"Evropa danas, njena sigurnosna arhitektura, više je kao neki mozaik ili kao neka mreža gdje se svaka tačka kreće različitom brzinom", rekla je.

Američko-iranski sukob već smatra regionalnim ratom

Muzaferija je govorila i o sukobu Sjedinjenih Američkih Država i Irana, koji već smatra regionalnim ratom.

"Ja bih američko-iranski sukob već okarakterisala kao jedan regionalni rat, jer su tu uključene i druge države u Zaljevu. One jesu mete i njihova uloga je odbrambena, ali to po tim mjerilima jeste jedan regionalni rat", kazala je.

Daljnja eskalacija, upozorava, posebno bi pogodila Evropu.

"Opasnost od eskalacije postoji i to bi bilo jako pogubno prvenstveno za Evropu i za evropsku ekonomsku i sigurnosnu situaciju", rekla je.

Jedan od ključnih faktora je Hormuški moreuz.

"Hormuški moreuz, jedna petina svjetske nafte i plina prolazi tu i, kao što sam rekla, u zadnjih šest mjeseci taj moreuz je jedna apsolutna zona krize", navela je.

Rizik vidi i u mogućoj promjeni uloge drugih zemalja Zaljeva, ali i pogrešnim kalkulacijama Washingtona i Teherana.

"Kad god Washington kaže da će izvršiti određenu operaciju, Teheran odgovori time što kaže da će njihov odgovor biti proporcionalan. I tu je problem što može doći do pogrešnog pokreta zbog pogrešne kalkulacije. I dalje, nuklearno pitanje Irana još uvijek nije riješen problem. A Iran sada više nego ikad ima najbolji motiv da te kapacitete obnovi", rekla je.

Takva eskalacija, dodaje, ne bi Evropu pogodila samo kroz energetiku.

"Eskalacija kroz ove tačke bi predstavljala ogroman problem za evropsku sigurnost. Ne samo zbog energetskih pitanja nego zbog potencijalnih migracionih talasa i potencijalnih prijetnji terorizmom", kazala je.

SAD i Kina vode rat za tehnološku dominaciju

Dok Sjedinjene Američke Države sa Iranom ratuju vojno, odnos Washingtona i Pekinga Muzaferija prvenstveno vidi kao tehnološko nadmetanje.

"Taj rat po svemu je zapravo tehnološki. I u tom ratu carine su zapravo samo instrument", rekla je.

Podsjetila je da je sukob počeo 2018. godine kao spor oko čelika, ali da je njegova suština mnogo šira.

"U srži ovog trgovinskog sukoba je želja za tehnološkom dominacijom. I to je jedan sukob za kontrolu nad umjetnom inteligencijom i raznim sirovinama od kojih zavise razne vrste oružja, pogotovo što se tiče kritičkih minerala i metala", kazala je.

Istovremeno, dvije najveće sile ostaju snažno međusobno zavisne.

"Obje države su svjesne koliko su isprepletene i zavisne jedna od druge i zbog toga se one u isto vrijeme i svađaju i pregovaraju", rekla je Muzaferija.

Blokada Tajvana značila bi trenutnu globalnu recesiju

Poseban sigurnosni rizik predstavlja Tajvan, kao mjesto na kojem bi se Kina i Sjedinjene Američke Države mogle direktno sukobiti.

Muzaferija, ipak, ne smatra da je takav scenario vjerovatan u narednih godinu dana.

"Po pitanju posljedica, to bi bio jedan ogroman svjetski problem. Po pitanju mogućnosti i vjerovatnosti, barem u narednih godinu dana, ne. Tajvan je jedino mjesto gdje bi se Kina i Sjedinjene Države mogle direktno sukobiti, a ne kroz nekog posrednika", rekla je.

Posebno je važna uloga Tajvana u proizvodnji najnaprednijih čipova.

"Tajvan je mjesto gdje se proizvodi oko 90 posto najnaprednijih čipova. I stoga bi bilo kakva blokada Tajvana bila jedna trenutna globalna recesija", upozorila je.

Iako je situacija ove godine mirnija nego što se očekivalo, problem nije nestao.

"Kina nije promijenila svoj cilj, ali je promijenila razne metode. I Kina, u suštini, ne odustaje od Tajvana, nego se ta metoda sad promijenila u neke vježbe, u simulacije blokade, pritiska, sive zone, prekida kablova i tako dalje", navela je.

Najveći neposredni rizik, prema njenoj procjeni, nije planska invazija.

"Ja bih rekla da je najveći problem vezan za Tajvan danas ne neka planirana invazija, nego neki izolovani incident, tipa neki oboreni avion, sudar brodova i tako dalje. To bi moglo da ima katastrofalne posljedice", upozorila je.

"Društvene mreže postale su bojno polje"

Govoreći o umjetnoj inteligenciji i budućnosti ratovanja, Muzaferija je posebno upozorila na ulogu društvenih mreža.

"Što se tiče umjetne inteligencije i društvenih mreža, društvene mreže pogotovo jesu postale bojno polje. I to vrsta bojnog polja gdje države nisu ni komandanti ni vlasnici terena", kazala je.

Dezinformacione kampanje danas je, naglašava, moguće voditi uz relativno mala sredstva.

"Ovo je jako jeftin način za kampanje dezinformacija. Vi za jednu cijenu borbenog aviona možete da vodite kampanju godinama koja će da utiče na izbore u deset različitih zemalja", rekla je.

Kao primjer navela je Rumuniju i poništavanje izbora nakon kampanje na TikToku.

Poseban problem predstavljaju sami algoritmi društvenih mreža.

"Što se tiče društvenih mreža, algoritmi rade za napadača. Odnosno, algoritmi su napravljeni takvi da vam drže pažnju. I tu sve što je potrebno, ono što najbolje drži pažnju, jesu bijes i strah. I sve što je potrebno je da vi pojačate strahove koji već postoje. I mislim da Bosna i Hercegovina posebno ima taj problem", kazala je.

Na kraju razgovora Muzaferija je poručila da cilj Bosne i Hercegovine ne bi trebao biti da ostane po strani globalnih procesa, nego da postane država koja može doprinositi evropskoj sigurnosti.

"Mi se nadamo da nećemo ostati sa strane, pod jedan, i drugo, da nećemo nastaviti biti problem, nego jedna država koja može da pridonosi evropskoj sigurnosti. I sama Sarajevska sigurnosna konferencija je jedan od pokušaja da to uradimo", rekla je.

Dolazak visokih međunarodnih zvaničnika u Sarajevo, smatra, šalje važnu poruku.

"Jer vi, kad imate delegaciju američkih kongresmena, specijalnu izaslanicu iz Ujedinjenog Kraljevstva, to šalje poruku da je Bosna i Hercegovina i Sarajevo jedna normalna evropska prijestolnica u kojoj se može ozbiljno razgovarati o geopolitičkim temama, o evropskoj sigurnosti, bliskoistočnoj, regionalnoj i tako dalje. Ovo je samo jedan od mnogih koraka koje treba da napravimo kao država da ne bismo bili po strani, odnosno da ne bismo bili mi na meniju, nego da bismo bili za stolom", zaključila je Muzaferija u razgovoru za N1.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad