Huti postavili ogromnu cijenu za mir: Saudijci moraju platiti 51 milijardu dolara i priznati njihovu vlast

Prema izvorima upoznatim s razgovorima, Huti tvrde da bi traženi novac predstavljao odštetu za višegodišnje saudijske zračne napade i blokadu Jemena. Iako su tokom kasnijih kontakata spominjani i drugi iznosi, jasno je da pobunjenici za prekid sukoba zahtijevaju desetine milijardi dolara.

Osim finansijske naknade, Huti insistiraju da ih Saudijska Arabija zvanično prizna kao vlast u Jemenu. Takav potez značio bi da Rijad prihvata vlast grupe koju naoružava Iran, njegov dugogodišnji regionalni rival, neposredno uz svoju južnu granicu.

Za Saudijsku Arabiju ovi zahtjevi predstavljaju dodatni izazov u pokušajima okončanja sukoba u koji se vojno uključila prije više od deset godina.

Huti napreduju prema Adenu, napadi na Saudijsku Arabiju sve učestaliji

Sukobi su ponovo eskalirali tokom ljeta, kada su Huti intenzivirali napade na saudijsku naftnu infrastrukturu i aerodrome, istovremeno šireći kontrolu nad strateškim područjima Jemena.

Pobunjenici trenutno napreduju prema Adenu, lučkom gradu u kojem se nalazi sjedište međunarodno priznate jemenske vlade, koju podržava Saudijska Arabija.

Prema WSJ-u, Huti su se približili na približno 80 kilometara od Adena, što je njihovo najveće približavanje ovom gradu od 2015. godine, kada su zauzeli njegove dijelove.

Istovremeno, napadi na Saudijsku Arabiju gotovo su svakodnevni.

Ameneh Mehvar, viša analitičarka organizacije ACLED, koja prati oružane sukobe, navodi da su Huti tokom oktobra izveli niz napada na civilne aerodrome i postrojenja saudijske naftne kompanije Saudi Aramco.

Napadi su izazvali poremećaje u zračnom saobraćaju, dok su na pojedinim naftnim postrojenjima prijavljeni požari i materijalna šteta.

Prema podacima ACLED-a, samo tokom posljednjih nekoliko dana zabilježeno je 26 incidenata na teritoriji Saudijske Arabije.

Huti istovremeno gađaju položaje unutar Jemena koji bi mogli poslužiti za okupljanje snaga i uspostavljanje komandnih centara u slučaju kopnene ofanzive koalicije predvođene Saudijskom Arabijom.

U jednom od napada u pokrajini Šabva poginulo je najmanje 75 ljudi, dok je više od 200 povrijeđeno, što ga čini najsmrtonosnijim napadom od ponovnog rasplamsavanja građanskog rata.

Saudijski prijestolonasljednik ne želi pregovarati bez vojne prednosti

Saudijski prijestolonasljednik Mohammed bin Salman, koji praktično upravlja kraljevinom, svjestan je ozbiljnosti situacije, navode saudijski zvaničnici.

Prema njihovim riječima, ne želi pristati na sveobuhvatne pregovore s Hutima bez prethodnih vojnih uspjeha koji bi Saudijskoj Arabiji osigurali bolju pregovaračku poziciju.

Iako saudijske snage nastavljaju izvoditi zračne napade na položaje pobunjenika, slanje dodatnih kopnenih trupa predstavlja znatno veći rizik.

Zvaničnici upozoravaju da bi takva operacija mogla izazvati velike ljudske gubitke i nezadovoljstvo javnosti u Saudijskoj Arabiji. Već su zabilježene desetine žrtava, o kojima vlasti nisu javno izvještavale.

Kristian Coates Ulrichsen, stručnjak s Instituta Baker pri Univerzitetu Rice, smatra da se odnos snaga dodatno promijenio u korist Huta.

"Neravnoteža rizika između Huta i Saudijske Arabije sada je još izraženija nego tokom ranijeg perioda sukoba, od 2015. do 2022. godine, jer napadi na civilnu i energetsku infrastrukturu potkopavaju povjerenje investitora", rekao je Ulrichsen.

Upozorio je da saudijsko rukovodstvo ima vrlo malo djelotvornih vojnih mogućnosti protiv dobro utvrđenog protivnika koji u dugotrajnom sukobu ima znatno manje toga za izgubiti.

Strah od novih ucjena: Novac možda nije najveći problem

Zahtjev Huta za milijardama dolara otvara i pitanje mogućih dugoročnih posljedica eventualnog sporazuma.

Maged Al-Madhaji, jemenski analitičar i suosnivač Centra za strateške studije u Sani, upozorava da bi ispunjavanje finansijskih zahtjeva moglo stvoriti opasan presedan.

"Huti zahtijevaju veoma mnogo, a prema mojoj procjeni, finansijski dio mogao bi biti najmanji problem za Saudijce", izjavio je.

Prema njegovim riječima, mnogo ozbiljnija prijetnja jeste mogućnost da Huti i u budućnosti koriste vojne napade kao sredstvo pritiska za dobijanje novih ustupaka.

"Veći problem predstavlja uspostavljanje presedana prema kojem grupa može eskalirati vojni sukob kad god poželi dodatne ustupke ili novac", upozorio je Al-Madhaji.

Saudijska Arabija ostaje bez ključnih saveznika

Dodatni problem za Rijad predstavlja nedostatak međunarodne podrške za eventualnu novu kopnenu operaciju u Jemenu.

Ujedinjeni Arapski Emirati, nekada jedan od najvažnijih saudijskih saveznika u borbi protiv Huta, povukli su se iz kampanje u decembru prošle godine nakon ozbiljnih nesuglasica s Rijadom.

Emirati podržavaju snage koje zagovaraju stvaranje nezavisne države Južni Jemen, dok Saudijska Arabija insistira na očuvanju teritorijalnog jedinstva zemlje.

Rijad je potom pokušao osigurati dodatnu vojnu podršku kroz sporazum s Turskom i Pakistanom, poznat kao Pakt iz Meke, koji predviđa zajednički odgovor u slučaju napada na jednu od članica.

Međutim, turski parlament još nije odobrio sporazum, dok je Pakistan odbio učestvovati u napadima na teritoriji Jemena.

Egipatski parlament odobrio je u oktobru slanje vojne pomoći Saudijskoj Arabiji, ali je predsjednik Abdel Fattah el-Sisi naglasio da bi eventualna misija imala isključivo odbrambeni karakter.

Ni Sjedinjene Američke Države zasad nisu spremne pružiti direktnu vojnu podršku protiv Huta, uprkos tome što su 2025. godine protiv ove grupe vodile višesedmičnu vojnu kampanju.

Prijetnja šireg sukoba na Bliskom istoku

Situaciju dodatno komplikuje mogućnost novih američkih ili izraelskih napada na Iran.

Sigurnosni analitičari upozoravaju da bi Teheran, koji godinama naoružava Hute, u slučaju nove vojne eskalacije mogao potaknuti pobunjenike na intenziviranje napada širom regije.

Saudijska Arabija već se suočava s prijetnjama iz više pravaca – Irana na istoku, iračkih šiitskih milicija na sjeveru i Huta na jugu.

Zbog toga mora raspoređivati američke protivzračne sisteme Patriot i druga sredstva za presretanje projektila na velikom području.

David Des Roches, penzionisani pukovnik američke vojske koji je obučavao saudijske oficire, smatra da zračni napadi sami po sebi neće biti dovoljni za promjenu odnosa snaga.

"Ono što je zaista potrebno jeste određena vrsta pritiska na kopnu, a Saudijci nemaju mogućnost osigurati takve snage", zaključio je Des Roches.

Dok Huti nastavljaju napade i teritorijalno napredovanje, Saudijska Arabija ostaje suočena s izborom između skupog i politički osjetljivog sporazuma te nastavka vojnog sukoba čiji ishod ostaje neizvjestan.