Državica od 950.000 ljudi najveći je dobitnik rata u Iranu: Sedmični promet preko 600 miliona dolara

Gvajana više nije samo egzotična destinacija na rubu Južne Amerike – ona je sada ključni igrač koji drži energetske konce Evrope.

Ratni „bonus“: 33 milijarde dolara u jednoj godini

Sve do 2019. godine, Gvajana praktično nije postojala na naftnoj mapi. Danas, prihodi države dosežu nevjerovatnih 623 miliona dolara sedmično. Sukob na Bliskom istoku podigao je cijenu barela na 100 dolara, ali to nije sve. Evropa, u panici za energijom, Gvajani plaća dodatnih 10 dolara premije iznad tržišne cijene.

Konzorcij predvođen ExxonMobilom radi u „petoj brzini“. Planovi koji su trebali biti realizovani 2027. ili 2028. godine, sada se završavaju godinu dana ranije. Gvajanska naftna polja će samo u 2026. generirati oko 33 milijarde dolara prihoda – što je skoro dvostruko više nego što se očekivalo prije izbijanja rata.

Madurov pad i otvaranje „zlatnog bloka“

Sreća za Gvajanu nije došla samo kroz cijene. Hapšenje venecuelanskog vođe Nicolása Madura od strane američkih vojnika u januaru uklonilo je najveću sigurnosnu prijetnju. Maduro je godinama agresivno polagao pravo na gvajansku teritoriju, blokirajući istraživanja. Njegov odlazak širom je otvorio vrata za eksploataciju bloka Stabroek, golemog nalazišta usred Atlantika koje se sada smatra jednim od najbogatijih na svijetu.

Zamka „prokletstva resursa“

Međutim, nevjerovatan priliv novca donosi i stare probleme. Troškovi života u glavnom gradu Georgetownu skočili su za 75% od 2021. godine. Dok naftni sektor „usisava“ najbolje radnike, ostale grane privrede trpe. Predsjednik Irfaan Ali sada se suočava sa najvećim izazovom: kako spriječiti da se država pretvori u „naftni mjehur“ koji može puknuti čim se cijene stabilizuju.

Iako se grade moderni autoputevi prema Brazilu i veliki mostovi, kritičari upozoravaju na rasipanje novca i politički klijentelizam. Ključni energetski projekti kasne godinama i koštaju šest puta više od planiranog jer se grade na politički lojalnim, ali geološki nepovoljnim terenima.

Gvajana je trenutno najbrže rastuća ekonomija svijeta, ali njena budućnost zavisi od toga hoće li znati sačuvati milijarde za „crne dane“ ili će ih potrošiti u trenutnom naletu euforije.