Nije Djeda Mrazu, ali jeste stranim sudijama u Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine. Novogodišnje pismo predsjednik Narodne skupštine poslao je arbitrima iz Albanije, Njemačke i Švajcarske. Zamolio ih je da podnesu ostavke kako bi pomogli u onome u čemu političari ne bilježe uspjeh – dogovor o reformi ove institucije. Tim pismom nagovještava se nastavak političke krize u vezi sa ovom institucjom koja od Nove godine ostaje bez sudija iz reda srpskog naroda.
Od devetorice uskoro će faliti dvojica, a želja je da fale još trojica, kako bi ostala četvorica. Pozivajući se na prioritete koje je pred Bosnu i Hercegovinu stavila Evropska unija, a koji se odnosi na reformu Ustavnog suda, trojici stranih sudija u toj instituciji pisao je predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske predlažući da podnesu ostavke. U protivnom:
“Snosiće odgovornost za proizvođenje krize u Bosni i Hercegovini jer mi nismo tako rano, ima mnogo vremena da je prošlo da smo mi upozorili da na ovaj način Bosna i Hercegovina ne može da funkcioniše preglasavanjem sudija Ustavnog suda iz Republike Srpske koji se tamo koriste samo za ukras ili za pokriće za donošenje odluka da su učestvovali u nečemu s čime se ne slažu”, rekao je predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić.
Prema njegovom tumačenju jedino je još ostavka stranih sudija mogući recept za postizanje dogovora, a on, prema predstavnicima iz Republike Srpske, podrazumijeva eliminaciju stranaca iz Ustavnog suda. Ako je po slovu Ustava do toga će teško doći, tvrdi banjalučki profesor ustavnog prava Milan Blagojević, koji podsjeća na odredbu koja propisuje da strane sudije imenuje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava.
“Kada uzmemo u obzir da je Ustav Bosne i Hercegovine, Aneks 4 međunarodnog ugovora, Dejtonskog mirovnog sporazuma, onda je ovo što rekoh, a što se odnosi na predsjednika Evropskog suda za ljudska prava i međunarodna ugovorna obaveza za Evropski sud za ljudska prava”, kaže Blagojević.
Ustavni sud Bosne i Hercegovine od Nove godine ostaje bez sudija iz reda srpskog naroda, budući da je Narodna skupština ranije pozvala Zlatka Kneževića da napusti tu instituciju čime ona ostaje bez predstavnika jednog od tri konstitutivna naroda i u krnjem sastavu. To po političkim tumačenjima iz Republike Srpske dovodi u pitanje legitimnost budućih presuda.
“Nećemo da učestvujemo u tome da vam damo legitimitet. Nećete dobiti dvojicu sudija legalno izabranih putem Narodne skupštine sve dok se ne donese Zakon o Ustavnom sudu i eliminišu stranci iz Ustavnog suda”, stav je Milorada Dodika.
Čak i bez Srba, Ustavni sud ima mogućnost donošenja odluka koje su, bez obzira na sastav, pravno valjane, tumači Milan Blagojević. Taj stav odnosi se i na odlučivanje po apelacijama građana na presude domaćih sudova. Istina, postupak će teći sporije, ali na radost prevodilaca.
“To će samo usporiti rad, ali kad se prevede na engleski, kad se inostrane sudije upoznaju sa apelacijama onda će ovih šest sudija odlučivati i to će sa stanovišta važećeg Ustava BiH biti ustavno valjano i legitimno”, kaže Blagojević.
Kroz niz odluka Narodna skupština Republike Srpske prethodnih godina sporila je legitimnost odluka Ustavnog suda.
Posljednji put o Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine Narodna skupština Republike Srpske odlučivala je u junu ove godine kada je usvojen Zakon o neprimjenjivanju odluka tog suda na području Republike Srpske. Iako je zakon suspendovan od strane Kristijana Šmita čiji legitimitet politički predstavnici u Banjaluci spore, on je objavljen u Službenom glasniku.
To je bio odgovor na odluku Ustavnog suda da briše Član 39. iz Pravila o radu koji je propisivao obavezno prisustvo sjednici makar jednog sudije iz Republike Srpske. Godinama pred nama, po mnogima mogla bi biti godina paralize Ustavnog suda u kojem je i za kvorum i za odlučivanje potrebno pet sudija.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!