Kako učiti o genocidu?
Od memorijalizacije do učionice: Obrazovanje kao odgovor na negiranje genocida
Kako buduće generacije učiti o genocidu u Srebrenici i može li obrazovanje biti jedan od najsnažnijih odgovora negiranju i zaboravu? To su bila neka od ključnih pitanja konferencije održane u Memorijalnom centru Srebrenica-Potočari, koja je okupila profesore, istraživače i stručnjake za obrazovanje iz Bosne i Hercegovine i regiona. Razgovaralo se o tome kako kulturu sjećanja prenijeti iz memorijalnih prostora u učionice.
Kako poučavati o genocidu u Srebrenici i može li obrazovanje biti odgovor na negiranje i zaborav? Upravo je to bila tema konferencije "Od memorijalizacije do učionice", održane u Memorijalnom centru Srebrenica. Organizatori poručuju da uloga Memorijalnog centra danas nadilazi čuvanje mjesta sjećanja.
"Memorijalni centar Srebrenica ne vidi svoju misiju samo u očuvanju mjesta sjećanja. Naša je obaveza da budemo obrazovna institucija, da razvijamo nastavne programe, stvaramo nove izvore znanja, sarađujemo s nastavnicima i univerzitetima te gradimo mrežu ljudi koji razumiju da je znanje i distribucija tog znanja jedini mogući način da se radi na mirnoj budućnosti u ovoj zemlji", kaže Emir Suljagić, direktor Memorijalnog centra Srebrenica.
Kanton Sarajevo među prvima uveo organizirane posjete
Upravo iz te ideje nastala je i saradnja s obrazovnim institucijama. Kanton Sarajevo među prvima je u Bosni i Hercegovini uveo organizirane posjete Memorijalnom centru, a razvijeni su i prvi nastavni materijali posvećeni poučavanju o genocidu u Srebrenici.
"Ministarstvo za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo već nekoliko godina realizuje projekat posjete Memorijalnom centru Srebrenica. Svake godine dovodimo učenike drugih razreda srednjih škola kako bi kroz neposredno iskustvo i stručno vođene programe učili o genocidu", kaže Azerina Mumunović, viša saradnica Instituta za razvoj preduniverzitetskog obrazovanja KS.
Nauka i istraživanje kao dio razumijevanja genocida
Na konferenciji nije bilo riječi samo o nastavnim programima nego i o ulozi nauke u razumijevanju genocida. Jedno od pitanja bilo je može li akademska saradnja u regionu otvoriti prostor za nova istraživanja zasnovana na činjenicama.
"Ono što je bitno jeste da ostavimo što otvorenije polje izučavanja. Imamo činjenice i sudske presude, imamo jaku bazu iz koje krećemo, ali treba pružiti priliku mladim ljudima da istražuju različite aspekte genocida i svega što ga je pratilo, da dođu do novih interpretacija utemeljenih na činjenicama. I toga ima", ističe Dragan Popović, direktor Centra za praktičnu politiku.
Zajednička poruka: Memorijalizacija i obrazovanje moraju biti povezani
Konferencija je okupila profesore, istraživače i stručnjake za obrazovanje iz Bosne i Hercegovine i regiona s ciljem jačanja obrazovanja o genocidu u Srebrenici. Zajednička poruka bila je da memorijalizacija i obrazovanje ne mogu biti odvojeni procesi te da se kultura sjećanja dugoročno čuva prije svega kroz znanje koje se prenosi novim generacijama.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare