Slijedi eskalacija?
Iran prijeti odmazdom nakon novih američkih sankcija: 'Neprijatelji bi trebali čekati napad'

Iran je najavio odmazdu nakon što su Sjedinjene Američke Države proširile sankcije Teheranu, uz upozorenje da bi američki interesi i ključni energetski pravci mogli postati mete ukoliko iranska infrastruktura bude ugrožena.
Američki ministar finansija Scott Bessent predstavio je u ponedjeljak nove mjere kojima Washington želi dodatno izolovati iransku ekonomiju, upozoravajući zemlje koje nastave poslovati s Iranom da bi mogle biti isključene iz finansijskog sistema zasnovanog na američkom dolaru.
Washington, međutim, zasad nije posegnuo za najtežim sankcijama. Bessent nije otkrio koje bi zemlje mogle biti pogođene niti kada bi kaznene mjere mogle stupiti na snagu, navodeći da će im biti ostavljeno vrijeme da prekinu poslovne veze s Iranom.
Američko Ministarstvo finansija istovremeno je uvelo sankcije za 60 pojedinaca, kompanija i plovila, ali se na listi nisu našle kineske finansijske institucije za koje se sumnja da omogućavaju trgovinu iranskom naftom.
Iranski ministar ekonomije Ali Madanizadeh poručio je da je njegova zemlja spremna na nove američke mjere.
"Naravno, neprijatelji namjeravaju pokrenuti ekonomski teroristički napad na nas, ali i mi imamo svoje alate i znamo kako igrati ovu igru. Naša odbrana više nije toliko defanzivna. Neprijatelji bi trebali čekati napad", rekao je Madanizadeh za državnu televiziju.
Dodao je da ni Kina ni Rusija nisu "prihvatile" američke mjere te izrazio uvjerenje da će im se usprotiviti i druge zemlje.
Još oštriju poruku poslao je brigadni general Hossein Mohebbi, glasnogovornik iranske Revolucionarne garde, koji je, prema Press TV-u, zaprijetio snažnim udarima na vitalne američke interese i ključne energetske pravce ukoliko iranska infrastruktura bude ugrožena.
Pakistan pokušava posredovati
Nove američke mjere dolaze u trenutku kada Pakistan pokušava posredovati između Washingtona i Teherana.
Iran i SAD su u junu potpisali privremeni sporazum kojim se pokušao okončati rat započet američkim i izraelskim napadima na Iran, ali je takozvani Islamabadski memorandum ubrzo zapao u probleme.
Pakistanska vojska saopćila je u utorak da je tokom najnovijih razgovora s iranskim rukovodstvom ostvaren "značajan napredak".
Razgovori su bili usmjereni na sprečavanje dalje eskalacije, ponovno otvaranje Hormuškog moreuza i što brže okončanje sukoba.
"Predsjednik Irana otvoreno je iznio stav svoje vlade i imali smo veoma konstruktivnu razmjenu mišljenja o pitanjima o kojima smo razgovarali", poručio je pakistanski ministar unutrašnjih poslova Mohsin Naqvi, koji je u Teheran doputovao zajedno s komandantom vojske Asimom Munirom.
Iran se zasad nije oglasio o rezultatima najnovijih razgovora s Pakistanom.
Hormuški moreuz ostaje ključan
Uprkos tome što sedmicama nije bilo velikih napada ni s jedne strane, malo je znakova da se rat približava diplomatskom rješenju.
Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa sve više se oslanja na ekonomski pritisak na Iran, nakon gotovo šest mjeseci rata koji je doveo do rasta cijena energenata i ozbiljnih poremećaja u pomorskom saobraćaju.
Samo dva trgovačka broda prošla su u ponedjeljak kroz Hormuški moreuz, što je najmanji dnevni broj od početka maja, pokazuju podaci o pomorskom saobraćaju.
Prije rata kroz ovaj strateški prolaz odvijala se približno petina globalnog transporta sirove nafte i ukapljenog prirodnog gasa.
U gotovo šest mjeseci od početka američkih i izraelskih napada poginule su hiljade ljudi, većinom u Iranu i Libanu.
Rat je značajno oslabio iranske konvencionalne vojne kapacitete, nanio veliku ekonomsku štetu zemlji i doveo do smrti tadašnjeg vrhovnog vođe ajatolaha Alija Khameneija. Iran je, međutim, zadržao dovoljno raketnih i bespilotnih kapaciteta da može napadati ciljeve u zemljama Zaljeva i ugrožavati tankere u Hormuškom moreuzu.
Stanje iranskog nuklearnog programa, čije su uništenje SAD i Izrael naveli kao jedan od ključnih ciljeva svojih vojnih operacija, i dalje nije poznato.
Kina ključna za američke sankcije
Posebnu ulogu u uspjehu američke strategije mogla bi imati Kina, koja je godinama najveći kupac iranske nafte.
Američka blokada iranskih luka, obnovljena sredinom jula, već je značajno smanjila isporuke iranske nafte Kini.
Washington je, međutim, zasad izbjegao sankcionisati velike kineske banke povezane s trgovinom iranskom naftom.
Analitičari smatraju da SAD žele izbjeći ozbiljniji sukob s Pekingom uoči očekivanog sastanka Trumpa i kineskog predsjednika Xi Jinpinga narednog mjeseca. Posebno osjetljivo pitanje predstavljaju moguće kineske restrikcije izvoza kritičnih minerala.
Upitan o mogućnosti sankcionisanja kineskih banaka, Bessent je poručio da "niko nije izvan dosega američkih sankcija".
Kinesko Ministarstvo vanjskih poslova odgovorilo je da sankcije i politika pritiska ne doprinose rješavanju problema te najavilo da će Peking poduzeti potrebne mjere kako bi zaštitio svoje interese.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare