Nekada je kino bilo ritual
Kad je Sarajevo disalo film: Uspon i pad gradskih kina

Sarajevo je nekada bilo grad kina. Filmske projekcije bile su društveni događaji – odlazak u kino bio je ritual. Bilo da se radilo o Dubrovniku, Apolu, Tesli, Imperijalu, Radniku ili Sutjesci, kino-dvorane bile su mjesta gdje su se stvarale prve ljubavi, vodile žustre filmske rasprave i živjela kultura.
U osamdesetim godinama, glavni grad Bosne i Hercegovine imao je čak 12 aktivnih kina. Danas ih je tek šest, a mnoge nekada kultne lokacije više ni fizički ne postoje.
Od slavnih dana do zatvorenih vrata
Stari članci iz arhive Oslobođenja dokumentuju proces gašenja kina koji je započeo još početkom 2000-ih. Iako se tada najavljivala obnova nekih prostora, poput kina Sutjeska, jasno je da su ti planovi ostali na papiru. Sutjeska, Radnik, Imperijal i drugi, nestali su iz javnog i kulturnog prostora.

Multiplex Dubrovnik, u koji je 2007. godine investirano 5,6 miliona KM, danas više nije relevantan. Cinema City, moderni centar filmske ponude, zatvoren je tokom pandemije COVID-19. Art kino Kriterion, jedinstveni prostor alternativne scene, zatvorio je svoja vrata još 2018. godine.


Šta je danas ostalo?
Danas u Sarajevu aktivno rade:
- Kino Meeting Point – jedini prostor sa art i festivalskim programom,
- CineStar Sarajevo - najveći je i najmoderniji multipleks u BIH sa 10 kinodvorana ukupnog kapaciteta 1.414 mjesta
- Cineplexx Sarajevo – multiplex sa osam kino dvorana i više od 1000 sjedišta.
- Kino sala Općine Novi Grad – koristi se povremeno za projekcije i kulturne sadržaje
- Multimedijalni centar Ilidža (MMC) – lokalni prostor za kulturu i film
- Kino sala Kinoteke (osnovana 1961.) - (Javna ustanova koja se sastoji od arhivskog, istraživačkog i prikazivačkog odjela) - sedmične projekcije i dnevne projekcije za djecu, učenike i studente
Nova nada za sarajevsku kino-scenu dolazi u junu 2025. godine: otvaranje Kvartovskog kina Grbavica, u sklopu JU „Međunarodni centar za djecu i omladinu“ na području Općine Novo Sarajevo. Ovo je pozitivan primjer pokušaja decentralizacije kulture i vraćanja filma lokalnoj zajednici.
Od kino-sale do kafića i butika
Tamo gdje su nekada bile kino-sale, danas su često kafići, vinarije i butici. Ekrani su zamijenjeni LED reklamama, a platna izlozima. Transformacija prostora govori o promjeni vrijednosti - prostor nekada rezervisan za kulturu sada pripada tržištu.


Kina su sve više ugrožena i gube svoju funkciju kao javni i kulturni prostor. Komercijalni sadržaji preuzimaju dominaciju, dok se filmski sadržaji sele na streaming servise, a zajednički doživljaj zamjenjuje izolacija iza ekrana pametnog telefona.
Postoji li nada za povratak?
Iako je broj kino-dvorana danas sveden na trećinu onoga što je Sarajevo imalo prije 40-ak godina, entuzijazam za film nije nestao. Dok god postoji volja lokalnih zajednica i kulturnih radnika, postoji i mogućnost da se kino ne pretvori u puku nostalgiju.
Otvaranje Kvartovskog kina Grbavica može biti simbolički početak novog poglavlja – onog u kojem će se filmovi opet gledati zajedno, u tišini dvorane, uz miris kokica i tapšanje na kraju.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare