Kurtić za N1: Za pet godina AI će potpuno transformisati neke oblasti, softverski inženjeri morat će mijenjati način rada

Kurtić smatra da živimo u jednom od najuzbudljivijih perioda u historiji tehnologije.

"Neki čak idu malo i u ekstrem i izjednačavaju ovaj period s nekom novom vrstom industrijske revolucije, odnosno s otkrićem struje ili interneta, koji su nam promijenili kako živimo i kako obavljamo dnevne poslove. Mislim da umjetna inteligencija, u obliku u kojem nam je dostupna danas, ima upravo potencijal da uradi isto što je internet uradio ranije", rekao je Kurtić.

Od Elektrotehničkog fakulteta u Sarajevu do Red Hata

Njegov profesionalni put počeo je na Odsjeku za automatiku i elektroniku Elektrotehničkog fakulteta u Sarajevu.

Kako kaže, tamo je stekao bazu znanja i vještine koje su mu kasnije omogućile da se brzo prilagođava novim okruženjima i načinima rješavanja problema.

"Mislim da je sposobnost brze adaptacije jedna od ključnih vještina koje trebamo imati u današnjem periodu eksponencijalnog rasta i razvoja umjetne inteligencije", kazao je.

Tokom master studija dobio je priliku raditi u istraživačkom centru u Austriji koji se bavio autonomnim vozilima. Bio je to, kako je objasnio, njegov prvi ozbiljniji kontakt s primjenom umjetne inteligencije u stvarnom svijetu.

Radio je na problemima kompjuterske vizije, a posebno ga je zainteresovalo pitanje kako AI modele pokretati brzo i efikasno na ograničenim računarskim resursima.

"Ako smo u autonomnom vozilu, računarski resursi nisu na nivou serverskih soba. Imamo veoma mali računar koji zahtijeva veoma brzo procesuiranje podataka kako bi dao adekvatne ulaze algoritmima planiranja – da li će automobil skrenuti, ubrzati ili usporiti na autoputu", objasnio je.

Već tada je, kaže, shvatio da će efikasnost AI modela postati jedno od ključnih pitanja njihove šire primjene.

To je bilo mnogo prije pojave ChatGPT-a i trenutka kada je umjetna inteligencija postala široko prepoznata u javnosti.

Kurtić se potom priključio laboratoriji profesora u Austriji koji se bavio upravo kompresijom i ubrzavanjem modela. Nakon nekoliko godina pronašli su i grupu istraživača s MIT-a koja je radila na sličnim problemima.

Kroz startup su, naveo je, došli do rezultata koji su ih kasnije odveli u Red Hat.

"Sada razvijamo softver koji koriste velike kompanije i veliki broj modela umjetne inteligencije koji se danas koriste", rekao je Kurtić.

"Mladi inženjeri iz BiH trebaju imati mnogo više samopouzdanja"

Jednu od najvažnijih poruka Kurtić je uputio mladim inženjerima i studentima iz Bosne i Hercegovine.

Smatra da domaći stručnjaci često nepotrebno osjećaju nesigurnost u odnosu na kolege s poznatijih svjetskih univerziteta ili iz velikih kompanija.

"Trebaju imati mnogo više samopouzdanja. Mi na našem području imamo veoma kvalitetne inženjere i veoma kvalitetne univerzitete. Međutim, imamo neku bojazan prema studentima i inženjerima koji dolaze s poznatijih fakulteta ili iz velikih firmi", rekao je.

Iskustvo mu je, kaže, pokazalo da razlike nisu onakve kakvima ih ljudi često zamišljaju.

"Kada dođemo u kontakt sa studentima s drugih fakulteta, vidimo da oni nisu toliko bolji od nas i da smo svi poprilično slični", istakao je.

Geografska lokacija danas, prema njegovom mišljenju, više nije prepreka za učešće u velikim međunarodnim projektima.

Posebnu priliku vidi u open source zajednici.

"Rješenje koje implementira neki student iz Bosne i Hercegovine vrlo lako sutra može biti dio proizvoda u nekoj velikoj firmi, upravo zahvaljujući open source zajednici", rekao je.

Kako izgleda posao AI istraživača

Kurtić je objasnio da se njegov posao sastoji iz dva glavna dijela.

Prvi je naučno istraživanje i pokušaj identificiranja problema s kojima se susreću klijenti i šira zajednica inženjera u oblasti umjetne inteligencije.

Nakon toga istraživači provjeravaju postoje li već slična rješenja koja bi se mogla prilagoditi novom problemu.

Ako ne postoje, rješenje se razvija od početka.

Drugi dio posla je inženjerski.

"Sva rješenja koja implementiramo i objavimo u naučnim radovima na kraju moramo implementirati i u našem alatu koji koristi cijela open source zajednica", objasnio je.

Veliki fokus pritom je na tome da algoritmi mogu funkcionisati s modelima različitih tehnoloških kompanija.

Softverski inženjeri morat će mijenjati način rada

Jedna od najvećih promjena koju Kurtić očekuje odnosi se upravo na softversko inženjerstvo.

Kaže da je tradicionalno jedna od najvećih prepreka u toj profesiji bilo poznavanje programiranja i sposobnost pretvaranja ideje u programski jezik razumljiv računaru.

AI alati, prema njegovom mišljenju, tu barijeru značajno mijenjaju.

"Danas svako može, bez toga da ikada pogleda liniju koda, prenijeti svoje ideje na računar, napraviti neku aplikaciju i riješiti neki problem", rekao je.

Zbog toga očekuje promjenu same uloge softverskih inženjera.

"Softverski inženjeri morat će malo promijeniti način na koji rade, izvući se iz te petlje u kojoj su oni bili oni koji pišu kod, jer alati to sada rade mnogo bolje i mnogo brže od nas. Trebaju postati, hajmo reći, dizajneri i arhitekte načina na koji će AI riješiti problem", pojasnio je Kurtić.

Njihovo iskustvo, međutim, neće postati nepotrebno.

Naprotiv, ključna vještina bit će sposobnost procjene kvaliteta rješenja koje je generisala umjetna inteligencija.

"I ChatGPT i slični alati veoma su moćni i rješavaju probleme veoma dobro, ali još uvijek imaju problem generisanja rješenja koja su suboptimalna. Glavno iskustvo softverskog inženjera bit će u tome da prepozna da li je rješenje koje AI alat implementira adekvatno ili postoji bolji način rješavanja problema", kazao je.

Etičke dileme i rizici umjetne inteligencije

Govoreći o etičkim i sigurnosnim dilemama koje donosi razvoj AI-ja, Kurtić je rekao da još niko nema konačne odgovore.

Naveo je primjere incidenata za koje kaže da pokazuju koliko još uvijek ne razumijemo u potpunosti mogućnosti AI sistema.

"Postoji, naravno, bojazan od svega, ali mislim da se u ovom trenutku veoma velika pažnja pridaje osiguravanju i postavljanju okruženja oko AI agenata tako da im se zabrani djelovanje koje nije namijenjeno i izvođenje akcija koje nisu u skladu s moralnim i etičkim standardima", rekao je.

Zašto tekstovi koje pravi AI često zvuče isto

Kurtić se osvrnuo i na sve češću pojavu sadržaja na društvenim mrežama koji djeluju sterilno i vrlo slično.

Objašnjenje, kaže, leži u samoj prirodi današnjih AI modela.

"Svi alati umjetne inteligencije rade na način prepoznavanja šablona", rekao je.

Kako je objasnio, AI ne mora nužno dolaziti do odgovora na isti način na koji bi to učinio čovjek koji razumije pitanje i traži činjenicu, nego pokušava prepoznati obrasce i sličnosti.

"Ako svi zajedno postavljamo slična pitanja, vrlo je vjerovatno da će odgovori tokom vremena konvergirati ka veoma sličnom tipu. Dobijamo isti način i stil pisanja", objasnio je.

Personalizacija AI sistema zato je, kaže, važna oblast istraživanja.

Ideja je da se alati, na osnovu prethodnih interakcija i stila korisnika, postepeno prilagođavaju načinu na koji određena osoba piše, govori ili rješava probleme.

Šta je kvantizacija i zašto je važna

Jedna od oblasti kojima se Kurtić profesionalno bavi jeste kompresija i ubrzavanje AI modela.

Kvantizaciju opisuje kao jedan od trenutno najpopularnijih načina da se veliki modeli učine manjim i efikasnijim:

"Kroz metodu kvantizacije pokušavamo model kompresovati na samo nekoliko gigabajta kako bi mogao stati i kako bismo ga mogli pokretati na maloj grafičkoj jedinici koja može stati ispod radnog stola."

Pojednostavljeno, riječ je o smanjivanju količine podataka potrebnih za predstavljanje parametara modela, čime se smanjuje količina računarskih resursa potrebnih za njegovo pokretanje.

vLLM i hiljade ljudi koji zajedno razvijaju projekat

Kurtić je govorio i o vLLM projektu, koji je opisao kao jedan od najvećih open source projekata u oblasti umjetne inteligencije.

Prema njegovim riječima, projekat je pokrenula grupa doktoranata s Univerziteta Berkeley, a ideja je napraviti svojevrsni "motor" koji efikasno pokreće različite modele umjetne inteligencije.

"Glavni cilj projekta jeste razviti pokretač, odnosno motor koji će pokretati modele umjetne inteligencije i koji će biti veoma efikasan i raditi za različite tipove modela", rekao je.

Kurtić je naveo da na projektu trenutno radi više od 3.500 ljudi i da velike tehnološke kompanije imaju timove koji učestvuju u njegovom razvoju.

"Svi zajedno radimo i svaka osoba koja napravi neku kontribuciju čini cijeli projekat boljim za sve nas", dodao je.

Zašto AI halucinira?

Jedan od najvećih praktičnih problema s kojima se korisnici danas susreću jesu takozvane halucinacije – situacije u kojima model generiše netačne ili nepouzdane informacije.

Kurtić ih povezuje s načinom na koji modeli traže obrasce.

"Modeli nisu baza podataka koja će nam dati tačan odgovor, već će nam dati ono što oni misle da je najvjerovatniji odgovor na pitanje koje smo postavili", objasnio je.

Jedan od načina borbe protiv tog problema jeste zahtijevati od modela da uz odgovor navede izvore na kojima ga zasniva.

"Od modela se traži da prilikom generisanja odgovora navede i izvore podataka na osnovu kojih je zaključio da bi to trebao biti odgovor na pitanje", rekao je.

Takav pristup, prema njegovom objašnjenju, omogućava dodatnu provjeru toga da li su tvrdnje modela potkrijepljene izvorom.

"Čovjek će i dalje biti nezamjenjiv dio petlje"

Iako očekuje sve veću automatizaciju, Kurtić smatra da čovjek neće nestati iz procesa.

"Mislim da se ide ka tome da se što više automatizuje taj proces, ali čovjek će i dalje biti nezamjenjiv dio te petlje", rekao je.

Kao jednu od ključnih razlika naveo je kreativnost:

"Modeli umjetne inteligencije nemaju kreativnost koju čovjek posjeduje i većinom pokušavaju pronaći neke šablone i reproducirati nešto što su ranije vidjeli."

Zato će, smatra, upravo način na koji ljudi koriste AI i daju mu povratne informacije ostati izuzetno važan.

Od ChatGPT-a prema autonomnim AI agentima

Sljedeći veliki korak vidi u razvoju autonomnih agenata.

Za razliku od klasične interakcije u kojoj korisnik postavi pitanje i dobije odgovor, agentu se može zadati složeniji zadatak koji zatim samostalno izvršava koristeći različite alate.

"Mi danas agentima dajemo zadatke, a oni autonomno, bez našeg nadzora, koriste alate, idu na internet, čitaju sadržaje, sami pišu kod, testiraju ga i provjeravaju šta su uradili", pojasnio je.

Takav agent može satima raditi na problemu prije nego što korisniku ponudi rezultat.

"Veoma brzo idemo ka novom načinu rada gdje smo mi samo supervizor koji zadaje zadatke i pregleda rješenja koja je generisao alat te procjenjuje da li su dobra ili loša", kazao je Kurtić.

"U narednih pet godina AI će transformisati neke oblasti"

Na pitanje koliko će vremena biti potrebno da svijet postane značajno drugačiji zbog umjetne inteligencije, Kurtić je izdvojio narednih pet godina.

"Mislim da ćemo u narednih pet godina vrlo vjerovatno imati mnogo situacija u kojima će AI potpuno transformisati neke oblasti", naglasio je.

Pored IT sektora, posebno je spomenuo STEM područja poput biologije i hemije.

U tim naukama često postoje ogromne količine podataka čija je analiza za čovjeka izuzetno zahtjevna.

AI agenti, prema njegovom objašnjenju, mogu raditi veoma dugo na analizi tih podataka i traženju obrazaca.

"Velike kompanije sada pokušavaju pronaći primjenu svojih alata u oblastima gdje imamo ogromne količine podataka, a ne znamo ih dovoljno dobro analizirati niti iz njih izvući pouke", rekao je.

AI modeli moraju postati jeftiniji i efikasniji

Kurtić očekuje da će njegov profesionalni fokus i dalje ostati na efikasnosti i kompresiji modela.

Smatra da je cijena pokretanja velikih modela jedna od najvećih prepreka njihovoj široj primjeni.

"Što ih učinimo efikasnijim i jeftinijim za korištenje, to će biti veća njihova primjena", rekao je.

Naveo je da je upravo napredak u efikasnosti tokom posljednjih godina omogućio da veliki AI alati postanu dostupni mnogo širem broju korisnika.

Posebno ga raduje interes studenata u Sarajevu

Govoreći o Kiss the Future AI Summitu, Kurtić je rekao da ga posebno raduje veliki broj studenata iz Bosne i Hercegovine.

"Čini mi se da je u odnosu na prošlu godinu možda četiri ili pet puta veći odziv studenata", izjavio je.

Dodao je da je sala BKC-a prethodnog dana bila potpuno popunjena.

"To me najviše raduje zato što je ovo sjajna prilika da naši studenti dođu i čuju na čemu rade eksperti iz kompanija koje su trenutno lideri u ovoj oblasti, da im postave pitanja i dobiju korisne savjete i povratne informacije koje im mogu pomoći u oblikovanju karijere", zaključio je Eldar Kurtić.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad