Alarm u Sredozemlju: Oko 1.000 invazivnih vrsta, posljedice se vide i u Jadranu

Naučnici upozoravaju da klimatske promjene, koje su najvećim dijelom posljedica sagorijevanja nafte, uglja i plina, dovode do zagrijavanja Sredozemnog mora. Takvi uslovi pogoduju dolasku i širenju stotina novih invazivnih vrsta riba koje uništavaju autohtone populacije.

Smanjenje bioraznolikosti moglo bi dodatno otežati život obalnim zajednicama koje se generacijama oslanjaju na tradicionalne načine zarade.

„Sredozemlje naših djedova, naših predaka, Grka i drevne Grčke zauvijek je izgubljeno. Toliko tih promjena je nepovratno“, rekao je za AP Ernesto Azzuro, morski biolog iz Instituta za morske biološke resurse i biotehnologiju italijanskog Nacionalnog istraživačkog vijeća.

Sredozemno more je „žarište“ klimatskih promjena

Naučnici su Sredozemno more označili kao jedno od „žarišta“ klimatskih promjena, a očekuje se da će temperatura mora do 2100. godine porasti između dva i šest stepeni Celzijusa.

Prema podacima nezavisne mreže naučnika Mediterranean Experts on Climate and Environmental Change, toplotni valovi u moru postajat će sve češći i intenzivniji.

Ronan McAdam, oceanograf iz Euro-mediteranskog centra za klimatske promjene, objasnio je da je jedan od glavnih razloga zagrijavanja činjenica da je Sredozemlje zatvoren morski bazen u kojem se toplota ne može raspršiti kao u prostranim okeanima.

Toplije more pogoduje invazivnim vrstama

Zagrijavanje mora stvorilo je povoljne uslove za invazivne vrste poput ribe napuhače, proždrljivog predatora kojeg je Azzuro opisao kao „najgoreg osvajača“.

Nakon što su kroz Sueski kanal ušle u Sredozemno more, ove vrste sada se šire prema Francuskoj i Španiji.

Opća komisija za ribarstvo Sredozemlja pri UN-ovoj Organizaciji za hranu i poljoprivredu navodi da su invazivne vrste u ovom moru prisutne već desetljećima, ali da se njihovo širenje ubrzalo početkom 2000-ih, paralelno s rastom temperature mora.

Riba lav, naprimjer, prvi put je zabilježena u istočnom Sredozemlju 2012. godine, nakon čega se brzo počela širiti prema zapadu.

„Sredozemlje će biti još siromašnije, s još manje vrsta, jednostavno zato što klimatske promjene ovaj dio Sredozemlja, posebno njegov istočni dio, čine potpuno neprikladnim za autohtone vrste“, rekao je Azzuro.

Cipar je, zbog blizine Sueskog kanala, među prvima osjetio posljedice dolaska invazivnih riba. Riba lav potisnula je domaće vrste poput trlje, što je izazvalo nezadovoljstvo ribara koji su primijetili veliki pad broja lokalnih vrsta koje kupci tradicionalno traže.

Problem predstavljaju i ribe zečarke, koje mogu pojesti velike količine algi s morskog dna i na taj način uništiti staništa brojnih autohtonih vrsta.

„Znamo šta treba učiniti. Trebali bismo smanjiti korištenje fosilnih goriva“, rekao je Piero Genovesi Papik, zoolog iz italijanskog Višeg instituta za zaštitu okoliša i istraživanje.

„Ali to je definitivno hitno pitanje za čovječanstvo. Svi znamo rješenja, ali ona, naravno, zahtijevaju globalnu i zajedničku viziju.“

U Sredozemlju identificirano oko 1.000 invazivnih vrsta

Prema Azzuru, u Sredozemnom moru identificirano je oko 1.000 invazivnih vrsta, od kojih se njih 800 već čvrsto udomaćilo.

Promjene su, kako kaže, dramatične. Plitki dijelovi istočnog Sredozemlja izgubili su 93 posto populacije mekušaca.

Posljedice visokih temperatura vidljive su i u Jadranskom moru. Uz obalu Jadrana, gdje su nekada bile brojne dagnje, gotovo sve su nestale zbog visokih temperatura mora koje su u pojedinim periodima prelazile 30 stepeni Celzijusa.

Od Venecije na sjeveru do Barija na jugu, „pomor je bio ogroman“, rekao je Azzuro.

„Ako ne pronađemo populacije koje mogu preživjeti u tim različitim klimatskim uslovima, budućnost dagnji nije sretna budućnost, barem ne u Jadranskom moru“, dodao je.

Azzuro je naveo da su njegov institut i partneri prije nekoliko godina pokrenuli kampanju „Čuvajte se te četiri“ kako bi upozorili na opasnosti koje invazivne vrste predstavljaju za ljudsko zdravlje.

Riba napuhača, naprimjer, otrovna je i može biti smrtonosna ako je ljudi pojedu. Otrovne bodlje ribe lava također mogu izazvati ozbiljne povrede kod osoba koje ih dodirnu.

Stručnjaci traže načine za ublažavanje posljedica

Stručnjaci upozoravaju da širenje invazivnih vrsta više nije moguće u potpunosti zaustaviti, ali se razmatraju načini na koje bi se obalne zajednice mogle prilagoditi novim okolnostima.

Jedna od mogućnosti jeste komercijalizacija jestivih invazivnih vrsta. Druga podrazumijeva plaćanje ribarima da love nejestive vrste, poput napuhače, koje bi potom bile uništene spaljivanjem.

Neke vrste, poput ribe lava, imaju „jasne ekonomske koristi jer se prodaju po vrlo visokim cijenama, posebno u nekim zemljama“, rekao je Azzuro.

Ipak, ribari nisu iskoristili potencijal invazivne tamne zečarke, čija se populacija značajno povećala u italijanskim vodama.

Papik smatra da je, iako je „prekasno“ da se zaustavi širenje invazivnih vrsta u Sredozemlju, još moguće poduzeti konkretne mjere kako bi se njihov utjecaj smanjio.

Prvi korak je sprečavanje daljnjeg širenja provedbom međunarodnog sporazuma koji obavezuje države da obrađuju balastne vode brodova, koje mogu prenositi takve vrste.

„To je nešto što je tehnički izvedivo i što može smanjiti broj ... novih stranih vrsta za 95 do 99 posto“, rekao je.

Druga mogućnost je premazivanje brodskih trupova posebnim bojama koje bi spriječile neželjene organizme da se pričvrste za njih.

Papik je dodao da se mijenjaju i ribarstvene politike kako bi se domaćim vrstama omogućilo da ponovo povećaju brojnost. Kao jedan od primjera navodi se uzgoj mekušaca otpornijih na invazivnu plavu rakovicu.

„U godinama koje dolaze izazov će biti obnoviti okoliš i pronaći nove načine za njegovu obnovu“, zaključio je Papik.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad