Pristrasnost protiv žena je ukorijenjena u društvu koliko je bila i prije deset godina, a čak je došlo do nazadovanja u rodnoj ravnopravnosti, navodi se u izvještaju UN-a koji prenosi Guardian.

Devet od 10 ljudi svih rodova ima predrasude prema ženama, pokazao je Indeks rodnih društvenih normi (Gender Social Norms Index), što je cifra nepromijenjena u odnosu na podatke prikupljene prije više od deset godina.

Kako prenosi Guardian, Program UN-a za razvoj u ponedjeljak objavio je da polovina ljudi u 80 zemalja vjeruje da su muškarci bolji politički lideri, 40% vjeruje da su muškarci bolji poslovni rukovodioci, a četvrtina vjeruje da je opravdano da muškarci tuku svoje žene.

Ove brojke, iz podataka prikupljenih između 2017. i 2022., uglavnom su nepromijenjene u odnosu na prethodni izvještaj GSNI objavljen 2020. godine, u kojem su korišteni podaci od 2005. do 2014. godine.

“Očekivao sam da ćemo vidjeti neki napredak, jer devet od svakih 10, mislim, kako može biti gore?” rekao je Pedro Conceicao, šef UNDP-ovog ureda za izvještaj o ljudskom razvoju, navodeći da se radi o periodu u kojem se pojavio, na primjer, pokret #MeToo i povećala vidljivost “veoma šokantnih načina na koje ove norme pristrasnosti utiču na žene”.

“Nažalost, izvođenje ovog istraživanja je iskustvo šoka za šokom. Prvi put kada smo ga objavili, bio sam šokiran veličinom [pristrasnosti], a ovaj put sam bio šokiran nedostatkom napretka”, dodao je.

Ove pristrasnosti rezultiraju preprekama za žene u politici, biznisu i poslu, kao i lišavanjem njihovih prava i kršenjem ljudskih prava, kažu istraživači. Unatoč tome što su žene obrazovanije i vještije nego ikada prije, razlika u platama u odnosu na muškarce iznosila je 39 posto, dodali su.

“Ovo je zaista alarmantno i objašnjava zašto je svijet potpuno skrenuo s puta u postizanju rodne ravnopravnosti do 2030. godine”, rekla je Anam Parvez, voditeljica istraživanja u Oxfam GB.

Navela je da se u 2021. godini svaka peta žena udala prije nego što je napunila 18 godina, da 1,7 milijardi žena i djevojčica živi s manje od 5,50 dolara dnevno, te da žene i dalje preuzimaju tri puta više neplaćene njege i kućnih poslova nego muškarci širom svijeta.

“Po sadašnjoj stopi napretka biće potrebno 186 godina da se popune praznine u pravnoj zaštiti. To također objašnjava zašto, iako je bilo određenog napretka u donošenju zakona koji unapređuju prava žena, su društvene norme i dalje duboko ukorijenjene i sveprisutne”, dodala je.

Heidi Stockl, profesorica specijalizirana za rodno zasnovano nasilje na Univerzitetu Ludwig-Maximilians u Minhenu, rekla je da su “potrebni svjesni napori i snažna posvećenost svih nivoa društva” da bi se prevazišla ukorijenjena pristrasnost. Ali postoje znaci napretka, rekla je ona, sa porastom stope obrazovanja u mjestima kao što je Bangladeš i većom zastupljenošću žena u politici i ekonomiji.

“Doživjeli smo ozbiljnu reakciju i poništavanje prava žena, posebno u Afganistanu, ali i u zapadnom svijetu izborom Donalda Trumpa ili u Južnoj Koreji, gdje je nedavno izabrana predsjednica koja je antifeministička”, rekla je Stockl.

“Ono što me ulijeva u nadu je to što, u većini, mlađi dio stanovništva očito zamjera ovu reakciju i teži ravnopravnom društvu”, dodala je.

U izvještaju UN-a se poziva na bolje priznavanje ekonomskog doprinosa žena društvu, uključujući neplaćeni rad, na donošenje zakona i mjera koje osiguravaju političko učešće, te na više akcija u borbi protiv stereotipa.

“Ova gledišta opstaju zbog društvenih i kulturnih normi koje obezvređujeju žene i jačaju moć muškaraca, kontrolu i osjećaj povlaštenosti, kao i promoviraju uvjerenja koja banaliziraju i normaliziraju nasilje nad ženama, pa čak i okrivljuju žrtve za vlastito zlostavljanje“, rekla je Andrea Simon, Direktor Koalicije za zaustavljanje nasilja nad ženama.

“Upravo ovi stavovi mogu potaknuti nasilne radnje i ponašanja i jedino možemo istinski spriječiti ovo nasilje mijenjanjem tih stavova”, dodala je.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad