Sezona bez kraja i ekstremi pred vratima: Neum spušta cijene, Sarajevo širi ponudu, a meteorolozi najavljuju toplotne šokove

Edin Ogrešević kaže da Sarajevo turistima i dalje prvenstveno nudi kulturno-historijski sadržaj, ali da potencijal grada daleko prevazilazi njegovu užu historijsku jezgru.

"Sarajevo je poseban grad, jedna destinacija koja nudi različite oblike turizma. Ovaj kulturno-historijski turizam je nekako najpopularniji: obilazak stare historijske jezgre grada, koja je tako egzotična, s osmanskim, austrougarskim uticajem, i to je ono što ja radim prvenstveno. Ali imamo različite vrste tura i izleta iz Sarajeva. Neke su i kulturno-historijske, neke su tematske, vezane za određena naslijeđa u Sarajevu, jevrejsko, islamsko naslijeđe i tako dalje. Imamo i ove outdoor aktivnosti, male biciklističke ture, imamo i ovu spust-biciklističku stazu. Tako da imamo zanimljivih stvari, stvarno, u Sarajevu", rekao je Ogrešević.

Smatra da se Sarajevo ne bi smjelo fokusirati isključivo na Baščaršiju i centar grada.

"Ako mene pitate, a ja to stalno i ponavljam, mislim da se naša destinacija ne treba fokusirati samo na užu historijsku jezgru grada Sarajeva. Mi trebamo iskoristiti to kao jedan mamac za dovođenje turista, ali Sarajevo je grad koji može ponuditi puno više od same historijske jezgre", kazao je.

Posebno vidi prostor u razvoju outdoor turizma.

"Mi imamo planine oko Sarajeva koje trenutno, ako gledamo infrastrukturu, najviše ulažu u zimski turizam. Po meni je to možda i nešto što ja, ukoliko bih bio u nekom odlučivanju, ne bih ulagao. Radije bih se fokusirao na ljetni turizam, jer mislim da je to ono što duže traje od zimskog turizma. A inače, evo, globalna zagrijavanja i ovo sve ostalo, ne možemo ni garantovati da će biti snijega ispod 2.000 metara", rekao je.

Prema njegovim riječima, planinarenje, biciklizam i ulaganje u planinarske domove mogu pomoći i u rasterećenju centra grada.

"Mislim da je outdoor turizam, planinarenje, ulaganje u domove oko Sarajeva, u biciklističke rute, planinarske rute, ono što nama može držati turiste puno više i na taj način rasteretiti ovu historijsku jezgru. Jer mi možemo imati određeni broj turista, ali i dalje postoje neki kapaciteti", kazao je.

Dodao je da cilj ne treba biti turizam koji stvara nezadovoljstvo stanovništva.

"Mi ne želimo da postanemo destinacija gdje su građani nezadovoljni zato što imaju previše turista, nego želimo da napravimo život i čovjeku i turistima. A mislim da kao grad, kao destinacija, imamo priliku da živimo 365 dana od turizma i da ne osjetimo uopće da imamo puno turista", rekao je Ogrešević.

Sve više gostiju iz Italije, Velike Britanije, Holandije i Belgije

Govoreći o strukturi gostiju, Ogrešević je istakao značaj avionskih linija i subvencioniranja letova.

"To je dosta povezano s aviokompanijama, to jest subvencioniranjem ovih letova i velikim radom. To je prvenstveno Međunarodni aerodrom Sarajevo i Vlada Kantona koji su se stvarno potrudili da na vrijeme dođemo do i da pružimo priliku određenim gostima iz određenih destinacija da dođu u Sarajevo", rekao je.

Posebno je izdvojio rast broja gostiju iz pojedinih evropskih zemalja.

"Ono gdje imamo veliki skok, to su gosti iz Italije, koje mi nismo imali toliko. Imali smo, ali ne u ovim brojevima. Veliki skok gostiju iz Velike Britanije, veliki skok gostiju iz Holandije, Belgije i, evo, to su gosti, tradicionalni gosti, koji dolaze u Sarajevo iz raznih razloga", kazao je.

Sarajevo i dalje privlači i goste iz Turske i sa Bliskog istoka.

"Imamo i goste sa Bliskog istoka i goste iz Turske koji dominiraju nekako ovim balkanskim rutama. Tako da, evo, lijepo je imati tako raznovrsne turiste i biti spreman da odgovorimo svim tim izazovima i da na najbolji način promovišemo naš grad", rekao je.

Posebno važnom smatra činjenicu da Sarajevo više nije toliko zavisno od tranzitnog turizma.

"Ono što je zanimljivo za našu destinaciju je to što mi, mogu reći, prvi put nakon 20 ili 15 godina, ne živimo više i nismo zavisni od turizma, tog tranzitnog turizma iz Hrvatske i Srbije. Tako da, evo, pomalo počinjemo i mi na neki način vladati svojim turizmom, da na neki način kažem, da imamo goste koji konkretno dolaze nama", rekao je Ogrešević.

"Još uvijek smo jeftina destinacija"

Na pitanje da li Bosna i Hercegovina gubi cjenovnu prednost, Ogrešević je rekao da su cijene tržišna kategorija, ali da kvalitet usluge mora ostati prioritet.

"Imamo primjere iz Hrvatske, imamo primjere i ovdje, iz Jahorine i tako dalje. Tako da, jednostavno, vjerovatno to je kapitalizam i cijene idu gore-dolje. U nekom momentu će se desiti taj vrhunac i onda će morati ići dole", rekao je.

Dodao je:

"Ali dok pružamo dobru uslugu, dok smo najbolji domaćini, dok imamo najbolju moguću ponudu, mislim da se ne trebamo brinuti. Mi se trebamo brinuti kada počnemo da slabimo sa kvalitetom. Ali mi smo još uvijek jeftina destinacija i privlačimo, evo, šire profile turista. Tako da, u tom smislu, ne mislim da se trebamo brinuti, bar trenutno", kazao je.

Ljeto ne posustaje: U Hercegovini do 38 stepeni

Meteorolog Bakir Krajinović najavio je da će početak septembra u Bosni i Hercegovini i dalje imati izražene ljetne karakteristike.

"Prvi dio septembra svakako će obilježiti ljetni uslovi u Bosni i Hercegovini, s obzirom na to da su temperature i dalje, prema posljednjim prognoznim modelima, natprosječno visoke za ovaj prvi dio devetog mjeseca", rekao je.

Padavina će, prema prognozama, biti malo.

"U pogledu broja dana sa kišom, jako malo padavina se očekuje na prostoru Bosne i Hercegovine, tako da će ljeto i dalje pokazati pravo lice u našoj zemlji", kazao je.

Temperature će i dalje prelaziti 30 stepeni.

"Vrijednosti temperatura zraka bit će i dalje iznad 30 stepeni Celzijusa. Samo tokom noći i jutra postoji, evo, onaj mali period dana kada se možemo prirodno osvježiti uz nešto ugodnije temperature zraka, ali već od ranih jutarnjih sati očekuju nas vrijednosti između 14 i 19 u Bosni, a u Hercegovini i do 24 stepena", rekao je.

U Hercegovini će biti posebno vruće.

"One maksimalne vrijednosti u Bosni prvi dio septembra između 25 i 30 stepeni. Vrlo često će tih 30 stepeni dobaciti i do 33, a u Hercegovini čak i do 38 stepeni Celzijusa", naveo je.

Visoka vlaga dodatno će pojačavati osjećaj vrućine.

"Posebno treba naglasiti da će ovaj period biti nekako obilježen visokom vrijednošću vlage u zraku, pa ćemo imati onaj subjektivni osjećaj teškog vremena", rekao je Krajinović.

More i dalje veoma toplo

Promjena vremena očekuje se krajem sedmice.

"Tek krajem ove sedmice pristiže nam vjetar sjevernog pravca koji će usloviti i promjenu, pa ćemo imati poneki pljusak u Bosni tek u srijedu i četvrtak, a vjetar sjeverac će donijeti dugo iščekivanu svježinu u atmosferi", rekao je.

Ipak, ljetu još nije kraj.

"Ljetu još nije kraj. Imat ćemo prilike da uživamo i na jugu Bosne i Hercegovine uz dosta visoke vrijednosti temperatura mora koje su i dalje između 24 i 28 stepeni Celzijusa. I dalje je more izuzetno toplo, a vrijednosti temperatura zraka u Neumu narednih dana dosezat će i do 38 stepeni", kazao je.

Na direktnom suncu subjektivni osjećaj može biti i znatno viši.

"Ovo su vrijednosti temperatura u hladu. Na otvorenom, direktnom suncu, daleko veće vrijednosti. Tako da, svi oni koji još nisu iskoristili blagodati ljeta, imaju priliku i narednih dana, početkom septembra, da uživaju u Neumu", rekao je Krajinović.

Prkačin: Neum nije preskup, i dalje je "best buy"

Nikola Prkačin odbacio je tvrdnje da je Neum postao preskup za domaće goste.

"Moje mišljenje, to jest moje saznanje, Neum nije preskup. Znači, Neum je i dalje best buy destinacija", rekao je.

Smatra da domaći turizam treba prestati graditi imidž isključivo na tome da je jeftin.

"Mi u Neumu i općenito u Bosni i Hercegovini trebamo se odmaknuti od dva neka uvriježena termina, a to je jeftino i rekord. Znači, niko u Bosni i Hercegovini ne treba biti jeftin. U smislu, to nije neka kategorija koja je za pohvalu", kazao je.

Cilj bi, prema njegovim riječima, trebala biti vrijednost za novac.

"Trebamo nuditi najbolju vrijednost za novac, trebamo nuditi vrhunsku uslugu i trebamo nuditi održivi turizam. Tako da ni stanovništvo koje živi u turističkim središtima, pogotovo u Neumu, Sarajevu, Mostaru ili drugim turističkim središtima koja imaju velik broj gostiju, ne osjeti prevelik pritisak. Znači, da svakodnevni život i dalje ostane kvalitetan", rekao je.

U septembru niže cijene i "najljepši dio godine"

Prkačin kaže da Neum i dalje nudi povoljnije cijene od brojnih destinacija u okruženju.

"Što se tiče Neuma, Neum nije preskup. Neum i dalje nudi optimalan omjer cijene, kvalitete i usluge. I naravno, naše cijene su, ja bih rekao, povoljnije nego u destinacijama u okruženju, pogotovo u Republici Hrvatskoj", rekao je.

U septembru se cijene dodatno spuštaju.

"Deveti mjesec je poznat kao mjesec kada je prošla špica turističke sezone i cijene se svakako spuštaju nešto niže", kazao je.

Septembar vidi kao posebno dobro vrijeme za odmor.

"Ovo je sada prilika za ljude koji nemaju obaveze radi početka školske godine da provedu pravi odmor onako kako to rade ljudi koji na moru žive. Ovo je najljepši dio godine pred nama, deveti mjesec, pristižu ovi jesenski plodovi. More je, kao što je kolega rekao, iznimno toplo, vrijeme ugodno, tako da je ovo idealno vrijeme za posjet Neumu ili bilo kojoj drugoj destinaciji na moru, uz povoljnije cijene, naravno", rekao je Prkačin.

Klimatske promjene donose sve veće ekstreme

Krajinović je upozorio da klimatske promjene mijenjaju karakter godišnjih doba, iako će Bosna i Hercegovina i dalje imati izražene četiri sezone.

"U Bosni i Hercegovini će uvijek biti jasno izdiferencirana četiri godišnja doba sa svim onim karakteristikama na koje smo mi navikli. Ljeto će uvijek biti najtoplija sezona u godini, s tim da trendovi koji su prisutni na planeti Zemlji kada su u pitanju klimatske promjene, prisutni su i u našoj zemlji", rekao je.

Ekstremi postaju sve češći.

"Svjedoci smo da su klimatske promjene donijele ekstremnost u klimatskim uslovima u našoj zemlji, pa iz sezone u sezonu imamo sve učestalije i sve intenzivnije ekstreme prisutne i u Bosni i Hercegovini", kazao je.

Podsjetio je da je ljeto bilo obilježeno dugotrajnom sušom i visokim temperaturama.

"Imali smo izuzetno dugo ljeto sa sušnim periodom, dugim sušnim periodom, dosta dana bez kiše, posebno u Hercegovini. I ono što je ovo ljeto donijelo, a to su ekstremno visoke temperature. U šestom mjesecu nadmašili smo apsolutne rekorde koje smo postavili 2015. godine", rekao je Krajinović.

"Iduće godine bit će dosta izazovne"

Posebno je upozorio i na moguće posljedice El Niña.

"Ono što nas očekuje u naredne dvije-tri godine jesu posljedice El Niña koji se formira na Pacifiku i koji će, po uputama Svjetske meteorološke organizacije, biti jedan od najekstremnijih", rekao je.

Dodao je:

"On se indirektno odnosi i na Bosnu i Hercegovinu, tako da će iduće godine biti dosta, dosta izazovne, kako za nas meteorologe, tako i za sve one koji zavise od vremenskih uslova i čiji poslovi su direktno vezani za vrijeme i vremenske prilike", kazao je.

Neum dosegao "optimalni maksimum"

Prkačin smatra da Neum više ne treba težiti povećanju broja turista tokom vrhunca sezone.

"Ja mislim da je Neum, što se tiče kapaciteta i smještaja i parkinga i plažnog prostora, dosegao svoj neki optimalni maksimum", rekao je.

Dalje povećavanje broja gostiju i vozila moglo bi dodatno opteretiti infrastrukturu.

"Mislim da nema smisla ići u daljnje povećanje volumena, bilo gostiju, vozila i daljnje opterećenje infrastrukture", kazao je.

Umjesto toga, cilj je produžavanje sezone.

"Mi smo na našem vrhuncu i naša želja u budućnosti je da, hajmo reći, ne širimo više u pogledu kapaciteta ili u pogledu ukupnog dnevnog broja posjetitelja. Naša je neka namjera u budućnosti produžiti trajanje turističke sezone i izvući, nazovimo to tako, naše goste u naše zaleđe koje stvarno ima puno toga za ponuditi, a trenutno to nije dovoljno valorizirano", rekao je.

Naglasio je:

"Neum je u sedmom, osmom mjesecu iz godine u godinu stvarno popunjen maksimalno. Nemoguće je biti popunjen 110 posto. Tako da u tom pravcu ne trebamo ni ići, u pravcu povećanja kapaciteta, nego u pravcu podizanja kvaliteta i u pravcu produženja turističke sezone", kazao je.

Sezona kongresnog i grupnog turizma tek počinje

Prkačin kaže da nakon ljetne sezone u Neumu počinje period kongresnog i grupnog turizma.

"Neum je uz Sarajevo najveća kongresna destinacija u Bosni i Hercegovini, jer imamo veliki broj hotela koji raspolažu stvarno značajnim kongresnim kapacitetima", rekao je.

Najave gostiju postoje i za naredne mjesece.

"Upravo sada, završetkom ove glavne ljetne turističke sezone, nastupa sezona kongresnog turizma i sezona grupnog turizma. Znači, mi imamo sada najave gostiju iz cijelog svijeta u devetom i desetom mjesecu", kazao je.

Radi se uglavnom o gostima koji izbjegavaju vrhunac ljetnih vrućina.

"To su upravo gosti koji izbjegavaju ove vrhunce toplotnih valova, koji putuju u devetom, desetom i tamo sve do sredine jedanaestog mjeseca. To su gosti sa Dalekog istoka, to su stariji gosti iz zapadne i srednje Evrope", rekao je.

Neum želi biti i gastro i eno destinacija

Pored mora i kongresnog turizma, Neum želi dodatno razvijati kulturnu, gastronomsku i vinsku ponudu.

"Neum se stvarno diči i bogatim kulturnim i historijskim naslijeđem. Imamo tako i nadaleko poznata maslinova ulja, imamo vino, pa tako Turistička zajednica, evo, drugu godinu zaredom organizira i dane berbe maslina u drugoj polovini desetog mjeseca, gdje želimo predstaviti Neum kao jednu gastro i eno destinaciju, naravno, u okviru čitave Hercegovine", rekao je Prkačin.

Nove saobraćajnice, kaže, otvaraju dodatne mogućnosti.

"Izgradnja ove nove ceste od Mostara preko Stoca do Neuma otvorila nam je neke nove mogućnosti koje nismo do sada imali", kazao je.

Cilj je da Neum u budućnosti aktivno radi sedam ili osam mjeseci godišnje.

"Nećemo reći možda biti cjelogodišnja turistička destinacija, bar ne Neum, ali da će se sezona značajno proširiti. Tako da očekujemo da bismo mi trebali u budućnosti raditi barem aktivno sedam-osam mjeseci tokom jedne godine. I to bi bio neki optimum da zadovoljimo i ekonomske interese, a i da ne opteretimo previše stanovništvo koje tu svakodnevno živi", rekao je.

"Ako uništimo prirodu, neće biti ni turizma"

Očuvanje prirode Prkačin vidi kao ključni uslov za budućnost turizma.

"Nama je priroda najveći i turistički i općenito adut. Ako prirodu ne budemo čuvali maksimalno, ako je ne budemo čuvali od građevinske devastacije, neće biti ni turizma", upozorio je.

Kazao je da Neum ima kvalitetno riješeno pitanje otpadnih voda.

"Neum ima vrhunski riješen sistem odvodnje otpadnih voda, tako da se u naš zaljev stvarno ne izlijeva ništa što ne bi trebalo, osim oborinskih voda", rekao je.

Poručio je da nije svaka investicija nužno poželjna.

"Mi moramo jasno odrediti granicu, znači i da odredimo da nije svaka nužno investicija i poželjna. I očekujem da se i u cijeloj Bosni i Hercegovini zauzme jedan jasan stav o potrebi očuvanja prirode i na moru i na rijekama i na planinama, jer ako uništimo ovo što imamo, to je jedan od glavnih razloga zašto nas gosti uopće posjećuju", kazao je.

Prema njegovim riječima, tri stvari treba čuvati pod svaku cijenu.

"Na prvom mjestu priroda, drugo, dobri smo domaćini, svi mi u Bosni i Hercegovini, ljudi ističu našu gostoljubivost i hranu. I vrlo jednostavno, to troje moramo čuvati pod svaku cijenu. Ako to ne budemo radili, cijela ova priča nema smisla", rekao je.

Zagađenje zraka ostaje veliki problem

Krajinović se osvrnuo i na zagađenje zraka, posebno u centralnim kotlinskim dijelovima Bosne i Hercegovine.

"Bosna i Hercegovina, posebno ovaj centralni planinski, kotlinski dio, je dio koji je najrizičniji u pogledu zagađenog zraka, posebno u ovom hladnijem periodu godine, s obzirom na to da su emiteri zagađujućih materija povezani prije svega sa individualnim ložištima za zagrijavanje prostorija, pa onda je tu saobraćaj i druge grane naše privrede koje zagađuju zrak u Bosni i Hercegovini", rekao je.

Poseban problem predstavlja temperaturna inverzija.

"U zimskim periodima vrlo često dođe do pojave temperaturne inverzije. To je prirodna pojava koja se veže za kotlinske predjele. Ona će biti prisutna i ove godine i narednih godina", kazao je.

Tokom takvih epizoda, sve emitovane čestice ostaju pri tlu.

"U vrijeme temperaturnih inverzija sve što emitujemo u atmosferu ostaje u prizemnim slojevima i ono sve što emitujemo u zrak mi udišemo, jer u takvim situacijama ne dolazi do normalne cirkulacije, ni vertikalne, ni horizontalne, pa je zrak dosta, dosta zagađen", rekao je.

"Više nije pitanje hoće li se nepogoda desiti, nego kada"

Krajinović je upozorio i na nagle vremenske promjene tokom jeseni.

"Kada su u pitanju nepogode koje se vežu za jesen i zimu, ne možemo sad trenutno precizno prognozirati kad će se nešto desiti. Prognoze tog karaktera su kratkoročne", rekao je.

Meteoalarm, kako je objasnio, izdaje se do 48 sati unaprijed.

"One moraju biti pouzdane i prostorno i vremenski, intenzitetom meteorološke nepogode koja se očekuje, i zbog toga one se vežu najviše za četiri do pet dana, a meteorološko upozorenje, odnosno meteoalarm, ide svega 48 sati unaprijed", kazao je.

Posebno je upozorio na mogućnost naglog prelaska iz sušnog u izrazito kišni period.

"Naučili smo lekcije da u septembru i oktobru, u vrlo kratkom vremenskom periodu, može pasti jako velika količina padavina koja donosi bujične poplave i druge vidove poplava u Bosni i Hercegovini. Tako da ne smijemo to zaboraviti", rekao je.

Zaključio je vrlo jasnim upozorenjem:

"Jednom što je priroda ponudila kao lekciju u vidu prirodnih nepogoda, svakako da će se desiti ona i u budućnosti. Više nije pitanje hoće li se desiti, nego samo kad će se desiti", rekao je Krajinović.

Septembar i oktobar topliji od prosjeka

Za kraj je kazao da početak septembra ostaje izrazito topao.

"Početak septembra, ljeto ne posustaje, i dalje su temperature natprosječno visoke", rekao je.

I septembar i oktobar očekuju se topliji od prosjeka.

"Generalno, septembar i oktobar su topliji od prosjeka sa manjim količinama padavina iz mjeseca u mjesec tokom ove godine. Prati nas taj trend od samog početka, pa evo kako stvari stoje i ulazimo u novu sezonu u trendu natprosječno visokih temperatura sa manjim količinama padavina nego što je to uobičajeno", kazao je.

Ipak, upozorio je na izražene temperaturne oscilacije i ekstremne padavine.

"Treba napomenuti da su temperaturne oscilacije tokom devetog i desetog mjeseca izuzetno izražene na ovim prostorima, a isto tako i ekstremnost padavina i padavinskog režima je nešto što je uobičajeno za ove periode", rekao je.

Građanima je preporučio da prate kratkoročne prognoze i upozorenja.

"Savjet svim građanima jeste da prate kratkoročne vremenske prognoze kako bi imali što pouzdanije i pravovremenije informacije o elementarnim nepogodama koje su svakako moguće u ovom periodu", zaključio je Bakir Krajinović.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad