Stručnjak za energetiku za N1 upozorava na "haos": Struju uvozimo pet puta skuplje, ovako se ne može dugo

Govoreći o finansijskom stanju rudnika i Elektroprivrede BiH, Bičakčić je kazao da su problemi već prerasli u ozbiljan teret za kompaniju.

"Mislim da je greška napravljena izdavanjem avansnih faktura. To možete izdati jedan mjesec, ali ne možete pet mjeseci izdavati te fakture, pa onda na koncu retroaktivno, putem Skupštine, to na neki način legalizirati", kazao je Bičakčić za N1.

Dodao je da bi revizori trebali dati stručnu ocjenu takvog postupanja.

"Smatram to neposlovnim. Poštenije bi bilo to prikazati kao trošak Elektroprivrede pa povećati gubitak, jer je to realna situacija na terenu", rekao je.

Prema njegovim riječima, Elektroprivreda BiH već ima predviđen iskazani gubitak od 52 miliona KM.

"Vjerovatno bježe od toga i boje se ukupnog rezultata koji će na koncu godine ipak biti bjelodano iskazan", dodao je.

"Postali su nesolventni"

Bičakčić tvrdi da su finansijski problemi otišli toliko daleko da kompanija više nije u stanju redovno osiguravati novac za obaveze.

"Oni su postali nesolventni. Ne obezbjeđuju ni plaće ni novac za plaće, koriste revolving kredite i pitanje je do kada to može tako trajati", kazao je.

Dodao je da se povećavaju i dugovanja prema drugim dobavljačima.

"Dodatno opterećenje predstavljaju i dugovanja za električnu energiju. Primjer je Željezara Zenica, koja je otišla u stečaj sa višemjesečnim dugom za električnu energiju, što je neprihvatljivo. Može jedan mjesec biti dugovanje, sljedeći mjesec slijedi isključenje", rekao je.

Prema njegovim riječima, sličnih dugovanja ima i kod drugih subjekata, među kojima su ponovo rudnici.

"Uvozna struja pet puta skuplja"

Bičakčić je govorio i o tome kako je Bosna i Hercegovina došla u situaciju da, umjesto ranijeg izvoza, sve više zavisi od uvoza električne energije po znatno višim cijenama.

"Struja je roba, a na berzi ova roba sada ima visoku cijenu, jer je to slijed događanja u energetici. Nafta je otišla višestruko, plin slijedi, a sada je došla na red električna energija", rekao je.

Na rast cijena, dodaje, dodatno su utjecali suša, slabija hidrološka situacija i izostanak proizvodnje hidroelektrana.

"Prosječna cijena je sada oko 350 eura po megavatsatu, a proizvodna u termoelektranama oko 70 eura. Pet puta", upozorio je Bičakčić.

Naglasio je da se takva razlika u cijeni ne može dugoročno podnositi.

"Na taj način ne može se egzistirati dugoročno. Može se prebroditi dan-dva, sedmica, i to je kraj priče."

Kritike na račun Vlade FBiH

Bičakčić smatra da je jedan od ključnih problema pad proizvodnje uglja.

"Strateške odluke Vlade Federacije da ne održi proizvodnju uglja su greške. Za to su odgovorni nadležno resorno ministarstvo energetike, pa i cijela federalna vlada", kazao je.

Prema njegovim riječima, takvo stanje nije smjelo biti dopušteno.

"Oni se nisu bavili svojim poslom", rekao je Bičakčić.

Hoće li struja poskupjeti i građanima?

Najavljeno povećanje cijena električne energije za privredu otvara i pitanje mogućeg udara na domaćinstva.

Bičakčić smatra da bi se rješenje trebalo tražiti kroz korekciju kompletnog tarifnog sistema, ali uz zaštitu socijalno osjetljivih kategorija.

"Vjerovatno treba posegnuti za korekcijom kompletnog tarifnog sistema, uz uvažavanje socijalne komponente", kazao je.

Posebno je izdvojio domaćinstva s manjom potrošnjom.

"Treba sačuvati one koji troše do 350 kilovatsati mjesečno, a eventualno tome pridodati višečlane porodice koje zbog svoje potrošnje ulaze u skuplje kategorije", rekao je.

Upozorio je i da povećanje cijena samo dijelu industrije stvara neravnopravne uslove na tržištu.

"Ti industrijski potrošači imat će lošije uslove za poslovanje od ostalih. To nije prihvatljivo i takva parcijalna rješenja ne rješavaju situaciju", naveo je.

"Za šest mjeseci možemo ponovo na staze dobrih rezultata"

Ipak, Bičakčić smatra da situacija nije bez izlaza.

Kaže da bi javne elektroprivrede morale snažnije krenuti u izgradnju novih proizvodnih kapaciteta.

"Privatni sektor je izgradio 1.600 megavata novih projekata. Elektroprivrede trebaju također prići izgradnji ovih objekata. Javni sektor u tome kasni", rekao je.

Ključnim smatra sređivanje odnosa unutar koncerna Elektroprivrede BiH.

"Ključno pitanje je regulirati odnose unutar koncerna i dati poštenu cijenu za ugalj. Onda će uglja biti. Njega treba kopati, uložiti određena sredstva u mehanizaciju rudnika i u roku od šest mjeseci možemo biti opet na stazama slave i dobrih rezultata", kazao je Bičakčić.

Ukoliko se to ne dogodi, njegovo upozorenje je jasno:

"Ukoliko se to ne uradi, teško je prognozirati. Bit će haos."

Novi sastanak na kojem će se pokušati pronaći konkretan model za rješavanje dugovanja Rudnika mrkog uglja Zenica za zdravstveno osiguranje rudara bit će održan danas u Sarajevu.

Na sastanku bi trebali učestvovati predstavnici Zavoda zdravstvenog osiguranja Zeničko-dobojskog kantona, kantonalnih ministarstava privrede, zdravstva i finansija, federalnih ministarstava energije, zdravstva i finansija, kao i predstavnici Elektroprivrede BiH.

Sastanku bi trebao prisustvovati i premijer Federacije BiH Nermin Nikšić.

Zavod zdravstvenog osiguranja ZDK krajem oktobra objavio je da dug za zdravstveno osiguranje rudara premašuje 175 miliona KM.

Rudarima su isplaćene zaostale neto plaće, ali doprinosi za zdravstveno osiguranje nisu izmireni. Na sastanku u Vladi FBiH 3. novembra dogovoreno je da ovjeravanje zdravstvenih knjižica radnika rudnika Zenica, Kakanj i Breza bude nastavljeno do daljnjeg.