Evropa zarađuje na otpadu, BiH se guši u dimu: Zašto zaostajemo?

Dok požari na deponijama, zagađenje zraka i opasnost po zdravlje stanovništva postaju gotovo redovna pojava, u brojnim evropskim državama otpad je odavno postao vrijedan resurs iz kojeg se proizvode energija, toplota i nova radna mjesta.

O tome zašto Bosna i Hercegovina zaostaje u upravljanju otpadom i kakve posljedice požari na deponijama ostavljaju po zdravlje ljudi u Novom danu govorila je Sendžana Muslić, doktorantica Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.

Požari na deponijama nisu slučajnost

Muslić ističe da požar na Uborku ne treba posmatrati kao izolovan incident.

"Požare u Bosni i Hercegovini koji se dešavaju na deponijama ne možemo posmatrati kao izolovani incident ili nesretni slučaj. To je pokazatelj dubljeg i dugoročnijeg problema kada je riječ o upravljanju otpadom", rekla je Muslić.

Navela je da je požar pokazao da je sistem zakazao u više segmenata – od planiranja kapaciteta deponija i monitoringa deponijskih plinova do nedovoljnih ulaganja u prevenciju i infrastrukturu.

"Danas je u fokusu deponija Uborak. Sutra će biti neka druga deponija", upozorila je.

Dodala je da se u Bosni i Hercegovini svakodnevno povećava i broj divljih deponija, dok su postojeće projektovane za znatno manje količine otpada nego što danas primaju.

Posljedice požara osjećat će se godinama

Muslić upozorava da problem ne prestaje gašenjem požara.

"Tek tada kreću posljedice. Možemo ih osjećati godinama kroz kvalitet zraka, respiratorne i kardiovaskularne bolesti, kontaminaciju tla i zagađenje podzemnih voda", rekla je.

Posebno upozorava na zagađenje podzemnih voda.

"To zagađenje traje decenijama, a upravo te podzemne vode koristimo kao pitku vodu. To je zatvoren ciklus koji se na kraju vraća u naše organizme."

Istakla je i da se na deponijama ne nalazi samo komunalni otpad.

"Na Uborku se nalaze i medicinski otpad, gume i drugi materijali. Njihovim sagorijevanjem oslobađa se veliki broj čestica koje direktno utječu na zdravlje ljudi."

Objasnila je da među njima posebno zabrinjavaju PM čestice koje mogu dospjeti u krvotok, dioksini i furani koji se smatraju među najtoksičnijim spojevima te teški metali koji završavaju u lancu ishrane.

BiH proizvodi manje otpada od EU, ali ga gotovo sav odlaže na deponije

Govoreći o podacima, Muslić je navela da se u Bosni i Hercegovini godišnje proizvede oko 325 kilograma komunalnog otpada po stanovniku, dok je prosjek Evropske unije oko 500 kilograma.

Problem, međutim, nije količina otpada nego način njegovog zbrinjavanja.

"U Evropskoj uniji samo pet posto prikupljenog otpada završava na deponijama, dok se kod nas oko 90 posto komunalnog otpada odlaže na deponije. Umjesto da smanjujemo pritisak na deponije i produžavamo njihov životni vijek, mi radimo upravo suprotno", kazala je.

Dodala je da Bosna i Hercegovina ima zakonske dokumente i strategije, ali da izostaje njihova provedba.

"Ne nedostaju nam zakoni i planovi. Ono što nedostaje jeste njihova adekvatna provedba, ali i veći inspekcijski nadzor."

Slovenija pokazuje da sistem može funkcionisati

Muslić kao pozitivan primjer izdvaja Sloveniju, gdje su građani motivisani da razvrstavaju otpad.

Objasnila je da se otpad koji nije moguće reciklirati odlaže u posebne vreće, a visina računa za komunalne usluge zavisi od količine takvog otpada.

"Dok ne napravimo sistem koji će motivisati građane na selektivno odlaganje otpada, teško možemo očekivati ozbiljnije promjene", rekla je.

Naglasila je da u BiH postoje pozitivni primjeri poput operatera sistema za ambalažni i elektronski otpad, reciklažnih dvorišta i saradnje s komunalnim preduzećima, ali da je potrebno više govoriti o mogućnostima koje već postoje.

Otpad može biti vrijedan resurs

Muslić ističe da brojne evropske zemlje od otpada proizvode električnu energiju i toplotu.

Podsjetila je na primjere Slovenije, Danske, Švedske i Njemačke, gdje energane rade prema strogim evropskim standardima, a građani su kroz dugotrajnu edukaciju upoznati s njihovim značajem.

"Sve to može biti primijenjeno i u Bosni i Hercegovini, bez da izmišljamo neka nova rješenja", kazala je.

Dodala je da se organski otpad može koristiti za proizvodnju komposta, dok se reciklažom aluminija štedi čak 90 posto energije.

"Nama je blizu Slovenija i dovoljno je da primijenimo pozitivne primjere koje već imamo u neposrednom okruženju. Tada bi stvari u Bosni i Hercegovini mnogo bolje funkcionisale", zaključila je Muslić.

┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad