IN MEMORIAM | Ovako je govorio Raif Dizdarević: "Da nije bilo sirotinje koja se borila, ne bi bilo ni BiH"

Na samom početku gostovanja u Pressingu, Dizdarević se osvrnuo na historijski revizionizam i odnos prema nekadašnjoj zajedničkoj državi.

"Bio je cunami neistine, negativnih priča, falsifikovanja istine i činjenica o Jugoslaviji, ali imam utisak kako vrijeme prolazi, u javnosti sazrijeva istina o tom vremenu, kao i interesovanje ljudi da saznaju kako je to izgledalo", rekao je tada Dizdarević.

Komentarišući bojkot pojedinih svjetskih lidera na paradi povodom 70. godišnjice pobjede nad fašizmom u Moskvi, istakao je: "Imam negativno mišljenje o tom bojkotu. Ovdje se radi o obilježavanju godišnjice i velikog događaja u međunarodnim odnosima. Ako se obilježava jubilej, obilježava se njegov historijski značaj, a ne da li je neko s nekim u određenoj zavadi."

Otkrio je i zašto je 10 godina ranije sam odbio otići u Rusiju po primanje jubilarne medalje: "Kada sam vidio da ide Paravac, koji se hvali da je iz četničke porodice, ja sam odbio. Nije mi palo na pamet da idem na manifestaciju kojom se obilježava pobjeda nad fašizmom sa jednim fašistom."

O rehabilitaciji Draže Mihailovića i pokušajima pretvaranja zla u dobro

Uoči tadašnje sudske odluke o rehabilitaciji Draže Mihailovića, nekadašnji šef diplomatije SFRJ iznio je jasne historijske činjenice.

"To neće donijeti ništa dobro. Vraćanje u prošlost i slavljenje nečega najnegativnijeg može konzervirati stanja i blokirati procese mijenjanja na bolje što podrazumijeva istinu o prošlosti", istakao je, te dodao: "Šta se afirmsiše određenim političkim talasom kada je riječ o revitaliziranju nekih događaja. To je pokušaj predstavljanja zla dobrim."

Podsjetio je i na sastanke Tita i Mihailovića iz 1941. godine, naglašavajući da je Draža odbio zajedničku borbu i sklopio pakt s Nedićem i Nijemcima: "Draža se u novembru sastao s predstavnikom Njemačke komande i od tada traje saradnja i izdaja. A sada se vodi sudski proces da je Draža Mihailović prvi antifašista."

Govoreći o tadašnjem rukovodstvu Srbije, Vučiću i Nikoliću, istakao je da nisu antifašisti jer bi u suprotnom govorili istinitije o prošlosti, dok je za poteze hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović rekao da ne razume državnika koji krišom ide u Jasenovac, a javno u Bleiburg "gdje su se odigrali događaji gdje su stradali najveći zločinci iz Jasenovca i NDH".

Osvrnuo se i na pojavu ulica nazvanih po fašističkim vođama u BiH: "Visoki funkcioneri BiH prolaze mirno ulicom Budaka, ulicom Jure Francetića jednog od najvećih koljača u Drugom svjetskom ratu i pored devastiranog groblja koje je spomen obilježje."

O raspadu SFRJ i Slobodanu Miloševiću

Odgovarajući na pitanje o raspadu Jugoslavije, Dizdarević je podvuče gdje je nastao glavni žarišni problem.

"Procesi raspada Jugoslavije nastali su zbog nedosljednosti u razvijanju sistema u koji smo ušli. Najveća krivnja je na nacionalističkom vrhu Srbije, odakle je počeo da se raspaljuje nacionalizam", naveo je u Pressingu.

Priznao je i zašto je u to vrijeme želio Miloševića na čelu savezne vlade: "Činio sam to zbog toga što bi u tom slučaju on morao preuzeti velike brige i traženje puteva za rješavanje problema Jugoslavije. Ne bi imao onaj čilim pod nogama koji se zove svevlast. Odlaskom iz Srbije on bi za šest mjeseci kao premijer bio predmet kritike i morao bi se ponašati drugačije."

Opisujući Miloševića, rekao je da mu je nacionalizam služio isključivo za građenje apsolutne vlasti: "Milošević je bio čovjek koji je znao vladati. Za predsjednika Centralnog komiteta je došao izdavši najboljeg prijatelja, Ivana Stambolića, koji ga je promovisao za kandidata. Na kraju ga je Milošević i ubio."

Dodao je i da mu je žao što nije učinjeno više: "Žao mi je što nismo uraditi nešto što smo mogli uraditi da se sačuva civilizacijski projekt pod imenom Jugoslavija."

O Titu, radnicima i ocjeni lidera iz devedesetih

Dizdarević se prisjetio i same uloge Josipa Broza Tita u očuvanju i razvoju Bosne i Hercegovine.

"On se zalagao za BiH, počevši od ravnopravnog položaja, jer je bilo svojatanja od strane dva susjeda. Sve što smo ostvarili imali smo podršku ili angažovanje Tita", kazao je Dizdarević, izražavajući zabrinutost za trenutno stanje u društvu: "Ja se divim strpljivosti ovog naroda, a dokle može trajati trpljenje stanja koje vas stalno vuče nazad, pitanje je. Radnici danas žive u gorem položaju nego u vrijeme Kraljevine Jugoslavije."

U brzoj rubrici X-Ray dao je svoje sažete ocjene trojice ključnih aktera devedesetih:

• Franjo Tuđman: "Nemam dobro mišljenje. Kao Bosanac i bivši Jugosloven mislim da je Tuđman svojim odlukama i separatizmom unio dosta lošeg u ono što je nastajalo."
• Slobodan Milošević: "Zla kob ovog područja."
• Alija Izetbegović: "Snosi dosta odgovornosti za mnoge stvari u BiH. Razumijem da je došao u najgore vrijeme bez velikog iskustva."

Komentarišući tvrdnje da "da nije bilo Alije, ne bi bilo ni BiH", poručio je: "Da nije bilo sirotinje koja se borila, ne bi bilo BiH."

Svoje gostovanje u Pressingu zaključio je riječima da ono što je valjalo ne može nestati: "Sve ono što je dobro urađeno i što je donosilo dobro da će ostati i kao historija i kao sjećanja koja se prenose s koljena na koljeno."

Podsjetimo, Raif Dizdarević, nekadašnji predsjednik Predsjedništva SFRJ i ministar vanjskih poslova Jugoslavije preminuo je u 100. godini.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad