Oglas

Ubijene 34 osobe

Klanjana kolektivna dženaza za žrtve sela Žulja i Vranjevići: "33 godine života s dubokim ranama"

kolektivna dženaza za žrtve sela Žulja i Vranjevići.jpg
N1

U selu Žulja kod Mostara klanjana je kolektivna dženaza za deset žrtava koje su srpske snage zarobile i ubile 13. i 14. juna 1992. godine u selima Vranjevići i Žulja.

Oglas

Dženazu je predvodio mostarski muftija Salem ef. Dedović, u svojstvu izaslanika reisu-l-uleme Husein efendije Kavazovića. Džematlije džemata Žulja - hercegovačke Srebrenice, kazao je muftija Dedović, žive 33 godine sa dubokim ranama, traumama i patnjama, koje ne jenjavaju, posebno zbog činjenice da žrtve zločina dosada nisu našle smiraj u zemlji gdje su ponikli i živjeli.

kolektivna dženaza za žrtve sela Žulja i Vranjevići.jpg
kolektivna dženaza za žrtve sela Žulja i Vranjevići1.jpg
kolektivna dženaza za žrtve sela Žulja i Vranjevići2.jpg
+ 2

"Trideset i četvero nevinih imali svoje ime i prezime, kuće i snove..."

“Trideset i četiri puta poubijano je cijelo čovječanstvo u ovome hercegovačkom džematu u junu 1992. godine. Trideset i četvero nevinih osoba, muškaraca i žena, djece i staraca, imali su svoje ime i prezime, svoje mjesto i kuću, svoje snove i svoje mirne živote u ovome mirnom hercegovačkom podneblju. Nikome nikada nisu stali na put, bili su samo ustrajne džematlije svoga džemata, vjerni svojoj čeljadi, topraku i imanju, odlučni da opstanu ovdje ne sluteći da će veliko zlo koje je dolazilo iz blizine i iz daljine, udariti svom silinom na nejač i nezaštićeni narod. Zlo nije došlo samo od sebe, ono je planski pripremano u krilu jedne opasne i ostrašćene ideologije, o njemu se govorilo i u krugu akademika i u školskoj lektiri i na kućnim guslarskim sijelima, ono je samo čekalo svoju priliku da realizuje ono što se nosilo u umovima i srcima. Nažalost, nije bilo onih koji su bili uzrokom da se spašavaju nevini ljudski životi, pa da im se pripiše status onih koji su sačuvali živote”, kazao je u svom obracanju mostarski muftija.

Oglas

"Podsjetnik na zlo koje ne miruje"

Uspostavom posebnog harema za žrtve zločina ovog džemata - svojevrsnog memorijala željela se, dodao je muftija, sačuvati uspomena i dati podsjećanje novim generacijama da je u džematu Žulja imenom i prezimenom do 14. juna 1992. godine živjelo i njih trideset i četvero.

“Oni svi zaslužuju da imaju svoj mezar, nišan, tamo gdje se dolazi da se uče Fatihe, Jasini i smjerne dove pred njihove duše. Ovo mjesto će biti i podsjetnik na zlo koje ne miruje i koje postoji u čovjeku, a koje treba suzbijati i zaustavljati čim se ono ukaže”, poručio je muftija Salem ef. Dedović.

Dženaza-namaz klanjana je za devet ubijenih osoba iz Žulja i jednu iz Vranjevića. Na novoformiranom šehidskom mezarju ukopani su pronađeni i identifikovani fragmenti tijela: Mehe (Alija) Ćatić, Mehe (Mujo) Ćatić, Ibre (Juso) Ćatić, Ibre (Mujo) Pirušić, Muje (Smail) Zolj, Salke (Alija) Ćatić, Smaje (Mustafa) Ćatić, Rame (Selima) Mravić i Šaćira (Jusufa) Mravić, dok će posmrtni ostaci Hakije (Salko) Bašića biti ukopani u Vranjevićima.

Oglas

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad

Više tema kao što je ova?

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare

Pratite nas na društvenim mrežama