"Politički subjekti pažljivo čitali zakon i zaobilazili sankcije", CIK: Zloupotrebe se sele van kampanje, ruke su nam vezane

Na pitanje novinarke N1 Tine Jelin Dizdar o zloupotrebi javnih resursa, tenderima i govoru mržnje tokom izbora, članovi Centralne izborne komisije BiH Željko Bakalar i Irena Hadžiabdić poručili su da je CIK u velikoj mjeri ograničen odredbama Izbornog zakona te da dio potencijalnih zloupotreba spada u nadležnost tužilaštava i drugih pravosudnih institucija.

Jelin Dizdar je ukazala na podatke koje je objavio Detektor o oko 6.000 tendera neposredno pred izbore i tokom izborne kampanje, korištenju javnih resursa u vrijednosti većoj od milijardu KM tokom godine, kao i na prijave govora mržnje, pitajući zbog čega je broj sankcija mali i šta CIK može učiniti kako bi se stanje unaprijedilo.

👉 CIK BiH potvrdio rezultate Općih izbora 2026: Počinju rokovi za formiranje vlasti, hoće li ih ovaj put ispoštovati?

Bakalar: Najveći broj zloupotreba nije obuhvaćen Izbornim zakonom

Željko Bakalar rekao je da su pitanja zloupotrebe javnih resursa i govora mržnje uređena Izbornim zakonom, ali i Krivičnim zakonom BiH.

"Činjenica je da se ova pitanja dominantno postavljaju Centralnoj izbornoj komisiji iz razloga što smo mi jedina institucija koja je po pitanju navedenih tema nešto radila i izricala određene sankcije", kazao je Bakalar.

Naglasio je da se CIK mora striktno držati onoga što je propisano Izbornim zakonom.

Prema njegovim riječima, sve radnje koje se odnose na izvlačenje javnog novca u političke svrhe nisu obuhvaćene Izbornim zakonom, zbog čega dio takvih slučajeva nije u nadležnosti CIK-a.

"Najveći broj tendera, novca i svih drugih radnji se na drugi način zloupotrebljavaju. Međutim, tu je pitanje za nadležna tužilaštva, odnosno pravosudne organe", rekao je.

Kada je riječ o govoru mržnje, Bakalar je naveo da CIK procjenjuje da li je sporni govor korišten u kampanji ili izbornom periodu i da li odgovara definiciji govora mržnje iz Izbornog zakona.

👉 Koalicija "Pod lupom" upozorava na neujednačenu praksu sankcionisanja zloupotrebe djece u političke svrhe

Dodao je da se prilikom razmatranja takvih prigovora konsultuju i eksperti.

"Po našem mišljenju, iskreno, to baš i nije nešto što bi trebao biti posao organa koji svoje osnovne djelatnosti ima vezane za provedbu izbora", kazao je Bakalar.

Ocijenio je da postoji mnogo prostora za djelovanje tužilaštava, navodeći da se takve radnje u javnom prostoru, bilo da su povezane s izborima ili ne, najčešće ne procesuiraju.

"Mi nešto radimo pa nas samo i pitaju. Postavite ta pitanja ovim drugim organima", poručio je Bakalar.

👉 CIK podiže prag tolerancije - nema sankcija za stranački skup u školi, bilborde prije kampanje, zloupotrebu javnih resursa

Hadžiabdić: CIK dobio 165 prigovora zbog zloupotrebe javnih sredstava

Irena Hadžiabdić navela je da je CIK zbog zloupotrebe javnih sredstava zaprimio ukupno 165 prigovora.

Do prošle sedmice, kako je rekla, izrečeno je osam sankcija, a postupanje po tim predmetima još nije završeno.

Hadžiabdić je kazala da ukupan iznos sankcija za ove izbore prelazi 1,35 miliona KM te da je veći nego na izborima 2020. godine.

Međutim, naglasila je da je CIK "jako limitiran odredbama Izbornog zakona".

Kada je riječ o govoru mržnje, navela je da je zaprimljena 31 prijava, ali da je samo jedan slučaj bilo moguće podvesti pod norme Izbornog zakona.

"Ako nisu kandidati, ruke su vam vezane"

Hadžiabdić je objasnila da se većina sankcija propisanih Izbornim zakonom odnosi na nosioce izvršnih funkcija i nosioce mandata samo ukoliko su istovremeno kandidati.

"Znači, ako nisu kandidati, vama su tu ruke vezane", rekla je.

Kao dodatni primjer navela je angažovanje državnih službenika podređenih kandidatu koji je istovremeno nosilac izvršne funkcije i mandata. Sankcija se, prema zakonu, može izreći ako se službenici koriste tokom radnog vremena.

👉 Stotine nepravilnosti već zabilježene: Kako izgleda početak predizborne kampanje u BiH?

Posebno je ukazala na odredbe koje zabranjuju korištenje javnih sredstava i resursa za direktnu ili indirektnu kupovinu podrške birača tokom izborne kampanje.

"Naši politički subjekti su pažljivo čitali zakon i ovo radili u vrijeme preuranjene kampanje, a ne tokom izborne kampanje, pa nismo mogli da ih sankcionišemo za nekada i očigledno pružanje jednokratne novčane pomoći ili nenovčane pomoći građanima, osim ako je to planirano u okviru redovnih budžetskih subvencija", kazala je Hadžiabdić.

Dodala je da je mnogo takvih slučajeva podvedeno pod redovne budžetske subvencije.

👉 Milioni, javni radovi i pomoć pred izbore: Zašto kazne ne zaustavljaju zloupotrebu javnih resursa

Hadžiabdić je na kraju navela da je CIK donio gotovo 200 odluka o sankcijama, da su sve odluke potvrđene na sudu te da smatra da je Komisija radila zakonito i u okviru svojih mogućnosti.

Istakla je i da pravni odsjek CIK-a koji radi na tim predmetima ima svega pet zaposlenih.