Oglas

Šta kaže zakon?

Slučaj Gradiška: Kada se privremeni prijelaz može otvoriti?

author
Anisa Halvadžija
21. maj. 2026. 15:46
nova slika
Fotografija napravljena uz pomoć AI

Urušavanje pješačke staze i zaštitne ograde na starom mostu na graničnom prijelazu Gradiška ponovo je u fokus javnosti vratilo pitanje stabilnosti saobraćajne infrastrukture u Bosni i Hercegovini, ali i otvorilo složenu pravnu raspravu o legalnosti odluka koje su uslijedile. Kako bi se rasteretio saobraćaj i spriječili gubici u privredi, Ministarstvo sigurnosti BiH donijelo je rješenje o privremenom otvaranju novog graničnog prijelaza Gradiška u trajanju od tri mjeseca. Međutim, ova odluka je pokrenula lavinu reakcija i oprečnih tumačenja zakona. Shodno tome, u nastavku teksta je i analiza člana Zakona o graničnoj kontroli BiH koji jasno definiše pravila otvaranja privremenog graničnog prijelaza.

Oglas

Naime, dok Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) BiH tvrdi da se ne radi o novom prijelazu već o "preseljenju logistike i opreme", a zamjenik ministra sigurnosti Ivica Bošnjak napominje da se rješenje u svakom trenutku može poništiti, političke poruke i stavovi ekonomskih stručnjaka ukazuju na to da bi privremeno rješenje moglo imati dugoročan karakter.

Pravni okvir: Član 12. i proceduralne prepreke

Naime, Zakon o graničnoj kontroli BiH u svom članu 12. stav (1) jasno navodi da se privremeni granični prijelaz može odrediti samo u izuzetnim situacijama, i to po tačno utvrđenoj proceduri:

"Izuzetno, Ministarstvo bezbjednosti, na prijedlog Granične policije, uz prethodno pribavljenu saglasnost UIO-a i nadležnog organa susjedne države, te Ministarstva finansija i trezora Bosne i Hercegovine, ukoliko je potrebno obezbijediti dodatna sredstva iz budžeta, može rješenjem odrediti privremeni granični prijelaz..."

Zakon dalje u istom stavu taksativno navodi opravdane razloge za ovakav potez, među kojima je pod tačkom c) navedena i potreba za preusmjeravanjem saobraćaja, što formalno i jeste bio povod za reakciju Ministarstva sigurnosti nakon oštećenja starog mosta. Također, stav (2) ograničava trajanje ovakvog prijelaza na maksimalno tri mjeseca tokom kalendarske godine.

Glavni proceduralni spor u ovom slučaju proizilazi iz činjenice da Upravni odbor UIO BiH prethodno nije dao saglasnost na pravilnik koji bi omogućio ovo otvaranje. Naime, ministri iz reda Bošnjaka u Vijeću ministara BiH, kao i ekspert iz Upravnog odbora UIO Zijad Krnjić, glasali su protiv, o čemu se detaljnije raspravljalo kroz prizmu neriješenih finansijskih odnosa između entiteta.

Bez obzira na nedostatak ove saglasnosti, rješenje o privremenom otvaranju je potpisao zamjenik ministra sigurnosti Ivica Bošnjak, što je izazvalo oštre reakcije opozicije i dijela državne vlasti.

Da li je "izmještanje lokacije" rupa u zakonu?

U potrazi za pravnim uporištem, Uprava za indirektno oporezivanje BiH ponudila je argumentaciju koja ukazuje na pokušaj pronalaženja pravne praznine u postojećem zakonodavstvu. Naime, zvanični stav UIO je da novi GP Gradiška uopšte nije otvoren kao "privremeni prijelaz", već da je u pitanju isključivo tehničko premještanje postojećeg međunarodnog graničnog prijelaza na novu lokaciju, sa kompletnom carinskom i policijskom logistikom.

Međutim, postavlja se pitanje da li bi ovakva interpretacija mogla poslužiti kao argument da se zaobiđe strogo ograničenje iz člana 13. stav (2) Zakona o graničnoj kontroli, koji u suštini izričito zabranjuje promet akcizne i inspekcijske robe na privremenim prijelazima. Ako se status objekta definiše kao "izmješteni stalni međunarodni prijelaz", a ne "novootvoreni privremeni", teoretski se zadržava pravo na nesmetan uvoz i izvoz svih vrsta roba, uključujući i ekonomske najprofitabilnije akcizne artikle.

Međutim, ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković ovakvo tumačenje naziva pravno neodrživim, pozivajući UIO da precizno navede zakonski član koji poznaje institut "preseljenja" bez poštovanja jasnih procedura o otvaranju novih infrastrukturnih objekata na granici.

"To je nonsens i skandalozna izjava iz UIO BiH. Neka kažu na koji član zakona su se pozvali kada su ljude i opremu preabacili s jedne pozicije na drugu. To je nonsens i zaista je sramota da takav komentar uopće dođe iz UIO BiH", kazao je Konaković za N1 koji je predao krivičnu prijavu Tužilaštvu BiH protiv Zorana Tegeltije, direktora UIO BiH i Ivice Bošnjaka, zamjenika ministra sigurnosti BiH zbog njihovih poteza navodeći da su počinili krivična djela.

Konaković je upozorio da se preko privremenog graničnog prijelaza, prema slovu zakona, ne može odvijati promet akcizne robe. >>Opširnije

S druge strane, iz UIO BiH naglašavaju da će se preko nove lokacije u Gradišci prevoziti upravo takva roba, uz obrazloženje da je u pitanju "tehničko premještanje", a ne otvaranje novog prijelaza.

Međutim, ključni pravni paradoks leži u činjenici da je rješenje doneseno na rok od tri mjeseca – što je vremenski okvir koji Zakon o graničnoj kontroli BiH prepoznaje isključivo u kontekstu privremenih prijelaza. Ukoliko se objekt pravno tretira kao privremeni, zakon u tom slučaju striktno zabranjuje promet robe koja podliježe inspekcijskom nadzoru i plaćanju akciza.

Sistemski paradoks: Kada blokada postane jedini pravni mehanizam

Dok pravne rasprave traju, cjelokupan slučaj Gradiška otvara dublje institucionalno pitanje: kako se Bosna i Hercegovina dovela u situaciju da se nesporna, zakonski utvrđena finansijska prava traže isključivo putem političkih uvjetovanja i blokada?

Poravnanje prihoda od indirektnih poreza nije stvar političke dobre volje, već zakonska obaveza zasnovana na stvarnoj potrošnji unutar entiteta. Ipak, činjenica da se rasprava o dugu od 150 miliona KM, koji prema tvrdnjama iz FBiH Republika Srpska duguje Federaciji, mjesecima ignoriše na sjednicama UO UIO, ogolila je nefunkcionalnost redovnih pravnih i administrativnih kanala.

U situaciji kada institucije ne provode automatizam raspodjele sredstava, politički akteri u Federaciji BiH našli su se u paradoksalnoj poziciji – da instrument "veta" i blokade davanja saglasnosti za strateški važan granični prijelaz u Gradišci iskoriste kao jedini preostali mehanizam pritiska da bi se uopšte pokrenuo razgovor o povratu javnog novca.

Međutim, postavlja se pitanje da li ovakva praksa, u kojoj se provođenje zakona mora "iznuđivati" kontrablokadama, dugoročno urušava povjerenje u pravni poredak i stabilnost finansijskog sistema države?

Dodikova poruka i ekonomska analiza: Da li privremeno postaje trajno?

Dok iz UIO govore o tehničkom premještanju, unutar SNSD-a ne kriju stav da je novi granični prijelaz otvoren, bez obzira na administrativne i zakonske rokove od tri mjeseca. Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik jučer je na press konferenciji direktno komentarisao karakter ove odluke, stavljajući politički akcenat na dugoročnost ovog rješenja.

"Što se tiče ovoga da li je privremeno, da li je trajno... Neću i nemam namjeru da polemišem, a mogu vam ovako reći: Most je otvoren privremeno na 100 godina. Okej? Hvala", poručio je Dodik.

A u jutrošnjem gostovanju u programu N1, profesor Aziz Šunje s Ekonomskog fakulteta u Sarajevu osvrnuo se na ovakvu političku dimenziju spora.

Shodno tome, profesor Šunje je naglasio da će se jednom privremeno otvoreni granični prijelaz, zbog intenziteta ekonomskih tokova i tranzita, izuzetno teško ponovo zatvoriti. Prema njegovim riječima, cjelokupni aktuelni spor oko raspodjele prihoda i PDV-a zapravo je dublji simptom koji otkriva ozbiljne, sistemske podjele unutar Bosne i Hercegovine, gdje se preko ključnih ekonomskih pitanja prelamaju politički interesi.

Geostrateški kontekst: Zašto je novi pravac ključan za RS?

Stavovi političkih lidera i ekonomskih stručnjaka, moglo bi se reći, poklapaju se sa širim geografskim i infrastrukturnim kontekstom. Novi most i prateći prijelaz u Gradiški geografski predstavljaju direktnu vezu preko rijeke Save sa Republikom Hrvatskom, odnosno Evropskom unijom. Na hrvatskoj strani, ova tačka će biti spojena sa brzom cestom kod Novog Varoša spoja sa čvorištem Okučani i ključnim autoputem Zagreb – Beograd.

Iz tog razloga, puštanje u funkciju ove lokacije jedini je način da već izgrađeni autoput Doboj - Banjaluka – Gradiška dobije svoj puni smisao i međunarodni karakter, jer je stari prijelaz godinama predstavljao "usko grlo" koje je usporavalo protok teretnog saobraćaja i ekonomsku opravdanost milionskih ulaganja u putnu mrežu Republike Srpske.

Upravo u toj ekonomskoj hitnosti i strateškoj važnosti ovog pravca za vlasti u Banjaluci, predstavnici iz Federacije BiH nastoje kroz institucije UIO BiH ispoštovati vladavina prava i izvršiti zakonsku raspodjelu zajedničkog novca, što je potvrdio i federalni ministar finansija Toni Kraljević, najavivši za N1 da će o tužbi FBiH protiv RS-a odlučivati Sud BiH na ročištu u julu.

U pozadini spora: Uvrede ministra Amidžića

Ovakav pristup potvrdio je i član Upravnog odbora UIO iz reda eksperata, Zijad Krnjić, koji je odbio dati saglasnost na pravilnik upravo zbog dugogodišnjeg ignorisanja zahtjeva za poravnanjem prihoda u korist Federacije BiH. Krnjić već mjesecima insistira da Upravni odbor napokon poravna dug entiteta Republika Srpska prema Federaciji BiH.

"Odluka je spremna, na njoj se radilo, no uporno se ignoriše", izjavio je ranije Zijad Krnjić za N1.

Nakon neuspješne sjednice UO UIO na graničnom prijelazu Gradiška, obratio se i ministar finansija BiH Srđan Amidžić. Na zahtjeve Krnjića odgovorio je uvredama na račun muslimana, govorio o propaloj državi, a izostavio je spomenuti da je poravnanje tražio i federalni ministar finansija, kao i da je srpska strana odbila da se uopšte razgovara o poravnanju.

Amidžićeve izjave izazvale su oštre osude javnosti i brojnih političkih aktera koji su zatražili reakciju Tužilaštva BiH zbog širenja nacionalne i vjerske mržnje.

Zastupnik u Parlamentu BiH i lider stranke "Naprijed" Šemsudin Mehmedović, također je oštro osudio privremeno otvaranje prijelaza, tvrdeći da iza svega stoji politički dogovor SNSD-a i HDZ-a na štetu državnih institucija, te je kritikovao i Delegaciju EU koja je pozdravila ovaj potez. Mehmedović tvrdi da je koordinator cijelog procesa bila predsjedavajuća Vijeća ministara Borjana Krišto, dok je zamjenik ministra sigurnosti Ivica Bošnjak postupio bez pravnog osnova.

"Koordinator cijelog igrokaza bila je predsjedavajuća Vijeća ministara Borjana Krišto, a izvršilac radova bio je zamjenik ministra sigurnosti Ivica Bošnjak, koji nije imao pravni osnov da donese rješenje o privremenom graničnom prijelazu. Naime, članom 12. stav 1. tačka c. Zakona o graničnoj kontroli, utvrđeno je da Ministarstvo sigurnosti mora imati saglasnost Uprave za indirektno oporezivanje, a poznato je da Upravni odbor nije dao saglasnost. Izgleda da Ivicu Bošnjaka ne obavezuju odredbe zakona, nego stranačka disciplina, stoga postoje osnovi sumnje da je zamjenik ministra zloupotrijebio službeno ovlaštenje i zbog toga mora odgovarati", naveo je Mehmedović.

Profesor Suljić: Sanacije su godinama bile samo kozmetičke

Urušavanje dijela konstrukcije mosta na graničnom prijelazu Gradiška ponovo je otvorilo pitanje stanja saobraćajne infrastrukture u Bosni i Hercegovini. Iako srećom nije bilo povrijeđenih, zatvaranje jednog od najprometnijih graničnih prijelaza pokazalo je koliko su saobraćajni pravci osjetljivi na infrastrukturne propuste. Iz Tuzle o ovome govorio je jučer za N1 univerzitetski profesor Nedim Suljić – član Evropske akademije nauka.

Kako je objasnio Suljić, most je napravljen 1969. godine i nakon rata rađena je obnova željezne konstrukcije.

"U zadnjih 10-12 godina bila je samo kozmetička sanacija, površinska sanacija krpljenje tih udarnih rupa kolovoznih traka bez ovog trotoara, bez pješačke staze", kazao je on.

Također, u kontekstu gore pomenute infrastrukturne koristi i povezanosti, profesor Suljić ukazuje da je trenutak ovih dešavanja na mostu simptomatičan.

"Malo je i simptomatično zašto se to sada desilo kada imamo problem sa otvaranjem novog graničnog prelaza i novog mosta. Kod ovog mosta, kako sam vidio sa fotografija i video snimaka ovdje je očigledno da je godinama oborinska voda koja je zasičena hloridima, kao i sa solju koja se zimi posipa po mostu prodriala je kroz ispucali trotoar asfalta i nefunkcionalnu hidroizolaciju", naveo je Suljić.

Sva dešavanja od Jablanice do Gradiške pokazuju, stava je Suljić, da u bh. sistemu nedostaje koncept adekvatne prevencije.

"Nema u sistemu nikakve prevencije. Sve se radi kada se dođe do neželjenih posljedica, urušavanja objekata, klizišta, plavljenja", rekao je Suljić.

Kakav će biti epilog?

Zakon o graničnoj kontroli BiH nudi jasne smjernice o tome šta privremeni granični prijelaz može, a šta ne može biti.

Saobraćaj na novoj lokaciji u Gradišci je uspostavljen, ali pitanje da li se preko njega zakonito prometuje akcizna i inspekcijska roba – i da li privremena rješenja u bh. političkoj praksi zaista traju "tri mjeseca" ili, kako politički lideri sugerišu, znatno duže – ostaje predmet koji će svoj epilog dobiti pred pravosudnim institucijama BiH.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad

Više tema kao što je ova?

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare

Pratite nas na društvenim mrežama