Slučaj Dodik: Da li je Ustavni sud RS priznao Schmidta kao visokog predstavnika?

Vijesti 07. dec 202319:16 3 komentara
Grafika N1

Više

Nakon aplauza pred Sudom BiH, jasno najavljeno: Krunski svjedok na suđenju godine mogao bi postati osporavani njemački diplomata Christian Schmidt. Dok se tom najavom po mnogima gazi diplomatski imunitet, u najavi je legislativa retroaktivnog imuniteta koja bi mogla zaštititi predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, ali i sve druge procesuirane zbog vršenja službene dužnosti, a u vezi Šmitovih izmjena zakona.

“On nema imunitet, zašto ne bi svjedočio, kolega Nobilo je to najavio, on neće biti jedini svjedok. Zvaćemo ga jer ga je u optužnicu dovuklo Tužilaštvo BIH. Kad se stvarni zakonodavac stavlja u optužnicu? Kad se to radi? Imamo 112 pitanja za Schmidta, bilo bi važno da on pročita, prije svega Dejtonski mirovni ugovor. Čak iako pretpostavimo da visoki predstavnik može da donosi zakone…To je jedna smijurija u vezi tih bonskih ovlaštenja. Ako imamo poništene zakone, to su mrtvi zakoni, mrtav čovjek, možemo li mi njega oživiti tim ukazom, tu nema krivičnog djela. Optužnica je besmislena“, tvrdi Dodikov advokat Goran Bubić.

Iako ne prihvata legitimitet Schmidta, bivši sudija Milan Blagojević navodi da je Ustavni sud Republike Srpske svojima aktima priznao visokog predstavnika.

“Ovakvim zvaničnim saopštenjem Ustavni sud Republike Srpske, kao jedna od najvažnijih institucija Republike Srpske, iznio je stav da je za tu instituciju, a time i za Republiku Srpsku, Christian Schmidt ‘Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu ‘, kako jasno stoji u citiranom saopštenju. Pozivati Schmidta za svjedoka je isto kao pozvati parlamentarca da svjedoči zašto je glasao za neki zakon u parlamentu”, smatra Blagojević.

Nacrt zakona o imunitetu koji će u utorak biti pred NSRS, jedna je od izlaznih strategija odbrane. Drugi izlazni pravac, po nekima mogao bi biti novi referendum.

Slučajno, ili ne, savjetnik članice Predsjedništva BIH Željke Cvijanović o jednom takvom blic izjašnjavanju građana već je govorio na javnom servisu.

“Najlogičnije bi bilo da smo održali blic referendum u kojem bi se građani RS izjasnili da li se predsjednik RS treba izjašnjavati pred Sudom BiH, nekim drugim sudom, ili se uopšte ne treba izjašnjavati o odgovornosti koja je nametnuta”, kazao je ranije za RTRS Slobodan Župljanin, savjetnik Željke Cvijanović.

Pragmatičar koji suđenje svodi na predstavu i dobija političke poene, po mnogima je prvooptuženi – Milorad Dodik. Dok su jedni zabrinuti zbog secesije, drugi i ne baš.

“Da li se može desiti secesija, ja ne mislim da se može desiti secesija. (N1: Možete vi misliti ili ne misliti, ali ako dođe, ko je taj koji to može poništiti?) Ja ne mislim ako dođe do toga, da OHR može to spriječiti. Ali ja ne mislim da je to uopšte izgledan scenario jer Dodik šta god o njemu mislili je vrlo racionalan igrač”, ocjenjuje Srđan Blagovčanin, predsjednik Upravnog odbora Transparency Internationala BiH.

Čiji partneri pripremaju i zakonski štit.

Nacrti zakona o imunitetu i referendumu po mnogima bi mogli uticati na buduće političke odnose, ali i pravni proces protiv predsjednika RS Milorada Dodika.

Nacrt Zakona o imunitetu Republike Srpske je za potpredsjednika PDP “kao rok album: ima članove, a ima i alternativne verzije”.

Milko Grmuša kaže da ako se usvoiji alternativni član 8, nejasno je kako lice koje nije visoki predstavnik može donijeti bilo kakve odluke za koje će im trebati imunitet kao zaštita od krivičnog postupka.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare