Godina dužeg školovanja povezana s manjim rizikom od demencije čak pola stoljeća kasnije

Nova velika studija koju je finansirao američki Nacionalni institut za zdravlje pružila je jedan od dosad snažnijih dokaza da obrazovanje zaista može imati dugoročnu zaštitnu ulogu kada je riječ o demenciji.

Istraživači su iskoristili neobičan "prirodni eksperiment" koji se dogodio u Velikoj Britaniji prije više od pola stoljeća.

Zakon je promijenio život jedne generacije

Velika Britanija je 1972. godine podigla minimalnu dob za napuštanje škole s 15 na 16 godina. Promjena je zahvatila učenike rođene nakon 1. septembra 1957. godine.

To je istraživačima omogućilo da decenijama kasnije uporede ljude gotovo iste dobi i sličnih karakteristika – jedni su zbog promjene zakona morali ostati u školi godinu duže, a drugi nisu.

Analizirani su zdravstveni podaci više od 100.000 učesnika UK Biobanka.

Dodatna godina obaveznog obrazovanja dovela je do povećanja broja učenika koji su ostajali u školi do 16. godine za oko 14 posto.

Manje dijagnoza demencije

Istraživači su zatim analizirali dijagnoze Alzheimerove bolesti i drugih oblika demencije. Kod generacije obuhvaćene reformom zabilježena je niža učestalost demencije tokom narednih decenija.

Razlika je iznosila približno 0,88 procentnih bodova.

Na prvi pogled broj može djelovati mali, ali treba uzeti u obzir da su učesnici u trenutku završetka glavnog perioda praćenja imali najviše oko 65 godina, pa je ukupni broj dijagnoza demencije još bio relativno nizak.

Posebno zanimljiv rezultat zabilježen je kod ljudi koji su genetski imali veći rizik za Alzheimerovu bolest i povezane demencije.

Kod njih je korist dodatnog obrazovanja bila najizraženija.

Zašto bi škola štitila mozak?

Studija ne dokazuje jedan tačan biološki mehanizam.

Jedna mogućnost je takozvana kognitivna rezerva – ideja da godine učenja i mentalnog angažmana pomažu mozgu da bolje podnese promjene povezane sa starenjem.

Dodatno obrazovanje može posredno utjecati i na posao, prihode, pristup zdravstvenoj zaštiti i druge životne faktore.

Istraživači su zaista pronašli poboljšanja u nekim socioekonomskim i zdravstvenim pokazateljima kod grupe koja je duže ostala u školi.

Studija ima važno ograničenje

Rezultat ne znači da jedna godina škole garantuje zaštitu od demencije.

Studija prati jednu specifičnu obrazovnu reformu i populaciju iz Velike Britanije, a učesnici još nisu dostigli godine u kojima je demencija najčešća.

Kako populacija bude starila, razlika između grupa može postati veća, ali i manja.

Ipak, istraživanje dodatno podržava ideju da genetika nije jedini faktor koji određuje rizik od demencije.

Ono što nam se događa tokom života – uključujući obrazovanje – također bi moglo ostaviti trag na zdravlju mozga decenijama kasnije.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad