Pirati se vraćaju na jednu od najvažnijih ruta svijeta: Oteti brodovi, zarobljeni mornari i nova prijetnja trgovini

Šest komercijalnih brodova oteto je između aprila i augusta, a deseci pomoraca našli su se u zarobljeništvu. Evropska unija pokušava spriječiti daljnju eskalaciju pomorskim patrolama, dok stručnjaci upozoravaju da bi nova kriza mogla dodatno povećati troškove svjetske trgovine.

U vodama Adenskog zaljeva, nedaleko od jednog od najvažnijih pomorskih prolaza na svijetu, španski specijalci pripremaju se za mogućnost oslobađanja brodova koje su zauzeli pirati.

Na palubi fregate Santa María vojnici uvježbavaju rukovanje oružjem i operacije protiv naoružanih napadača.

Vježba je dio operacije Atalanta, pomorske misije Evropske unije koja patrolira Adenskim zaljevom i zapadnim dijelom Indijskog okeana.

Novinari Associated Pressa dobili su rijedak pristup fregati, odakle su izvijestili o ponovnom porastu piratstva uz obale Somalije i Jemena.

Čak 79 piratskih napada

Prema podacima koje je AP-u iznio portugalski komodor José Rodrigues Pedra, komandant pomorskih snaga operacije Atalanta, od novembra 2023. godine zabilježeno je 79 piratskih napada u regiji.

Približno 30 dogodilo se nakon početka rata s Iranom u februaru 2026. godine.

Komandanti evropskih snaga upozoravaju da ratovi u Jemenu, Iranu i na Rogu Afrike stvaraju uslove u kojima kriminalne grupe lakše djeluju.

Ipak, naglašavaju da nije dokazana direktna veza između pojedinačnih piratskih napada i tih sukoba.

„Nestabilnost stvara nestabilnost. Nestabilnost uzrokuje nezakonite aktivnosti. Nezakonite aktivnosti tjeraju klanove na more“, izjavio je viceadmiral Ignacio Villanueva, komandant operacije Atalanta.

Piratstvo je godinama bilo u opadanju zahvaljujući međunarodnim pomorskim misijama i boljoj zaštiti trgovačkih brodova.

Međutim, posljednji događaji pokazuju da prijetnja nije nestala.

Šest otetih brodova za pet mjeseci

Associated Press je dokumentovao otmicu šest komercijalnih brodova između aprila i augusta ove godine.

Pet brodova je naknadno oslobođeno, dok je tanker MT Asana, koji plovi pod zastavom Tanzanije, prema podacima operacije Atalanta od 16. oktobra još bio pod kontrolom pirata u somalijskim teritorijalnim vodama.

Međunarodna pomorska organizacija (IMO) početkom oktobra saopštila je da su na tom brodu još bila zarobljena 22 pomorca.

U septembru je pet članova posade izgubilo život tokom operacije oslobađanja tankera Honour 25.

IMO je saopštio da su 44 pomorca oslobođena s tog broda i još dva tankera, Eureka i Sibu 1, poznatog i kao Seamull.

Ovi slučajevi pokazuju da piratstvo nije samo prijetnja robi i brodovima nego i životima ljudi koji rade na moru.

Evropska fregata na prvoj liniji

Fregata Santa María, stara približno 40 godina, ima deplasman od oko 4.000 tona i posadu od više od 200 ljudi.

Naoružana je topovima, raketama i torpedima, a raspolaže i helikopterom te bespilotnom letjelicom.

Ove letjelice koriste se za nadzor mora, identifikaciju sumnjivih plovila i odvraćanje potencijalnih napadača.

Komandant fregate Fernando María Zumalacárregui Alario upozorio je da bi ugrožavanje pomorskih trgovačkih ruta moglo imati posljedice daleko izvan regije.

„Ako je ta ruta u opasnosti, ako je ugrožena, nećete imati ono što vam je potrebno. Cijene će porasti i naš život će biti mnogo gori“, rekao je za AP.

Evropske snage sarađuju s mornaricama drugih država, uključujući Sjedinjene Američke Države, Japan, Južnu Koreju i Indiju.

Informacije se prikupljaju pomoću brodova, helikoptera, dronova i izviđačkih aviona koji djeluju i iz baze u Džibutiju.

Zašto je ovaj morski prolaz toliko važan?

U središtu zabrinutosti nalazi se moreuz Bab el-Mandeb, koji povezuje Crveno more s Adenskim zaljevom.

U mirnodopskim uslovima kroz njega prolazi približno 12 posto svjetske trgovine i oko četvrtine globalnog kontejnerskog saobraćaja.

To je jedna od ključnih veza između evropskih i azijskih tržišta.

Zbog poremećaja plovidbe kroz Hormuški moreuz, Bab el-Mandeb dobio je dodatnu važnost kao alternativni pravac za dio izvoza nafte iz Perzijskog zaljeva.

Međutim, taj prolaz već je izložen prijetnjama zbog sukoba u Jemenu i napada Huta na trgovačke brodove.

Ponovni rast piratstva dodatno komplikuje sigurnosnu situaciju.

Brodarske kompanije zato razmatraju alternativne rute, angažuju dodatno osiguranje i povećavaju ulaganja u zaštitu svojih plovila.

Pirati koriste ribarske brodove kao baze

Jedna od taktika koja zabrinjava pomorske stručnjake jeste korištenje otetih ribarskih brodova kao plutajućih baza za napade na veća trgovačka plovila.

Na taj način pirati mogu djelovati na većim udaljenostima od obale.

Indijske pomorske snage početkom novembra oslobodile su iranski ribarski brod nakon operacije koja je trajala duže od 48 sati.

Istovremeno, zabilježeni su slučajevi u kojima napadači presreću brodove u blizini jemenske obale, a zatim ih odvode prema Somaliji.

Takva taktika koristi nestabilnost u više država i otežava djelovanje međunarodnih snaga.

Siromaštvo i ratovi stvaraju uslove za piratstvo

Stručnjaci upozoravaju da je ponovno jačanje piratstva povezano i s teškom ekonomskom situacijom u Somaliji.

Prema podacima Ujedinjenih nacija iz februara, približno 30 posto stanovništva suočavalo se s kritičnim nivoima nesigurnosti u snabdijevanju hranom.

Političke podjele, oružani sukobi i smanjenje međunarodne pomoći dodatno pogoršavaju situaciju.

Jakob Larsen, stručnjak za sigurnost u međunarodnom udruženju brodovlasnika BIMCO, upozorio je da su uslovi za ponovno jačanje piratstva postojali čak i tokom godina kada je broj napada bio znatno manji.

Dodatni faktor predstavljaju visoke cijene goriva, koje otežavaju legalne načine zarade.

Za neke kriminalne grupe otmice brodova i traženje otkupnine ponovo postaju unosna djelatnost.

Prijetnja koja bi mogla pogoditi cijeli svijet

Operacija Atalanta pokrenuta je 2008. godine, u vrijeme kada je somalijsko piratstvo predstavljalo jednu od najvećih prijetnji međunarodnoj plovidbi.

Evropske i druge međunarodne pomorske snage tada su uspjele značajno smanjiti broj napada.

Danas se suočavaju s novim izazovom: piratstvo se vraća u regiju koja je istovremeno pogođena ratovima, političkom nestabilnošću i poremećajima u globalnoj trgovini.

Stručnjaci upozoravaju da bi trgovački brodovi u budućnosti mogli biti podijeljeni na one koji mogu platiti skupu naoružanu zaštitu i one koji će nastaviti ploviti bez nje.

To bi dodatno povećalo troškove pomorskog transporta.

A posljedice ne bi ostale ograničene na Afriku i Bliski istok.

Veći troškovi osiguranja, sigurnosti i transporta mogli bi se preliti na cijene proizvoda koji svakodnevno stižu u evropske trgovine.

Zato se povratak pirata u Adenski zaljev ne posmatra samo kao regionalni sigurnosni problem, nego i kao nova prijetnja svjetskoj ekonomiji.