Profesorica Spahić Šiljak: "Brakovi na vikend" su izlika za prostituciju, a hidžab nije certifikat čednosti

Povod za razgovor bile su reklame međunarodne bračne platforme ZFAF, koja je posljednjih sedmica mlade Bošnjakinje muškarcima iz inostranstva predstavljala opisima poput "plave oči, hidžab, čedan život i mehr koji ne košta mnogo". Platforma je nudila i organizovani program upoznavanja u Bosni i Hercegovini za 500 eura, uz posjete porodicama i pozivno pismo za vizu. Snimci iz Baščaršije izazvali su burne reakcije javnosti, a slučaj je prijavljen i SIPA-i.

Spahić Šiljak kazala je da su je ovakve reklame vratile u ratnu 1993. godinu, kada je radila sa ženama koje su preživjele seksualno nasilje i svjedočila različitim oblicima zloupotrebe njihove ranjivosti.

"Ove reklame su me vratile u ratno vrijeme 1993. godine, kada sam radila sa ženama preživjelim seksualnog nasilja i svjedočila različitim oblicima zloupotrebe njihove ranjivosti", kazala je Spahić Šiljak.

Prisjetila se i potresnog susreta sa ocem koji joj je tada ispričao da je, nakon što je ostao bez svega, za "dva metra drva i peć na loženje" dao svoju maloljetnu kćer jednom Arapinu.

"I to je prestrašno, kada vidite šta su ljudi spremni uraditi u takvim okolnostima", rekla je.

"Danas je razlika u digitalizaciji"

Prema njenim riječima, razlika između tadašnjih zloupotreba i onoga što se može dešavati danas jeste u tome što su posredovanje i oglašavanje preseljeni u digitalni prostor.

"Razlika tadašnjeg vremena i današnjeg je digitalizacija. Mi sada imamo digitalne platforme, imamo mogućnost da se takve zloupotrebe više događaju", navela je.

Posebno je upozorila na položaj žena koje sklope samo vjerski brak, bez prethodno registrovanog građanskog braka.

"Nema baš puno mjesta kojima se žena može obratiti. Uglavnom takve žene završavaju u sigurnim kućama, ako imaju podršku rodbine i prijatelja. Mogu se obratiti institucijama socijalnog rada, policiji. Međutim, one nemaju ništa registrirano, nemaju papir", rekla je.

Naglasila je da takva zajednica ne daje istu pravnu zaštitu kao građanski brak.

"Njihov brak nije validan. Stoga je problem da uopće dobiju ikakvu pravnu zaštitu, jer ništa od toga nije zakonski regulirano", navela je.

Vjerski brak ne daje pravnu zaštitu kao građanski

Spahić Šiljak podsjetila je i da Islamska zajednica ima jasno definisan stav prema sklapanju brakova.

"Islamska zajednica u svemu tome ima vrlo jasan stav i poštuje zakon, što je dobro, i mislim da je to važno naglasiti, da nema sklapanja braka mimo zakona Bosne i Hercegovine, da se prvo mora sklopiti građanski brak, a onda uz to, ko želi, može sklopiti i šerijatski brak", pojasnila je.

Naglasila je da u sekularnoj državi samo građanski brak proizvodi pravne posljedice.

"Brakovi na vikend" kao izlika za prostituciju

Na pitanje o takozvanim "brakovima na vikend", odnosno privremenim brakovima koji traju nekoliko dana, Spahić Šiljak bila je direktna.

"Vikend brakovi i brakovi na nekoliko dana su samo zapravo izlika za prostituciju, način da se legalizira prostitucija i da ljudi iskorištavaju žene, posebno žene koje su ekonomski ovisne, kojima treba novac, mlade djevojke koje nemaju druge vidove podrške", kazala je.

Dodala je da u takvim odnosima često nema ozbiljnih provjera niti dovoljno informacija.

"Ovdje je riječ o zloupotrebi vjerskoga braka i zloupotrebi propisa koje pojedinci koriste da bi zapravo zadovoljili neke svoje trenutne interese i potrebe, ne vodeći računa o tome šta će biti sa takvim ženama kada oni odu nakon dva, pet dana ili par mjeseci", rekla je.

Kako je dodala, žene nakon toga često ostaju bez finansijske podrške, a situacija se dodatno komplikuje ako dobiju dijete.

"Mnogo toga događa se izvan očiju javnosti"

Profesorica je upozorila da platforme koje dospiju u fokus javnosti predstavljaju samo jedan dio problema.

"Mnogo toga se događa mimo platformi. Ovo što smo imali prethodnih sedmica u medijima je jedna platforma koja je došla u naš fokus, ali mnogo toga se događa izvan takvih platformi, izvan očiju javnosti", kazala je Spahić Šiljak.

Prema njenim riječima, javnost za ovakve slučajeve nerijetko sazna tek kada nastane problem i kada je potrebno riješiti nečiji status ili nekome pružiti pomoć.

"Hidžab nije certifikat čednosti"

Komentarišući način na koji su žene predstavljene u reklamama, kroz fizički izgled, hidžab, čednost i visinu mehra, Spahić Šiljak kazala je da se žena na taj način istovremeno seksualizira i moralizira.

"Žena se predstavlja kao vjerski poželjna, ali kroz mehanizme komercijalizacije njenog tijela i njene seksualnosti", rekla je.

Prema njenim riječima, Bošnjakinja se u takvim reklamama predstavlja kao kombinacija žene evropskih fizičkih karakteristika i tradicionalne muslimanke od koje se očekuje poslušnost, čednost i vjernost.

"Niko ne pita zapravo ko su te žene kao cjelovite osobe, šta one žele od braka, kakve su njihove ambicije, da li žele da se školuju dalje, da rade i tako dalje, da se ostvaruju u punini svoga bića", kazala je.

Posebno je problematizovala povezivanje hidžaba sa moralnošću.

"Pokrivena kosa nije nikakav dokaz morala. Dostojanstvo žene se ne mjeri njenim izgledom", poručila je.

"Brinemo ko će oženiti naše žene, a manje kako će one živjeti"

Spahić Šiljak osvrnula se i na veliki broj komentara u kojima se naglašavalo da je riječ o "našim ženama", Bošnjakinjama i muslimankama.

"Ne možemo se samo zabrinjavati kada neko zloupotrebljava naše žene ili Bošnjakinje. Trebamo se zabrinuti u kakvom okruženju, da li u sigurnom okruženju žene uopće žive", rekla je.

Podsjetila je na slučajeve femicida, porodičnog i rodno zasnovanog nasilja te kazala da tada često ne postoji jednaka društvena zabrinutost.

"Vrlo je čudno da se mi toliko brinemo ko će oženiti naše žene, a manje se brinemo kako će te žene živjeti nakon što se udaju, da li će uopće imati sigurnost", kazala je.

Dodala je da žena, kada postane simbol časti jednog naroda, često prestaje biti osoba čija se vlastita volja pita.

"Ako muškarac traži čednu ženu, onda treba pitati šta on donosi u brak osim svojih zahtjeva za čednom ženom", poručila je.

"Žene trebaju biti zaštićene zato što su ljudska bića"

Na kraju razgovora Spahić Šiljak poručila je da bi ovaj slučaj trebao otvoriti širu raspravu o zloupotrebi religije i zakona, ali i o tome kakvu podršku dobijaju žene koje se nađu u neregistrovanim ili nasilnim odnosima.

"Ne bih željela da žene budu zaštićene samo onda ako su one naše ili samo onda ako one nose hidžab ili samo onda zato što su majke ili zato što simboliziraju čast jedne grupe ili jednog naroda", kazala je.

"Ja bih željela da razmišljamo u tom pravcu, da žene trebaju biti zaštićene, prije svega zato što su ljudska bića", zaključila je prof. dr. Zilka Spahić Šiljak.