Jednom od posljednjih izolovanih naroda na svijetu prijeti opasnost: Peru preispituje zaštitu njihove teritorije

Duboko u prašumama jugoistočnog Perua, u području koje se proteže prema granicama s Brazilom i Bolivijom, živi narod Mashco Piro, jedna od najvećih poznatih starosjedilačkih zajednica koje izbjegavaju redovan kontakt s vanjskim svijetom.

Njihov način života zavisi od šuma, rijeka i prirodnih resursa Amazonije.

Međutim, širenje komercijalne sječe drveća posljednjih godina približilo je radnike i mehanizaciju područjima koja ova zajednica tradicionalno koristi.

Sada su starosjedilačke organizacije upozorile da bi odluka peruanskih vlasti mogla dodatno ugroziti njihovu sigurnost.

Šta je odlučila vlada Perua?

Spor se odnosi na teritorijalni rezervat Madre de Dios, osnovan 2002. godine radi zaštite naroda Mashco Piro i drugih starosjedilačkih zajednica koje žive u izolaciji.

Peruanske vlasti su 2016. odobrile studiju kojom je preporučeno proširenje zaštićenog područja.

Cilj je bio obuhvatiti dodatne dijelove šume koje Mashco Piro tradicionalno koriste, a koji su ostali izvan postojećih granica rezervata.

Međutim, državna komisija zadužena za zaštitu izolovanih starosjedilačkih naroda odlučila je ponovo razmotriti raniju studiju, umjesto da nastavi postupak proširenja zaštite.

Prema organizaciji EarthRights International, na sjednici održanoj 23. oktobra devet od 16 članova komisije podržalo je prijedlog da se studija iz 2016. ažurira.

Odluka ne znači da je postojeći rezervat ukinut, ali odgađa njegovo planirano proširenje.

Organizacije za zaštitu starosjedilačkih naroda strahuju da će zbog toga šumske koncesije nastaviti djelovati na područjima koja smatraju ključnim za opstanak Mashco Piro.

„Njihovi životi ne smiju biti manje važni od ekonomskih interesa“

Eusebio Rios Iviche, potpredsjednik starosjedilačke organizacije FENAMAD, upozorio je da odluka može poništiti godine napora uloženih u zaštitu izolovanih zajednica.

„Životi i opstanak naroda Mashco Piro ne smiju biti manje važni od ekonomskih interesa“, poručio je.

Organizacija Survival International također je oštro kritikovala potez peruanskih vlasti.

Njena izvršna direktorica Caroline Pearce ocijenila je da se takvom odlukom prednost daje komercijalnim interesima, uprkos ozbiljnim opasnostima kojima su izloženi ljudi koji žive u izolaciji.

Prema njenim riječima, odluka praktično otvara prostor za daljnje iskorištavanje teritorije naroda Mashco Piro.

Peruansko Ministarstvo kulture, nadležno za zaštitu izolovanih starosjedilačkih zajednica, nije odgovorilo na zahtjev Associated Pressa za komentar do objavljivanja izvještaja.

Zašto kontakt može biti smrtonosan?

Mashco Piro pripadaju narodima koji žive u dobrovoljnoj izolaciji, odnosno izbjegavaju trajne kontakte s ostatkom društva.

To ne znači da nikada nisu vidjeli druge ljude ili da ne znaju za postojanje vanjskog svijeta.

Njihova izolacija prije svega podrazumijeva odsustvo redovnih i trajnih odnosa s okolnim zajednicama.

Jedna od najvećih opasnosti predstavlja širenje zaraznih bolesti.

Zbog dugotrajne izolacije, pripadnici ovakvih zajednica mogu imati vrlo ograničenu imunološku zaštitu od bolesti koje su u ostatku svijeta relativno česte.

Čak i respiratorne infekcije mogu izazvati ozbiljne posljedice, posebno kada ne postoji pristup odgovarajućoj medicinskoj pomoći.

Zbog toga organizacije za zaštitu starosjedilačkih naroda insistiraju na njihovom pravu da ostanu izolovani i da se spriječi neovlašten ulazak na njihovu teritoriju.

Dvojica drvoseča poginula u sukobima

Opasnost od susreta između izolovanih zajednica i radnika nije samo hipotetička.

Tokom 2024. godine zabilježeni su nasilni sukobi između pripadnika naroda Mashco Piro i radnika koji su sjekli šumu.

Prema Associated Pressu, u tim sukobima poginula su najmanje dvojica drvoseča.

Nije poznato jesu li poginuli ili povrijeđeni i pripadnici naroda Mashco Piro.

Fotografije koje je iste godine objavio Survival International prikazivale su desetine pripadnika zajednice uz rijeku, u blizini područja na kojima su odobrene šumske koncesije.

Za aktiviste je to bio znak da se prostor koji zajednica koristi sve više preklapa s područjima komercijalne eksploatacije.

Kompanija izgubila certifikat, ali sječa se nastavlja

Nakon sukoba 2024. godine međunarodna organizacija Forest Stewardship Council (FSC), koja certificira odgovorno upravljanje šumama, suspendovala je certifikat peruanskoj drvnoj kompaniji Maderera Canales Tahuamanu.

Certifikat je trajno povučen 2025. godine.

Međutim, prema organizaciji Survival International, sječa drveća na tom području nastavljena je i nakon gubitka certifikata.

Važno je razlikovati FSC certifikaciju od državne dozvole za rad: gubitak certifikata ne znači automatski da je kompaniji zabranjeno poslovanje.

Organizacije za zaštitu starosjedilačkih naroda smatraju da upravo zbog toga peruanske vlasti moraju proširiti rezervat i preispitati koncesije koje se preklapaju s teritorijom Mashco Piro.

Slučaj završio pred međunarodnim sudom

Spor oko zaštite Mashco Piro više nije samo unutrašnje pitanje Perua.

U septembru ove godine predstavnici organizacije FENAMAD i pravnici organizacije EarthRights International učestvovali su u postupku pred Međuameričkim sudom za ljudska prava.

Predmet se odnosi na tvrdnje da Peru nije osigurao odgovarajuću zaštitu teritorije naroda Mashco Piro i njihovog prava da ostanu izolovani.

Organizacije koje zastupaju starosjedilačke zajednice tvrde da država nije ispunila obaveze zaštite njihovih tradicionalnih područja od neovlaštenih ulazaka i komercijalnih aktivnosti.

Peruanske vlasti ranije su isticale da su uspostavile pravni okvir i druge mjere za zaštitu izolovanih naroda.

Sud još nije donio konačnu odluku.

Presuda bi mogla imati šire posljedice za zaštitu starosjedilačkih zajednica širom Amazonije.

Borba za pravo da ostanu izolovani

Slučaj Mashco Piro otvara pitanje koje se sve češće postavlja u Amazoniji: kako uskladiti komercijalno iskorištavanje prirodnih resursa s pravima naroda koji su na tim prostorima živjeli mnogo prije nastanka savremenih država?

Za starosjedilačke organizacije odgovor je jasan.

One smatraju da pravo izolovanih zajednica na život, teritoriju i očuvanje vlastitog načina života mora imati prednost nad ekonomskim interesima.

Zbog toga traže da Peru provede ranije preporučeno proširenje rezervata Madre de Dios i ukloni šumske koncesije koje se preklapaju s područjima potrebnim za opstanak Mashco Piro.

Odluka državne komisije zasad ne znači da će taj narod biti prisiljen na kontakt s vanjskim svijetom.

Međutim, prema upozorenjima organizacija koje prate situaciju, nastavak širenja sječe šuma mogao bi povećati vjerovatnoću upravo takvih susreta.

Za ljude koji žive u dobrovoljnoj izolaciji posljedice bi mogle biti nepovratne.