Island se priprema za erupciju vulkana u narednim danima, no zašto se to događa i kakav bi mogao biti utjecaj?

Ako dođe do erupcije, moglo bi doći do značajne štete na infrastrukturi i ispuštanja otrovnih para, ali zabrinutost oko mnogo šireg poremećaja sada se smanjuje, piše BBC.

Od kraja oktobra regija koja okružuje islandsku prijestolnicu Reykjavik na jugozapadu doživljava porast aktivnosti potresa. To je zbog podzemne rijeke magme – vruće tekuće ili polutekuće stijene – dugačke oko 15 km koja se kreće prema gore ispod zemljine površine.

Prolazi ispod Islanda i dijela Atlantskog oceana, a utjecaj erupcije na zemlju ovisit će o tome gdje tačno magma probija površinu. Jedan grad, Grindavik, koji se nalazi neposredno iznad magme, već je evakuiran zbog opasnosti od “vatrenih fontana” i štetnih plinova.

Dr. Bill McGuire, profesor geofizike i klimatskih opasnosti londonskom Sveučilištu (University College London), rekao je kako je Grindavik vrlo blizu položaja nove pukotine i njegov opstanak je daleko od osiguranog.

“Sve ovisi o tome gdje magma na kraju dospije na površinu, ali situacija ne izgleda dobro za stanovnike grada”, naveo je.

Ako vulkan eruptira u pučini, ili na kopnu i zatim se ulije u more, tada postoji rizik od eksplozivnog oblaka pepela jer super vruća stijena dođe u kontakt s vodom.

U aprilu 2010. vulkanska erupcija Eyjafjallajokull uzrokovala je najveće zatvaranje europskog zračnog prostora od Drugog svjetskog rata, kao rezultat opsežnog oblaka pepela, uz gubitke procijenjene na između 1,5 i 2,5 milijardi eura.

Okolnosti ove vulkanske aktivnosti vrlo su različite i stoga se ne očekuje tako velik utjecaj.

“Erupcija Eyjafjallajokulla 2010. bila je sasvim drugačija jer je bila povezana sa štitastim vulkanom na čijem je vrhu ledenjak. Interakcija magme s ledom i otopljenom vodom učinila je tu erupciju tako eksplozivnom i opasnom za zrakoplovstvo. To nije slučaj za Fagradalsfjall”, rekla je dr. Michele Paulatto, vulkanologinja na Imperial College London.

Islandski meteorološki ured procjenjuje da je trenutno magma 800 metara od proboja, a kao rezultat toga vjerojatnost erupcije vulkana Fagradalsfjall je “visoka” i mogla bi se dogoditi u narednim danima.

U ponedjeljak su potresi bili slabiji, ali deformacije tla su se nastavile, s pukotinama dubine od jednog metra na cestama, što sugerira da bi magma mogla biti još bliže površini – znak da stvari možda dolaze na kraj.

“U posljednjih nekoliko godina imali smo opadanje i pauzu u potresima prije vulkanskih erupcija”, rekla je za BBC dr. Evgenia Ilyinskaya, islandska geofizičarka i suvoditeljica Međunarodne mreže za opasnosti od vulkana.

Island je jako navikao na vulkansku aktivnost i uspješno gradi turističku industriju na njoj jer se nalazi iznad Srednjoatlantskog grebena. Zemljina kora je razlomljena u različite ploče, a na grebenu se euroazijska i sjevernoamerička ploča odmiču nekoliko centimetara godišnje. To omogućuje magmi da se digne na površinu, koja eruptira kao lava i/ili pepeo.

Priroda vulkanskih erupcija varira ovisno o vrsti stijene i načinu na koji se ploče pomiču. Jedna od najopsežnijih erupcija na Islandu bila je davne 1783. kada je došlo do bujice lave koja je trajala osam mjeseci i proizvela velike oblake sumpora koji su visili nad sjevernom Europom više od pet mjeseci i procjenjuje se da su uzrokovali hlađenje od oko 1,3 C za sljedeće dvije godine.

Dr. Ilyinskaya, koja je u redovnom kontaktu s geolozima na terenu, rekla je za BBC:

“Izgledalo je zabrinjavajuće u petak i subotu da bismo mogli imati nešto takvog razmjera, naravno u tim rijetkim, ali velikim događajima koji bi imali ogromne implikacije za kvalitetu zraka na sjevernoj hemisferi”. 

“To nije situacija koja je u ovom trenutku vjerovatna”, dodala je.

Najnoviji dokazi koji su se pojavili u nedjelju i ponedjeljak sugeriraju da će erupcija biti mnogo manja nego što se mislilo.