Bosanci na Vardarskoj regati "Gemidžii" prvi put plove do Soluna

Vardarska regata "Gemidžiji“ nastala je 1984. godine, kao ideja grupe entuzijasta iz Velesa u Sjevernoj Makedoniji u znak sjećanja na grupu mladih radikalnih revolucionara rodom iz današnje S. Makedonije koji neposredno pred izbijanje Ilindenskog ustanka, pod uticajem anarhističkih ideja, krajem aprila 1903. u Solunu izvode seriju bombaških napada protiv stranih brodova, banke, pošte i električne centrale, a kako bi skrenuli pažnju međunarodne javnosti na ugnjetavanje makedonskog stanovništva od strane osmanlijske vlasti.

Djelovali su pod konspirativnim imenom Gemidžije, a Gemidžija je  inače izraz za lađara, mornara ili kapetana broda, koji potiče iz turskog jezika (gemici - mornar, brodar, gemi - brod).

Gemija je u makedonskom jeziku izraz za drveni čamac specifičnog oblika i dimenzija kojim su veleški trgovci plovili iz Velesa u Solun i nosili robu na prodaju.

Vardarska regata je do 1993. godine održana 11 puta, a onda je pod uticajem politike bila obustavljena. Kajakaška udruženja i odred izviđača „Dimitar Vlahov“ su je oživjeli 2010. godine, od kada se redovno održavala na dionici od Velesa do Gevgelije na granici S. Makedonije i Grčke. Ove godine će veleški čamci po treći put poloviti do Soluna što je i bila želja organizatora od obnavljanja regate.

Organizator je Izviđački odred "Dimitar Vlahov" iz Velesa, čiji starješina Angelče Gušev je od 2011. godine naimenovan za glavnog kapetana regate.

"Od početka regatu smo veslali Vardarom na trasi od Velesa  do Gevgelije za četiri dana. 2024. godine imao sam ludu ideju da bismo mogli ići od Velesa do Soluna i tako se i desilo. Tada smo prvi put išli do Soluna što se desilo i 2025. godine, a sada ćemo po po treći put ploviti ponovo. Vezu između nas iz Velesa i izviđača iz Soluna napravila je izviđačka četa „Mijo Stanimirović“ iz Niša sa kojima smo zbratimljeni", kazao je Gušev za N1.

Ovogodišnja plovidba će plovidba biti realizovana uz pomoć grčkih izviđača, kaže Angelče Gušev i dodaje:

"Imamo podršku naših kolega iz Solunskih morskih izviđača, koji žele da se ova regata realizuje širom Grčke. Njima odgovara da i u programskim aktivnostima imaju ovakav događaj. Pružili smo ruke jedni drugima, jer ova manifestacija koja opstaje već dugi niz godina je neophodna, a mi ovom regatom radimo i na bratimljenju Velesa i Soluna. Kao susjedi, potrebni smo jedni drugima i nadam se da će i ove godine sve biti u redu. Ono što će se dogoditi krajem juna je od velike evropske vrijednosti, da lađari plove Vardarom kroz Grčku i stignu do Soluna."

Na ovogodišnjoj regati neće biti brodica ni splavova, učesnici će biti samo u gumenim čamcima, jer se granica mora preći kopnom, a ne rijekom Vardar. Regata je i ovaj put međunarodna, najavljeni su već tradicionalni gosti iz Srbije, a po prvi put i iz Bosne i Hercegovine pošto je Vardarska regata u programu Balkanske rafting federacije.

"Po treći put se ostvario san mnogih generacija veleških pomoraca i ove godine ponovo plovimo do Soluna. Plovićemo upravo kao veleški pomorci, koji su u 19. vijeku brodovima distribuirali robu do Soluna. Petog dana plovidbe trebamo ući u deltu rijeke Vardar, što je ogroman izazov. Ova delta, gdje je podijeljena na 8 krakova, nivo vode je vrlo nizak, imat ćemo pomoć grčkih ribara da plovimo pravim putem. Moramo stići do luke Solun. Biće teško duž delte Vardara, jer je to zaštićena zona i vozila se ne mogu koristiti, ako zapnemo moramo veslati tih 4 do 6 km, nema pomoći od mehanizacije i vozila", rekao je Angelče Gušev, član organizacije i Kapetan „Vardarske regate 2026“.

Raftersko-izviđačko prijateljstvo

Sasvim slučajno prošlog avgusta na regati rijekom Sava u Brčkom, rafterima iz Tuzle komšije u kampu su bili izviđači iz Velesa. Kako je došlo do prvih kontakata za N1 priča Vladislav Vlajić - Vlaja član rafting kluba „Tuzlak“ iz Tuzle 

"Kako to biva na susretima raftera, već prvo veče, nakon dva sata smo „sastavili stolove“. Proveli smo dva nezaboravna dana u Brčkom i stekli nove prijatelj - izviđače iz Izvidničkog odreda „Dimitar Vlahov“ iz Velesa. Predsjednik odreda, Angelče Gušev i njegovi prijateji su nas šarmirali na prepad. Kroz razgovor smo saznali da oni organizuju tradicionalnu Vardarsku regatu na relaciji Veles - Solun u i odmah smo bili zainteresovani. Nakon povratka kućama smo ostali u kontaktu i razmenjivali informacije. Nakon kraćeg usaglašavanja, uvrstili smo termin Vardarske regate u zvaničan kalendar Balkanskog rafting karavana, čime je to postala još šira i ljepša regionalna priča o saradnji i prijateljstvu. Osim Tuzlaka, u Velesu će biti i rafteri iz Jajca i Zavidovića, ali to nije konačan spisak. Radujemo se ponovnom susretu sa prijateljima, kao i novim avanturama na Vardaru", kazao je Vladislav Vlajić za N1.

Rafting klub "Tuzlak“ je Udruženje građana koje su osnovali dugogodišnji rafteri u  i svojim akcijama radi na razvoja svijesti građana o potrebi za zaštitom okoline i druženjima na vodi. Klub ima 77 članova i oko 50 prijatelja, posjeduje kompletnu rafting opremu za oko 50 ljudi, kao i kamp opremu te opremu za pripremanje i služenje hrane u prirodi.

Iako Tuzla, kao ni cijeli Tuzlanski kanton, nema rijeku pogodnu za rafting, RK Tuzlak je jedan od najaktivnijih rafting klubova u regIonu.

Kako bi ipak i oni bili domaćini druženja na vodi, od 2022 g. redovno organizuju rekreativnu regatu rafting klubova iz regiona na Neretvi, pod nazivom “Tuzla i prijatelji na Neretvi – Bitka za Neretvu”.

Klub je član mreže Balkanski rafteri i već godinama uspješno organizuje ekološke akcije uz učešće svojih članova i volontera. Neke od tih akcija su: čišćenje jezera u Tuzlanskom kantonu, farbanje mostova, edukacija, postavljanje parkovskih klupa, pošumljavanje, čišćenja priobalja i akvatorija rijeka i jezera. Svi članovi Rafting kluba "Tuzlak“ Tuzla su volonteri.

Šest dana druženja na vodi

Realizacija Vardarske regate doprinosi i razvoju Vardarske regije, kroz koju se stvaraju uslovi za promociju tranzitnog turizma kao i pokretanje turizma duž rijeke Vardar te veću aktualizaciju i afirmaciju drevnog lokaliteta Stobi, a uz to omogućava i kulturno povezivanje svih opština koje se nalaze uz rijeku Vardar gdje se regata realizuje.

To je i promocija vinogradarstva i vinarstva u Sjevernoj Makedoniji što je i ekonomska strane regije.

Osim što je cijeli život izviđač kao i cijela njegova porodica, Angelče Gušev  je po struci je i profesor  fiskulture i sporta pa posebno naglašava:

"Vožnja regate omogućava razvoj sportske komponente raftinga kao modela tranzita u prošlom vijeku, zatim razvoj vodenih sportova, kajakaštva i plivanja, a istovremeno i razvoj aktivnosti za život i boravak u prirodi - kampovanja. Regata također ima priliku uključiti i promovirati vojni poligon Krivolak, koji istovremeno promovira NATO standarde kojima Republika Sjeverna Makedonija teži. Vardarska regata počinje 18. juna, a završava 23. juna. Prvi dan plovimo od Velesa do Krivolaka, sljedećeg dana do Demir Kapije, treći dan do Marvincija, nakon čega učesnici prelaze granicu kopnom do Evzonija, gdje je prvi bazni kamp u Grčkoj, zatim do Akropotamisa, gdje je četvrti bazni kamp", kaže Gušev i za kraj dodaje: "Jedrenje Vardarske regate - Gemidžiite pored oživljavanja prošlosti i stvaranje jedinstvenog brenda grada Velesa, kroz najsjajniju revolucionarnu tradiciju za naš grad  je i odavanje počasti svima koji su položili svoje živote za Republiku Sjevernu Makedoniju, svima koji nisu štedjeli novac i žrtvovali se."

Kako je započela trgovina plovidbe i trgovine na Vardaru

Kada su Turci odlučili da uvedu naplatu putarine na robu koja se putem prenosila od Velesa do Soluna, veleški trgovci su se dosjetili da svoju robu prevoze vodom jer Turci nisu mogli naplaćivati putarinu za to.

Gemija je izraz za drveni čamac specifičnog oblika i dimenzija kojim su veleški trgovci plovili iz Velesa u Solun i nosili robu na prodaju. Prema velikom broju zapisa, potvrđeno je da je do 1873. godine u Velesu postojalo trinaest malih luka sa skelama odakle su se gemije tovarile rakijom, vinom, sahtjanom, kožom, katranom i drugim proizvodima. Brodići su bili napravljeni od orahovog drveta i kada bi stigli u Solun, bili su rastavljeni, a orahovo drvo je prodavano a odatle je roba nastavljala put na kamilama prema Maloj Aziji.

Najtraženiji proizvodi bili su: Šarlagan - (Hladno cijeđeno i nerafinirano ulje koje se dobiva od sjemenki maka upotrebljava se kao visokokvalitetno jestivo ulje, a dragocjen je sastojak kozmetičkih proizvoda), Tar koji je dobivan  nakon rezanja bijelog maka i kojeg se vadio sok i dobijao katran i Šahtijan (Šahtijan je naziv za posebno obrađenu kožu, najčešće kozju, koja se tradicionalno koristila u zanatstvu). Ulje se koristilo u domaćinstvu, katran za farmaceutsku industriju, a sahtijan za džokejska odijela zapadnoevropskih dama. 

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad