Edin Vranj – pravna ili politička žrtva?

Optužnica je uslijedila vrlo brzo - mjesec dana nakon njegovog iznenadnog hapšenja na graničnom prelazu Uvac. Pravosuđe Srbije tereti ga za ratne zločine počinjene u Goraždu tokom 1993. i 1994. godine. To je Vranj saznao tek hapšenjem. Iako je njegov eventulano sporni ratni dosije, prethodno 'pročešljan', bio potpuno čist, s obzirom da je sve do penzije bio visokopozicioniran policijski zvaničnik - prvi čovjek Odjela za organizovani kriminal i međukantonalni kriminal Federalnog MUP-a.

Iznenadna odluka Srbije – veliki iskorak u predmetima ratnih zločina?

Zanimljivo, nakon podizanja optužnice protiv Edina Vranja, uslijedio je interni sastanak pravosudnih organa Srbije i politike. Sastanak sa predsjednikom države Srbije Aleksandrom Vučićem.

Srpska optužnica protiv bh. državljanina Edina Vranja dobila je dodatno pojašnjenje. “Na osnovu Zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima i Ugovoru između Republike Srbije i Bosne i Hercegovine o pravnoj pomoći u građanskim i krivičnim stvarima, Tužilaštvo za ratne zločine će podnijeti prijedlog Višem sudu u Beogradu Odjeljenju za ratne zločine  za ustupanje krivičnog gonjenja u navedenom predmetu organima Bosne i Hercegovine”.

Potom glavna tužiteljka Tužilaštva BiH Gordana Tadić brzo dolazi u Beograd. Hitno, neuobičajeno, za Tužilaštvo BiH.

„S obzirom da se radi o pritvorskom predmetu očekuje se žurno postupanje Višeg suda u Beogradu. Ovaj događaj predstavlja veliki iskorak u suradnji u predmetima ratnih zločina između Tužiteljstva Bosne i Hercegovine i Tužilaštva za ratne zločine Republike Srbije”, navode iz Tužilaštva BiH.

Tu je i najava pregleda svih predmeta te njihova riješenja na profesionalan način.

Javnosti saopštavaju: „Dogovoreno je da će oba tužilaštva pregledati sve predmete i razmijeniti sve neophodne informacije, kako bi oštećeni bili sigurni da će predmeti biti riješeni na profesionalan način, bez obzira u kojoj zemlji se postupak vodi“.

Pravo sa politikom

Šta se dešava i kako je Srbija mogla uhapsiti i sumnjičiti, a potom optužiti Edina Vranja zbog zločina počinjenih u Goraždu, N1 je tražio odgovore od uglednog advokata Ante Nobila.

'Srbija u svom krivičnom zakonu ima ugrađeno takozvanu univerzalnu nadležnost u odnosu na kaznena djela, protiv međunarodnog prava (ratni zločini, zločini protiv čovječnosti i tako dalje) počinjena na tlu bivše Jugoslavije od 1991. – 1995. godine'  kaže Nobilo za N1 te dodaje da 'sa pozicije međunarodnog prava, to je prihvatljivo. Univerzalnu nadležnost ima i Hrvatska, Španjolska, Francuska i tako dalje, ali oni se nisu ograničili na područje bivše Jugoslavije'.

Primjena univerzalne nadležnosti uvijek izaziva političke sukobe i zato pravno uređene zemlje u krajnjim situacijama pribjegavaju njegovoj primjeni, rekao nam je Nobilo.

„Osim toga Srbija, BiH i Hrvatska sklopili su više međunarodnih ugovora o suradnji u pravosudnim stvarima. Ta suradnja zaista funkcionira, dakle nema podloge za aktivizaciju univerzalne nadležnosti u skladu sa standardima postupanja u međunarodnom pravu. Nadalje, upitno je moralno i politički, to što Srbija glumi žandara na području ex-Jugoslavije, kod povijesne činjenice da je upravo Srbija započela sve ratove u ex Jugoslaviji (Hrvatska, BiH, Kosovo) a najveći broj ratnih zločina počinili su upravo Srbi“, istakao je za N1 Anto Nobilo.

Ako je tako, treba podsjetiti – reverzibilno gledajući - Tužilaštvo BiH, država Srbija i njeno pravosuđe do sada nisu nikada reagovale u slučajevima brojnih bjegunaca - optuženika i osuđenika za ratne zločine počinjenih u BiH, koji mirno žive i rade u Srbiji. Samo neki od njih su Novak Đukić, Drago Samardžija, Tomislav Kovač, Duško Kornjača, i posljednji 'pušten' u bijeg iz BiH , Milomir Savčić. Svi su ujedno i državljani Srbije.

A za N1 je nedavno saopšteno iz MUP Srbije da „međudržavni sporazum Republike Srbije i Bosne i Hercegovine o uzajamnom izručenju, ne dozvoljava izručenje svojih građana kada je u pitanju sumnja za krivično djelo ratnog zločona. Jasno je definisano da krivična djela ratnog zločina ne potpadaju pod sporazum“.

Ne manje bitno u kontekstu ove priče je da uskoro slijedi i konačna odluka VSTS o opstanku ili nestanku iz fotelje glavne tužiteljke Bosne i Hercegovine Gordane Tadić.