Oglas

Opasni otpad kao unosan biznis

Firma koja je 2014. dovezla otpad u Derventu danas je predmet istrage zbog 37.000 tona otpada u Hrvatskoj

author
Tatjana Drljić
12. aug. 2026. 19:08
smecee
N1 BiH

U Gospiću je pronađeno oko 37.000 tona miješanog otpada, a hrvatske vlasti vode istragu protiv kriminalne grupe koja ga je tamo dovozila. Ista firma se prije dvanaest godina pojavljivala u Derventi, gdje je u pošiljci pronađen medicinski otpad, zabranjen propisima u Bosni i Hercegovini.

Oglas

Ilegalno dovoženje i odlaganje otpada u Gospiću počelo je 2021.

Prema sumnjama istražnih organa, grupu je organizovao varaždinski preduzetnik Josip Šincek.

Otpad je prikazan kao plastični materijal namijenjen recikliranju. Nalazi koje je objavio USKOK pokazuju da je riječ o miješanom tehnogenom otpadu, u kojem su ostaci obrade električne i elektronske opreme, plastika, građevinski i mineralni materijali, te dijelovi medicinskog otpada.

Nije utvrđeno da je cijela količina kontaminirana, ali uzorci pokazuju štetna svojstva.

Sto tona u Derventi, vraćeno četrdeset

Veza s Bosnom i Hercegovinom vodi u 2014. godinu.

Firma Tipos resurs, koju su vodili supružnici Šincek, tada je jednoj firmi iz Dervente dopremila oko sto tona otpada, klasifikovanog kao miješani neopasni.

Ekološka inspekcija Republike Srpske u toj pošiljci je pronašla medicinski otpad, koji je propisima u BiH zabranjen.

Dio pošiljke je vraćen hrvatskoj firmi. Tadašnje hrvatske vlasti tvrdile su da nema opasnosti za ljude ni okoliš, uz navod da je vraćeno oko četrdeset tona.

Gdje je ta količina završila i šta je bilo s preostalih šezdeset tona, nije poznato. Sporna pošiljka, prema dostupnim podacima, nije bila jedina, a rezultati istrage nisu poznati.

Šezdeset hiljada tona koje se uvoze legalno

Samir Lemeš, profesor Politehničkog fakulteta Univerziteta u Zenici, objašnjava šta se u BiH uvozi po zakonu.

"Jedini otpad koji se legalno uvozi kod nas je obrađeni otpad pretvoren u gorivo. To je ono što se uvozi za potrebe dvije cementare u BiH. To je RDF i koliko ja znam uvezeno je nekih 60 hiljada tona", kaže Lemeš.

Riječ je o gorivu koje se pravi od otpada, tako da se neopasni otpad usitni i osuši, pa se u cementarama koristi umjesto uglja.

Lemeš smatra da se ilegalni otpad sigurno uvozi, ali da je te tokove gotovo nemoguće pratiti.

"Takvih slučajeva sigurno ima i u BiH, s obzirom na porozne granice i nedostatak kapaciteta naših institucija da vrše kontrolu, pogotovo laboratorijsku", navodi.

O tome koliko se otpada godišnje uvozi i kako se vrše kontrole pitana je i Uprava za indirektno oporezivanje. Uz obimnu dokumentaciju o prekograničnom prometu otpada, konkretni odgovori nisu dobijeni.

Trideset četiri lokacije sa značajnim rizikom

U međuvremenu raste broj ekoloških žarišta u zemlji.

Prvu mapu objavio je UNDP. Od preko sto potencijalno kontaminiranih lokacija odabrano je 48 prioritetnih za uzorkovanje.

Na osnovu više od sedam stotina analiza tla, vode i sedimenta, značajni ekološki rizici utvrđeni su na 34 lokacije.

Naselja podignuta iznad opasnog otpada

Vladimir Topić iz Centra za životnu sredinu u Banjoj Luci navodi dva slučaja koja traju decenijama.

"Prvenstveno, mi imamo problem koji traje već par decenija sa Gudronskom jamom kod Modriče. To je jedna vrsta opasnog otpada koja je tu skladištena i koja je već stvorila probleme koji danas uopšte nisu precizno definisani", kaže Topić.

Prema njegovim riječima, na tom području se u međuvremenu gradilo i naselje se širilo, a otpad je ostao gdje je bio, bez adekvatnog zbrinjavanja.

Sličnu situaciju navodi i za piralen u poslovnoj zoni Incel u Banjoj Luci.

"Danas imamo priliku vidjeti da je tu došlo do izgradnje stambenog naselja. Evidentno je da poslije nekoliko decenija to područje nije sanirano", kaže.

Piralen je ulje koje se decenijama koristilo u električnim uređajima, a zabranjeno je jer se u prirodi ne razgrađuje i nakuplja se u tlu i u živim organizmima.

Sanacija koja je počela tek prošle godine

U Hrvatskoj je sanacija u Gospiću pokrenuta nakon što je izmijenjen plan raspolaganja otpadom.

Luka Balen, direktor Fonda za zaštitu okoliša, navodi da po zakonu ni Fond ni ministarstvo nisu bili zaduženi za takve sanacije.

"Pristupili smo promptno izmjenama plana raspolaganja otpadom u sedmom mjesecu prošle godine, gdje je fond dobio zaduženje, osigurana su sredstva", kaže Balen, dodajući da je odluka o sanaciji donesena u novembru prošle godine.

U Bosni i Hercegovini jasnog plana za rješavanje ovog problema još nema.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad

Više tema kao što je ova?

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare

Pratite nas na društvenim mrežama