Glorifikacija ne prestaje
Mustafić: Sa smrću Mladića nije umrla ideologija, plašim se da nas nove generacije ne povedu u nove Srebrenice

Alma Mustafić, predavačica na Univerzitetu primijenjenih nauka u Utrechtu i preživjela genocida u Srebrenici, kazala je za N1 da je nakon vijesti o smrti Ratka Mladića osjetila određeno olakšanje jer je znala da čovjek pravosnažno osuđen na doživotni zatvor više nikada neće izaći na slobodu. Ipak, upozorava da Mladićevom smrću nije nestala ideologija koja je dovela do genocida, te da je posebno zabrinjava način na koji se nove generacije odgajaju uz glorifikaciju ratnih zločinaca.
Mustafić je imala 14 godina kada je pala Srebrenica. Njen otac Rizo Mustafić, električar koji je radio u bazi UN-a u Potočarima, 13. jula 1995. morao je napustiti bazu, nakon čega su ga snage bosanskih Srba odvojile od porodice, odvele i ubile. Njegova porodica godinama je vodila postupak protiv Nizozemske, a Vrhovni sud te zemlje 2013. pravosnažno je utvrdio odgovornost nizozemske države za njegovu smrt.
"Znala sam da više neće biti slobodan"
Mustafić kaže da je posljednjih mjeseci pratila pokušaje da Mladić zbog zdravstvenog stanja bude prijevremeno pušten iz zatvora.
"Plašila sam se da neće naći neki razlog da ga puste iz zatvora i da ne izdrži čitavu svoju kaznu. Tako da je nekako neki osjećaj, ne mogu reći ni zadovoljstva, olakšanja, da znam da više neće biti nikada slobodan čovjek, ovladao kada sam čula tu novost", kazala je.
Za Mustafić Mladić nije samo ime iz haških presuda. Ipak, nakon vijesti o njegovoj smrti posebno joj je pažnju privukao način na koji su pojedini strani mediji izvijestili o tome.
Kazala je da joj smeta što je u naslovima nekih nizozemskih i francuskih medija predstavljen prvenstveno kao bivši vojni lider, umjesto kao pravosnažno osuđeni ratni zločinac.
"Zasmetalo mi je da ga u naslovima već ne oslovljavaju s tim što je - ne samo optužen nego dokazani ratni zločinac, zločinac genocida - nego kao neku historijsku figuru", kazala je.
"Sa njegovom smrću nije umrla ideologija"
Upravo zbog toga, smatra Mustafić, o Mladićevoj smrti nije moguće govoriti kao o smrti bilo kojeg čovjeka.
"Sa njegovom smrću nije umrla ideologija koja je dovela do genocida u Bosni i Hercegovini. Ona je još uvijek živa i, ako se ne posvetimo tome, plašim se da bi u budućnosti moglo dolaziti do sličnih incidenata, primjera ili sljedećih nekih genocida", upozorila je.
Kao dio Mladićevog naslijeđa vidi i položaj ljudi koji su se nakon rata vratili u dijelove BiH koji su tokom rata etnički očišćeni.
"Oni još uvijek ni danas nisu slobodni, nisu sigurni, još uvijek nemaju ljudska prava koja bismo svi trebali imati. To je naslijeđe ovog čovjeka koji je danas umro", kazala je.
Dodala je da je iza Mladića ostalo "mnogo bola, patnje i nepravde" te da se društvo mora baviti tim naslijeđem.
Majice s Mladićevim likom u Beogradu
Mustafić je posebno zabrinuta zbog glorifikacije Mladića i utjecaja takvog narativa na generacije koje nisu ni bile rođene tokom rata.
Ispričala je da je ove godine prvi put posjetila Beograd, gdje je vidjela majice, čarape i druge predmete s Mladićevim likom koji se slobodno prodaju.
"To me jako plaši, jer nove generacije odrastaju s nekim novim narativom, kao da te ličnosti nisu ratni zločinci nego neke vrste heroja", kazala je.
Upravo tu vidi jednu od najvećih opasnosti za budućnost.
"Šta možemo očekivati od te mlade djece nego da nas povedu u neke nove Srebrenice, da tako kažem. Toga se jako plašim", rekla je Mustafić.
To je, dodaje, jedan od razloga zbog kojih se danas bavi edukacijom o genocidu i ljudskim pravima, prvenstveno u Nizozemskoj.
"Kada vidim kako je edukacija vezana za genocid u našem regionu, stvarno se plašim kakvu viziju i kakve narative mladi dobijaju i u kakvo bolje sutra će nas oni povesti ako nemaju znanja. Ako mi o Ratku Mladiću ne možemo pričati kao o čovjeku koji je počinio genocid i da to nije u redu, onda se stvarno plašim za naše mlade generacije", poručila je.
"Pravda nije zadovoljena"
Govoreći o odnosu društva u Srbiji prema Mladiću i presudama, Mustafić je naglasila da je tokom boravka u Beogradu upoznala i ljude koji se aktivno suprotstavljaju poricanju zločina i pokušavaju afirmirati činjenice utvrđene pred sudovima.
Zbog toga, kaže, ne želi čitavo društvo posmatrati kao homogenu cjelinu.
Ipak, na pitanje može li pravda biti zadovoljena ako je pojedinac osuđen, dok dio društva iz kojeg dolazi odbija prihvatiti sudski utvrđene činjenice, odgovorila je:
"Mislim da pravda nije zadovoljena dok se to društvo jednog dana ne probudi. Ali isto tako mislim da nije do mene da ja držim ogledalo tom društvu kako se može probuditi. Ja sam uvijek za saradnju, ali mislim da to treba da dođe iz društva samog".
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare