Diplomatija na aparatima
Sukob koji prate milioni: Kako je Antalija postala arena za obračun Sarajeva i Beograda?

Diplomatski forum u Antaliji umjesto saradnje, ponovo je rasplamsao retoriku između Sarajeva i Beograda. Dok ministri razmjenjuju zaoštrene poruke, zvanična statistika otkriva sumornu sliku: ključni projekti godinama stoje u mjestu. Pitali smo je li digitalni rat postao zamjena za stvarnu diplomatiju i zašto odnosi dvije zemlje postoje još samo na papiru?
Vikend iza nas obilježen je zaoštrenom retorikom. Antalija diplomatski forum ugostio je svjetske zvaničnike, ali fokus bh. javnosti ostao je na istupu ministra vanjskih poslova. Njegov oštar odgovor delegaciji Srbije zbog stavova o agresiji na BiH i regionalnog naoružavanja dodatno je produbio razlike.
"Ne možemo biti dobre komšije ako slavite ratne zločince i ratne zločine, ne možemo biti dobre komšije. Možemo zajednički raditi infrastrukturalno-komunalne popravke, jer nam je to zajednički interes. Zašto je Vučić pozvao Milorada Dodika, presuđenog bivšeg predsjednika RS-a da stoji pored njega i da nakon toga kaže da će izgraditi najjaču vojsku u regionu", poručio je Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova BiH.
Odgovor nije stigao u sali, već na društvenim mrežama. Milorad Dodik stao je u odbranu srbijanske politike, nazivajući govor skandalom, a bivšeg partnera nebitnim. Marko Đurić kritikovao je ton nastupa, ocjenjujući ga dijelom predizborne kampanje:
"Samo te ipak molim da povedeš računa i izbegneš prstić i povišen ton na diplomatskim skupovima, nije bruka samo za tebe nego za region. P.S. Svakako za mog predsednika Vučića glasa i glasaće više Bošnjaka nego što je za tebe ikada glasalo. Živ bio."
Diplomatija se preselila u digitalnu sferu. Umjesto o bilateralnim problemima iza zatvorenih vrata, prepucavanja je pratio cijeli svijet.
"To što se dešavalo na diplomatskom forumu i što se dešavalo i prije apsolutno nije primjereno diplomatskom narativu i diplomatskim okolnostima. Ali nije prvi put, a Boga mi neće biti ni posljednji", rekao je Mladen Bubonjić, komunikolog i analitičar.
Samo dan kasnije, na obilježavanju Dana sjećanja na žrtve Jasenovca u Donjoj Gradini, govori su iskorišteni i za političke poruke, uz optužbe na račun Sarajeva.
"Na njihove uvrede koje stižu posljednjih dana, nedelja i meseci gotovo da nijednom nisam odgovorio. Ne zato što ih se plašim, ne zato što su mnogo jaki već zato što hoću da se razlikujem od njih. Zato što hoću da pokažem poštovanje i prema njihovim žrtvama i prema njihovom narodu. Ne prema njihovim političarima koji nikada nisu želeli ni pruženu ruku da prihvate ni koji nikada nisu želeli na ozbiljan način da razgovaraju", izjavio je Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije.
Ipak, Konaković podsjeća da je njegova prva zvanična posjeta bila upravo Srbiji. Na stranici Ministarstva vanjskih poslova navodi se da su odnosi usmjereni ka budućnosti i trgovinskoj saradnji, ali podaci pokazuju asimetriju:
"Između R. Srbije i Bosne i Hercegovine je potpisano ukupno 106 ugovora, od čega sa entitetima 35 - Republikom Srpskom 34, a sa Federacijom Bosne i Hercegovine 1 međunarodni ugovor."
Sa Republikom Srpskom Srbija je potpisala memorandum o saradnji, dok je sa Federacijom potpisan onaj o razumijevanju. Ključni projekti, poput aerodroma u Trebinju i autoputa Sarajevo-Beograd, i dalje čekaju. Početak godine donio je i trgovinske tenzije, Srbija je uvela kvote na čelik i željezo što je, prema Vanjskotrgovinskoj komori BiH, kršenje Sporazuma o slobodnoj trgovini.
"Kada se jednom uspostave dobri odnosi vrlo brzo se zaboravljaju, a s druge strane tenzije, latentna mržnja, strah i nepovjerenje veoma lako se očuva i duže traje. Tako da su s političkog aspekta procijenili da im je isplativije da igraju na kartu straha, mržnje, nepovjerenja, izazivanja konstantnih sukoba", dodaje Mladen Bubonjić.
Ministarstvo vanjskih poslova Srbije navodi da prošlost opterećuje odnose, dok Milorad Dodik, bez ijedne osim stranačke funkcije, ipak javno dovodi u pitanje i samu budućnost BiH.
"Zašto ste nas tih silnih stradanja, vi veliki, poslali u neku zajednicu koja se zove Bosna i Hercegovina koja ne može da funkcioniše? Šta ćemo mi tu?", pita Dodik.
Dok političke poruke dominiraju, konkretni odnosi ostaju u drugom planu. Saradnja se najčešće najavljuje, ali rijetko realizuje, sve to dok se zaoštrena retorika već godinama ponavlja.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare