Znate li šta je hercegovački ćupter? Slastica naših starih vraćena iz zaborava, sada ide prema UNESCO-u

Na Tepčićima, u općini Čitluk, priprema se osmi Sajam ćuptera, na kojem će se ove godine predstaviti 25 izlagača. Ova tradicionalna hercegovačka slastica već je zaštićena oznakom geografskog porijekla u Bosni i Hercegovini, dok organizatori sada rade i na njenom daljnjem predstavljanju i zaštiti.

Šta je zapravo ćupter?

Ćupter se pravi od grožđanog mošta, odnosno soka od grožđa, kojem se dodaje brašno. Smjesa se ukuhava dok ne dobije želatinastu teksturu, a nakon sušenja izgledom i teksturom podsjeća na gumene bombone.

Nekada su ga ljudi u Hercegovini pravili kako bi ga sačuvali za zimu i praznične dane, dok je danas postao svojevrsni hercegovački brend.

Mario Doko, predsjednik Društva "Ante Tepčić", govoreći za Novu BH, kazao je da je interesovanje za ovu manifestaciju iz godine u godinu raslo.

"Prve godine smo imali samo tri izlagača, jedva smo ih nakupili. Bilo je teško, stvarno, jer je to bilo skroz u zaborav palo. I to je naša ideja bila, da krenemo s njim, da ga radimo, da probudimo malo taj entuzijazam, da se ne zaboravi", kazao je Doko.

Kako ističe, od prvog sajma do danas manifestacija je višestruko narasla.

"Ja bih rekao, sedam puta smo narasli od prvog Sajma ćuptera do danas", naveo je.

Od četiri do deset maraka

Rast interesa donio je i veću vrijednost samom proizvodu. Doko navodi da se ćupter na prvom sajmu prodavao za četiri KM, dok je prošle godine cijena bila osam KM, a očekuje da bi ove godine sajamska cijena mogla doseći i deset KM.

"Isključivo iz razloga što je i brendiran, vrijednost mu je porasla, a samim tim i kvaliteta. Stvarno se sve više ljudi trudi da napravi bolji ćupter", rekao je Doko.

Već tri godine u okviru sajma bira se i najbolji ćupter. Žiri, između ostalog, ocjenjuje njegovu tvrdoću, okus, izgled i miris, a zbir bodova na kraju određuje pobjednika.

Ćupter se pravi od tradicionalnih hercegovačkih sorti grožđa, među kojima su žilavka i blatina, pa se mogu vidjeti i svjetlije i tamnije varijante ove slastice.

Sljedeći cilj – UNESCO

Nakon zaštite oznakom geografskog porijekla, organizatori žele napraviti još jedan korak.

Doko je za Novu BH kazao da su elektronskim putem potrebnu dokumentaciju poslali prije gotovo mjesec dana te da očekuju poziv kako bi je predali i u papirnatom obliku.

"Što se nas tiče, mi smo završili sve svoje. Imali smo dugo ljeto, stvarno je bilo puno posla. Puno je papirologije, morali smo obići puno ljudi, uzeti izjave o tome kako se pravio, od kada traje tradicija i ko ih je naučio. Baš smo se pomučili, ali nije nam žao", rekao je.

Cilj je, dodaje, da priča o ćupteru ostane sačuvana i za buduće generacije.

Nije riječ samo o ćupteru

Organizatori žele da manifestacija preraste u sajam ćuptera i drugih zaštićenih hercegovačkih proizvoda.

Uz ćupter, posjetiocima će biti ponuđeni pršut, sir, uštipci i druge hercegovačke delicije, a među jelima čiju tradiciju žele dodatno sačuvati je i divlje zelje.

Doko je objasnio da se ono priprema od desetak različitih biljaka koje se beru po poljima i kuhaju, između ostalog, sa suhim mesom.

"To je jedna od hercegovačkih delicija koju ćemo gledati da i nju zaštitimo", kazao je.

Prošle godine, prema njegovim riječima, podijeljeno je više od hiljadu porcija ovog jela.

Priča o ćupteru tako je od gotovo zaboravljenog recepta naših starih prerasla u manifestaciju koja okuplja desetine proizvođača i čuva dio gastronom