Papa pred 2,5 miliona ljudi poslao poruku Mileiju: Najsiromašniji ne smiju plaćati cijenu reformi

Njegovoj misi u Buenos Airesu u ponedjeljak je, prema procjeni Vatikana, prisustvovalo približno 2,5 miliona ljudi, što je najveći skup tokom njegovog pontifikata.

Posjeta pape Lava XIV Argentini, prva posjeta jednog poglavara Katoličke crkve toj zemlji nakon gotovo četiri decenije, dobila je izrazito političku dimenziju.

Iako papa nije direktno pozvao na odbacivanje politike predsjednika Javiera Mileija, njegove poruke o siromaštvu, pravima radnika i odgovornosti države predstavljaju kontrast ekonomskom programu argentinskog predsjednika.

Milei je od dolaska na vlast krajem 2023. godine proveo opsežne mjere štednje, smanjio javnu potrošnju i ukinuo niz državnih subvencija, tvrdeći da su takvi potezi neophodni za stabilizaciju ekonomije.

Poruka predsjedniku Argentine

Već tokom susreta s argentinskim vlastima u nedjelju, 8. novembra, papa je naglasio da ekonomske i političke odluke moraju biti usmjerene na zaštitu ljudskog dostojanstva i općeg dobra.

Upozorio je političke lidere da moraju biti svjesni ograničenja vlastite moći i odgovornosti prema građanima.

Posebnu pažnju posvetio je položaju siromašnih, penzionera i drugih ranjivih društvenih grupa.

Njegove poruke došle su u trenutku dubokih političkih podjela u Argentini, gdje Mileijeve reforme izazivaju snažnu podršku jednog dijela stanovništva, ali i proteste sindikata, penzionera i organizacija koje pružaju socijalne usluge.

Posjetio ustanovu pogođenu rezovima

U ponedjeljak je papa posjetio ustanovu Cottolengo Don Orione u Claypoleu, južno od Buenos Airesa, koja pruža smještaj i njegu za više od 400 osoba s invaliditetom.

Ustanova se suočava s ozbiljnim finansijskim poteškoćama zbog kašnjenja državnih uplata.

Prema Associated Pressu, argentinske vlasti nedavno su ustanovi isplatile približno 535.000 dolara za lijekove, pelene i hranu, čime su pokrivena četiri od ukupno 12 mjeseci za koje joj se duguje novac.

Papin dolazak imao je posebno značenje jer su organizacije koje pružaju pomoć osobama s invaliditetom među najglasnijim kritičarima smanjenja javne potrošnje.

„Napredak jedne nacije mjeri se i načinom na koji prihvata sve osobe s invaliditetom i posebnim potrebama“, poručio je Lav XIV.

Naglasio je da osobe s invaliditetom nisu teret društvu, nego blagoslov.

Njegova posjeta uslijedila je uoči parlamentarne rasprave o dodatnom finansiranju pomoći osobama s invaliditetom u narednom budžetu.

Odbrana radnika i sindikata

Kasnije istog dana Lav XIV obratio se predstavnicima radnika, sindikata, poslovne zajednice i društvenih organizacija na Katoličkom univerzitetu Argentine.

Njegov govor bio je posvećen dostojanstvu rada i društvenoj odgovornosti ekonomskih aktera.

„Oduzeti čovjeku posao ne znači samo uskratiti mu prihod“, rekao je papa.

Objasnio je da gubitak zaposlenja ozbiljno narušava ljudsko dostojanstvo, oduzima pojedincu mogućnost da doprinosi društvu i može ga gurnuti u socijalnu isključenost.

Posebno je naglasio važnost sindikata i organizacija koje zastupaju radnike.

Sindikate je opisao kao neophodne institucije kada brane one koji nemaju mogućnost da sami zaštite svoja prava.

Upozorio je i na opasnosti pretjerane koncentracije ekonomske moći.

„Gdje god dominacija nekolicine postane pravilo, rad se pretvara u iskorištavanje svih dijelova radne zajednice, a radnici se na kraju vrednuju isključivo prema svojoj efikasnosti“, poručio je.

Papa je također upozorio da umjetna inteligencija i automatizacija bez odgovarajućih pravila mogu ugroziti veliki broj radnih mjesta.

Njegove poruke dočekane su aplauzima, posebno među sindikalnim predstavnicima koji se protive Mileijevim reformama.

Ekonomski rezovi i posljedice

Mileijeva ekonomska politika donijela je značajno smanjenje inflacije i poboljšanje pojedinih fiskalnih pokazatelja.

Vlada je ostvarila budžetski suficit, što predsjednik predstavlja kao dokaz uspjeha svoje politike.

Međutim, reforme su praćene gubitkom radnih mjesta, smanjenjem socijalnih izdvajanja i pritiskom na životni standard dijela stanovništva.

Prema podacima koje prenosi Associated Press, udio radnika u neformalnoj ekonomiji porastao je s približno 41 posto u vrijeme Mileijevog dolaska na vlast na oko 45 posto.

Penzioneri i organizacije koje pomažu osobama s invaliditetom posebno upozoravaju na posljedice smanjenja državne podrške.

Upravo su te društvene grupe bile u središtu papinih poruka.

Milei izbjegao sukob s papom

Iako se njegove ekonomske ideje razlikuju od dijela papinih poruka, Milei je tokom posjete zauzeo pomirljiv ton.

Argentinski predsjednik pohvalio je papin govor pred zvaničnicima, nazivajući ga izvanrednim i ističući da sadrži mnogo vrijednih elemenata.

Ipak, odbio je detaljnije komentarisati njegov politički sadržaj.

Objasnio je da ne želi koristiti papine riječi za političke rasprave.

To predstavlja značajnu promjenu u odnosu na ranije sukobe s Katoličkom crkvom.

Milei je prije dolaska na vlast oštro napadao papu Franju, nazivajući ga, između ostalog, „imbecilom“.

Kasnije je ublažio retoriku i sastao se s Franjom u Vatikanu.

Papa Franjo, koji je umro u aprilu 2025. godine, nikada nije posjetio rodnu Argentinu tokom svojih 12 godina pontifikata.

Njegovo odsustvo često se povezivalo sa željom da izbjegne uvlačenje u duboke političke podjele u domovini.

Dva i po miliona ljudi na misi

Centralni događaj papine posjete bila je misa na otvorenom u Buenos Airesu.

Prema procjeni Vatikana, okupilo se približno 2,5 miliona vjernika, što je najveći skup tokom pontifikata Lava XIV.

Misa je održana kod spomenika Monumento a los Españoles, gdje je papa Ivan Pavao II služio misu tokom prethodne papinske posjete Argentini 1987. godine.

Argentinska vlada proglasila je državni praznik kako bi građani mogli prisustvovati događaju.

Među prisutnima su bili predsjednik Milei i njegova sestra Karina Milei, koja obavlja funkciju generalne sekretarke predsjedništva.

Lav XIV u propovijedi je govorio o problemima s kojima se suočavaju argentinske porodice, uključujući nezaposlenost, nasilje i ovisnosti.

Istovremeno je pozvao vjernike da ne odustaju od solidarnosti i zajedništva.

Sukob dvije vizije društva

Papina posjeta otvorila je pitanje odnosa između slobodnog tržišta i društvene odgovornosti države.

Milei zagovara smanjenje uloge države u ekonomiji, deregulaciju i ograničavanje javne potrošnje, smatrajući da su tržišne reforme neophodne za dugoročni razvoj Argentine.

Lav XIV, nastavljajući socijalno učenje Katoličke crkve, naglašava da ekonomski uspjeh ne može biti jedino mjerilo napretka društva.

Njegove poruke ne predstavljaju poziv na određeni politički ili ekonomski sistem, nego insistiranje na tome da zaštita ljudskog dostojanstva mora ostati središnji cilj javnih politika.

Zbog toga su ih Mileijevi protivnici protumačili kao podršku kritikama predsjednikovih reformi, dok je sam Milei nastojao izbjeći otvoreni sukob.

Posjeta pape Lava XIV tako je postala mnogo više od vjerskog događaja.

Pred milionima vjernika i u prisustvu argentinskog predsjednika otvorena je rasprava o pitanju koje nadilazi granice te zemlje: može li se ekonomski uspjeh smatrati stvarnim napretkom ako dio stanovništva pritom gubi osnovnu socijalnu sigurnost?