Ruska pomorska aktivnost oko Britanije porasla za 41 posto: Deset evropskih država potpisalo sporazum o zajedničkoj odbrani

Kako izvještava britanski Guardian, Pollard je na međunarodnoj konferenciji o pomorskoj moći, održanoj na britanskom nosaču aviona HMS Prince of Wales u Oslu, upozorio na značajno povećanje aktivnosti ruske mornarice.

Porast od 41 posto opisao je kao izuzetno veliki i naglasio da britanske oružane snage moraju prilagoditi način djelovanja novim sigurnosnim izazovima.

Istog dana predstavnici deset država potpisali su sporazum Northern Navies Initiative, koji predviđa intenzivniju saradnju mornarica na sjeveru Evrope.

Sporazum su potpisale Velika Britanija, Danska, Estonija, Finska, Island, Latvija, Litvanija, Nizozemska, Norveška i Švedska.

Riječ je o državama koje već sarađuju u okviru Združenih ekspedicijskih snaga (JEF), odbrambenog partnerstva predvođenog Velikom Britanijom.

Jedna pomorska sila umjesto deset

Prema saopćenju britanske Kraljevske mornarice, cilj sporazuma je da mornarice država učesnica mogu djelovati kao jedinstvena snaga.

To podrazumijeva usklađivanje obuke, planiranja, opreme i načina komandovanja.

U praksi bi britanska fregata mogla prepustiti operativnu odgovornost savezničkom brodu, dok bi pomorskim dronovima jedne države mogli upravljati brodovi druge.

Ratni brodovi mogli bi se popravljati, snabdijevati gorivom i naoružanjem u lukama savezničkih država, bez potrebe za povratkom u matične baze.

Britanska mornarica navodi da je cilj stvaranje jedne velike pomorske sile umjesto deset odvojenih mornarica.

Sporazum bi trebao ojačati sigurnost sjevernog Atlantika, Baltičkog mora i arktičkog područja.

Ruski brodovi mapiraju kablove

Jedna od glavnih britanskih zabrinutosti odnosi se na aktivnosti ruskih obavještajnih brodova.

Pollard je posebno spomenuo brod Jantar, za koji britanske vlasti tvrde da prikuplja podatke o ključnoj podmorskoj infrastrukturi.

Prema njegovim riječima, ruski brodovi nastoje mapirati podmorske kablove koji povezuju Veliku Britaniju s ostatkom svijeta.

Ti kablovi ključni su za međunarodne telekomunikacije i prijenos podataka, zbog čega se njihova sigurnost smatra pitanjem nacionalne sigurnosti.

Britanski ministar naveo je i da su ruske fregate tokom godine bile aktivne u Sjevernom moru i La Mancheu, često prateći tankere i druga trgovačka plovila.

Posebnu zabrinutost izaziva ruska Sjeverna flota, čije podmornice djeluju iz baza u području Barentsovog mora.

Pollard je upozorio da Moskva nastavlja ulagati u podmorničke kapacitete uprkos dugotrajnom ratu u Ukrajini.

Milijarde za pomorske dronove

Velika Britanija planira uložiti 1,5 milijardi funti tokom četiri godine u razvoj bespilotnih pomorskih sistema.

Dodatnih 90 miliona funti namijenjeno je podvodnim dronovima i senzorima koji će nadzirati strateški važan morski prostor između Grenlanda, Islanda i Ujedinjenog Kraljevstva.

To područje, poznato kao GIUK prolaz, jedan je od ključnih pravaca kojim ruske podmornice mogu izlaziti iz sjevernih mora prema Atlantiku.

Britanska mornarica najavila je i da će prva faza sistema Atlantic Net, namijenjenog ranijem otkrivanju neprijateljskih aktivnosti pod morem, postati operativna u narednim mjesecima.

Novi sistemi trebali bi poboljšati sposobnost otkrivanja podmornica i zaštite kritične infrastrukture.

Britanska mornarica ima problem

Najava intenzivnije saradnje dolazi u trenutku kada se britanska Kraljevska mornarica suočava s nedostatkom raspoloživih ratnih brodova.

Prema Guardianu, broj britanskih fregata mogao bi se smanjiti s 12, koliko ih je bilo 2021. godine, na samo tri do 2030. godine.

Riječ je o projekciji koja odražava povlačenje starijih brodova i vremenski raspored uvođenja novih u službu.

Parlamentarni odbor za odbranu upozorio je prošlog mjeseca da nedostatak ratnih brodova i podmornica može ugroziti sposobnost Britanije da odvrati eventualnu rusku agresiju.

Pollard je za sadašnje probleme okrivio ranije konzervativne vlade, tvrdeći da su višegodišnja smanjenja budžeta i odgađanja ulaganja ostavila ozbiljne posljedice.

Ipak, insistira da je britanska mornarica spremna odgovoriti na eventualnu vojnu prijetnju.

„Spremni smo boriti se večeras, ako bude potrebno“, poručio je.

Lekcije iz rata u Ukrajini

Britanski plan oslanja se i na iskustva ukrajinske vojske, koja je upotrebom relativno jeftinih pomorskih dronova nanijela ozbiljne gubitke ruskoj Crnomorskoj floti.

Prema Guardianu, ukrajinski napadi uništili su približno trećinu ruske flote u Crnom moru i prisilili Moskvu da dio brodova premjesti iz okupiranog Sevastopolja u Novorosijsk.

Bivši načelnik ukrajinske vojske, a sada ambasador u Velikoj Britaniji Valerij Zalužni, smatra da razvoj pomorskih dronova može dovesti do jedne od najvećih promjena u pomorskom ratovanju od pojave torpeda.

Za evropske države, koje se suočavaju s ograničenim brojem ratnih brodova i sve složenijim sigurnosnim okruženjem, bespilotni sistemi predstavljaju način da povećaju nadzor i odbrambene kapacitete.

Potpisani sporazum zato predstavlja konkretan korak prema snažnijoj integraciji evropskih mornarica.

Njegov cilj nije stvaranje novog vojnog saveza izvan NATO-a, nego omogućavanje da države koje već sarađuju brže i efikasnije odgovore na sigurnosne prijetnje.

Britanska Kraljevska mornarica navodi da bi deset država u slučaju veće krize moglo zajednički djelovati i potom se, prema potrebi, uključiti u širu komandnu strukturu NATO-a.