Zemlja u kojoj je rat odnio 400.000 života sprema se za prve izbore: UN upozorava na opasnost od nove krize

Predstavnik Afričke unije za Južni Sudan Jakaya Kikwete pozvao je Vijeće sigurnosti UN-a da pomogne u osiguravanju mirnog izbornog procesa, upozoravajući na moguće katastrofalne posljedice ukoliko glasanje bude praćeno nasiljem.

Kikwete, bivši predsjednik Tanzanije, obratio se Vijeću sigurnosti u utorak putem videoveze.

Upozorio je da bi zemlja mogla zapasti u još veću političku i sigurnosnu krizu ukoliko izbori ne budu provedeni na odgovarajući i miran način.

Pozvao je na sigurnosne reforme i dijalog među svim političkim akterima, uključujući razgovore nakon izbora koji bi pomogli nacionalnom pomirenju.

Mir koji nikada nije učvršćen

Južni Sudan stekao je nezavisnost od Sudana 2011. godine, ali je samo dvije godine kasnije izbio građanski rat između snaga lojalnih predsjedniku Salvi Kiiru i njegovom tadašnjem zamjeniku Rieku Macharu.

Sukob je trajao pet godina i odnio približno 400.000 života.

Mirovni sporazum potpisan je 2018. godine, ali njegova provedba ostala je nepotpuna, a oružani sukobi i nasilje među lokalnim zajednicama nastavljeni su u pojedinim dijelovima zemlje.

Planirani izbori više puta su odgađani, a glasanje 22. decembra trebalo bi označiti važnu prekretnicu u dugotrajnoj političkoj tranziciji.

Međutim, odnosi između nekadašnjih ratnih protivnika ponovo su se pogoršali.

Predsjednik Kiir u septembru je raspustio prijelaznu vladu, smijenio potpredsjednike i imenovao privremenu administraciju. Raspuštena su i nacionalna zakonodavna tijela.

Machar se nalazi u kućnom pritvoru i sudi mu se po optužbama koje uključuju izdaju, a povezane su s napadom na vojni garnizon za koji vlasti tvrde da je pomogao organizovati.

Njegovi saveznici odbacuju optužbe.

Macharova politička stranka insistira da je njegovo oslobađanje preduslov za ozbiljan politički dijalog.

Izbori bez ključnih priprema

Šefica misije UN-a u Južnom Sudanu Anita Kiki Gbeho upozorila je da se zemlja nalazi na prekretnici, svega 42 dana prije planiranog glasanja.

Pred Vijećem sigurnosti istakla je ozbiljne probleme u organizaciji izbora, uključujući sigurnosne aranžmane, logistiku i izuzetno kratko vrijeme za pripreme.

Vladajuća stranka predsjednika Kiira već provodi unutarstranačke izbore kandidata, dok je među drugim političkim strankama zabilježeno veoma malo izbornih aktivnosti.

Nacionalna izborna komisija još nije objavila datum početka registracije stranaka za izbore.

Dodatni problem predstavlja činjenica da pojedine opozicione grupe nisu učestvovale u političkom dijalogu o budućnosti zemlje.

Prema ocjeni UN-a, politički dogovor o nastavku tranzicije nakon izbora i dalje nije postignut.

Gbeho je naglasila da izbori moraju predstavljati važnu etapu političke tranzicije, a ne njeno automatsko okončanje.

Vlada odbacuje upozorenja

Vlasti Južnog Sudana insistiraju da se izbori moraju održati i da upravo demokratski proces može pomoći učvršćivanju mira.

Zamjenik ambasadora Južnog Sudana pri UN-u Sabino Amaikwey poručio je da je vrijeme da se prestane s daljnjim odgađanjem glasanja.

„Izbori nisu prepreka miru. Oni su ključni dio njegovog učvršćivanja i pružaju narodu Južnog Sudana priliku da odluči o svom političkom vodstvu i budućnosti“, izjavio je.

Predsjednik Nacionalne izborne komisije Gabriel Bol Deng saopćio je da će komisija postupati nepristrasno i osigurati jednak tretman svim političkim strankama.

Ipak, međunarodni posmatrači upozoravaju da održavanje izbora bez širokog političkog dogovora može dovesti do osporavanja rezultata i novog nasilja.

Murithi Mutiga, direktor programa za Afriku Međunarodne krizne grupe, upozorio je da bi užurbano organizovani izbori mogli zadati konačan udarac mirovnom sporazumu iz 2018. godine i otvoriti put povratku dugotrajnog nasilja velikih razmjera.

Deset miliona ljudi treba pomoć

Politička kriza odvija se u zemlji koja se istovremeno suočava s jednom od najtežih humanitarnih situacija u svijetu.

Prema podacima UN-a, približno deset miliona ljudi u Južnom Sudanu treba humanitarnu pomoć, dok se oko 7,5 miliona suočava s nesigurnošću u snabdijevanju hranom.

Od početka rata u susjednom Sudanu u aprilu 2023. godine, oko 1,4 miliona ljudi prešlo je u Južni Sudan, dodatno opterećujući ionako ograničene resurse zemlje.

Stanovništvo je pogođeno raseljavanjem, lokalnim sukobima i ograničenim pristupom zdravstvenim i drugim osnovnim uslugama.

Prema UN-u, prepreke u dostavljanju humanitarne pomoći povećane su za 38 posto tokom protekle godine.

Gbeho je pozvala političke lidere da zaustave borbe, poštuju primirje i započnu sveobuhvatan dijalog.

Naglasila je da ključno pitanje nije samo mogu li izbori biti održani 22. decembra, nego hoće li ostatak tranzicije sačuvati mir i omogućiti ispunjavanje obaveza prema građanima.

Za Južni Sudan, zemlju koja od nezavisnosti nije održala nacionalne izbore, decembarsko glasanje predstavlja historijsku priliku, ali i ozbiljan rizik od produbljivanja političke i sigurnosne krize.