U Bangladešu je taj postotak točno 50 posto i na prvom je mjestu. Tako je svaka druga žena tijekom života doživjela neku vrstu nasilja od strane partnera. Ukupno 9764 žene bile su žrtve nasilja u Bangladešu u jednogodišnjem razdoblju, pokazuju podaci nevladine organizacije Light House.

Gotovo 10 tisuća žrtava uključivalo je 4.360 silovanih i 450 ubijenih nakon silovanja. U tom razdoblju prijavljeno je čak 17.027 slučajeva nasilja nad ženama.

Zemlje nasilja

Na drugom mjestu je Afganistan (41%), podatak koji ne čudi s obzirom na povratak talibana na vlast 2021. godine. Način na koji su talibani reagirali na masovne prosvjede za prava žena u Afganistanu i Iranu dio je njihove strategije za učvršćivanje vlasti.

Talibani su eskalirali ograničenja protiv žena, uključujući slanje naoružanih muškaraca u učionice za djevojčice i prisiljavanje osoblja da pregledaju tijela djevojčica u potrazi za znakovima puberteta kako bi ih diskvalificirali iz daljnjeg obrazovanja. Afganistanske žene su izvijestile da su talibanski policajci tukli žene jer su nosile hlače zapadnjačkog stila ispod kaputa koje je izdao (naredio) režim.

Kanada je na trećem mjestu sa 44,1% (36% muškaraca u istoj zemlji doživjelo je nasilje), ispred Saudijske Arabije sa 43%. Brojke za Kanadu od 2022. prilično su sumorne i iznenađujuće s obzirom da se radi o uređenom društvu. Te su godine nasilno ubijene 184 žene i djevojke, uglavnom od strane muškaraca. Jedna žena ili djevojka ubijena je svakih 48 sati (izvor: Kanadski opservatorij za pravdu i odgovornost).

Saudijska Arabija, Indija

Je li Saudijska Arabija sigurna za žene jedno je od prvih pitanja koje će Google navesti. Iako Zapad sve više žmiri na pitanje ljudskih prava u ovoj naftom bogatoj zemlji u kojoj je Aramco jedna od najmoćnijih kompanija na svijetu, brojke su neumoljive.

Međunarodna neprofitna organizacija koja se bavi pitanjem ljudskih prava Saudijsku Arabiju u svojim izvješćima često opisuje kao zemlju u kojoj predložene reforme iz 2021. zanemaruju temeljna prava (diskriminacija pri zapošljavanju, bez prava na putovnicu itd.), kao zemlju karakteriziraju represija i odsutnost civilnog društva.

Žene koje pokušaju pobjeći od nasilnog supružnika ili obitelji mogu biti uhićene i vraćene svojim obiteljima. Ako pobjegnu ili budu poslani u skloništa, ne smiju otići osim ako se ne pomire s članovima obitelji ili prihvate dogovoreni brak. Skloništa i vlasti ne dopuštaju ženama samostalan život.

Amnesty International otišao je korak dalje 2023. godine navodeći da “zakon o osobnom statusu kodificira diskriminaciju žena”.

U Indiji je postotak 35 posto, što je povećanje u usporedbi s Nacionalnim istraživanjem o zdravlju obitelji (NFHS) 2019.-2021., u kojem je postotak bio 29,3%. Tada je iznesen stravičan podatak da je 3,1 posto trudnica u dobi od 18 do 49 godina pretrpjelo fizičko nasilje tijekom trudnoće.

Objavljeni podaci uznemirili su australsku javnost pa je nakon objavljenog podatka da je nasilje 23 posto, Australija provela razne inicijative za prevenciju i rješavanje nasilja nad ženama, uključujući sveobuhvatno zakonodavstvo, usluge podrške i kampanje za podizanje svijesti zajednice.

Nakon Turske, Egipta, Kolumbije, Pakistana, Moldavije, Argentine i drugih zemalja, prve zemlje iz našeg bližeg okruženja koje su se našle na listi su Mađarska i Bugarska (19%), dok Slovenija (18%) prednjači u nasilju od zemalja bivše Jugoslavije ispred Hrvatske koja je sa 13% na 43. mjestu.