Adnan Delić, ministar privrede Kantona Sarajevo za N1 je govorio o saniranju šteta nastale poplavama, stanju prirodne nesreće koja je proglašena na ovom području, ali je prokomentarisao i negativne komentare na fotografiju s terena kada su on i njegove kolege bile na bageru prvog dana poplava.
Fotografija Delića, Elmedina Konakovića i Elvedina Okerića u bageru na terenu prvog dana poplava izazvala je brojne pozitivne, ali i negativne komentare. Shodno tome, mnogi su ocijenili da je to bio populizam.
“Ne bih se bavio tim komentarima, uvijek će biti onih koji će negativno ocjenjivati rad. Ta fotografija je nastala nakon što smo dobili informaciju da je Elektroprivreda, jedan od najvažnijih resursa, ne za kanton nego državu BiH, poplavljen. U toj poslovnici su bili zarobljeni ljudi koji su trebali hranu, piće i transport. Uvijek će biti onih koji će to negativno komentarisati, ali je mnogo onih koji će pozitivno gledati na takve stvari. Ja kao resorni ministar kojeg je vlada zadužila da koordinira sve ove aktivnosti, morao sam izaći na teren i vidjeti kakva je situacija ne možemo to sve znati iz kancelarija. Jedna firma nam je stavila na raspolaganje sve svoje resurse i imali smo mehanizacije više nego je potrebno, otklonili smo usko grlo na rijeci Bosni i napravili smo jednu pravo dobru stvar. Bili smo u konstantnoj koordinaciji sa svim i višim i nižim nivoima vlasti i ne vidim razlog zbog čega bi to neko protumačio na negativan način”, istakao je Delić.
POVEZANA VIJEST
Danas je proglašeno i stanje prirodne nesreće na području Kantona Sarajevo. Delić je pojasnio da to znači da je Kanton Sarajevo preuzeo obavezu da snosi određene troškove štete koje su nastale.
“Određene općine na području Sarajeva su već proglasile stanje prirodne nesreće poput Ilidže, Vogošće i Ilijaša. Neshvatljivo je zašto Općina Novi Grad već ranije nije proglasila stanje prirodne nesreće, ali nakon višesatnih i višednevnih zasijedanja Vlade KS na preporuku Civilne zaštite KS jednoglasno je usvojena odluka o proglašenju prirodne nesreće i time se Vlada KS obavezala da sve svoje resurse stavi na raspolaganje Civilnoj zaštiti i da u skladu s mogućnostima svi finansiramo štete nastale nakon poplava”, naglasio je Delić.
Kako kaže, procedura je da općinske komisije izlaze na teren shodno prijavama nastalih šteta i tako utvrde činjenično stanje.
“I shodno svojim finansijskim mogućnostima saniraju nastale štete. Kada to sve prevaziđe njihove mogućnosti i resurse oni se obraćaju Vladi KS koja je spremna dočekati sve njihove zahtjeve i shodno svojim mogućnostima iz namjenskih sredstava izdvoji i ona za saniranje tih šteta. Naravno u ovom zaključku smo se pozvali i na nadležnosti viših nivoa vlasti od kojih očekujemo pomoć jer mi se nalazimo u Federaciji Bosne i Hercegovine i ta vlada je dužna pomoći nam u ovom trenutku shodno nadležnostima koje ima”, naveo je Delić.
S obzirom na to da je poplava u najvećoj mjeri zahvatila poljoprivredna područja u KS, Delić je kazao da je u ovom trenutku teško govoriti o procjeni tih šteta.
“Mislimo prije svega na industrijsku zonu u Rajlovcu gdje su štete ogromne, višemilionske i određene firme i područja nikada ranije nisu plavila. Sve se to desilo uslijed najvećeg historijskog vodostaja rijeke Željeznice koji je narastao za četiri centimetra – 223 centimetra je bio taj vodostaj. Nikad veća količina padavina se nije desila u nikad manjem vremenskom periodu tako da se niko u suštini nije mogao pripremiti niti odbraniti od jedne ovakve prirodne pojave. Ni mnogo organizovanije zemlje od BiH nemaju rješenje kada je riječ o ovakvim stvarima, ali naravno dugoročno moramo razmišljati o sistemskom rješavanju i uređenju tih korita”, rekao je Delić.
Nakon velikih poplava koje su BiH pogodile 2014. godine, malo toga se uradilo kako bi se spriječili isti ili slični scenariji, mišljenja su građani. Delić, s druge strane, kaže da su se određena sredstva ulagala u te svrhe, ali da su bila neznatna i nedovoljna.
“Činjenica je da dugo godina unazad nismo uspjeli riješiti dvije rijeke na području KS koje konstantno prilikom svakih većih padavina stvaraju probleme i prije svega mislim na riječna korita Željeznice i Bosne. Nažalost, nismo ulagali dovoljno sredstava da to riješimo i imam osjećaj da to ne radimo integralno već parcijalno i imamo situaciju da se u gornjim tokovima tih rijeka prave hidrocentrale, tu su i brane koje ne kontroliše jedna institucija pa se tako na jednom području širi riječno korito, a na drugom se uslijed nelegalnih radnji sužava. Tu prije svega mislim na nelegalne deponije gdje se deponovao građevinski otpad direktno u riječna korita. Kao nadležni ministar mogu reći da mi sredstava imamo, ali nemamo spremnih projekata. Prije svega radimo na principu da lokalne samouprave spremaju projekte i šalju ih na finansiranje kantonalnom i federalnom nivou”, poručio je Delić.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare