Klima pomaže, ali može i štetiti: Doktorica pojašnjava kako se pravilno rashlađivati na velikim vrućinama

Organizam se brani od vrućine, ali to ostavlja posljedice

Govoreći o utjecaju visokih temperatura na organizam, doktorica objašnjava da smo posljednjih godina izloženi sve većim toplotama i da se tijelo na to mora prilagođavati. Ističe da se organizam od vrućine brani hlađenjem, ali da takav proces ostavlja posljedice.

"Mi smo izloženi nekako višim temperaturama i čini mi se svake godine to su nekako temperature koje su više od dotadašnjih višegodišnjih prosjeka. Tako da nekako, da kažem, mi moramo se kompenzatorno prilagoditi takvoj novonastaloj situaciji", kaže doktorica Ibrahimović Mahmutović.

Dodaje da posljedice mogu biti različite, od grčeva i dehidracije do poremećaja srčanog ritma.

"Naš organizam se i brani od visokih temperatura, brani se hlađenjem. Međutim, to hlađenje ostavlja određene posljedice po organizam, od grčeva u nogama, od promjene srčanog ritma, dehidracije organizma i mi se nekako s tim moramo, da kažem, naučiti nositi", ističe doktorica Ibrahimović Mahmutović.

Klima je preporučljiva, ali uz pravila

Doktorica navodi da je rashlađivanje prostorija, bilo klimom ili prirodnom ventilacijom u ranim jutarnjim i kasnim večernjim satima, danas neophodno kako bi organizam lakše podnio toplotne valove. Ipak, upozorava da klima mora biti pravilno podešena.

"Moja je preporuka klimatizirati, odnosno rashlađivati prostorije. S tim da kažem da i upotreba klime zahtijeva određena pravila, određene procedure", kaže doktorica Ibrahimović Mahmutović.

Preporuka je da temperatura u prostoriji ne bude preniska u odnosu na vanjsku temperaturu.

"Ne spuštati temperaturu prostorije da je ona niža u odnosu nekih šest do osam stepeni u odnosu na atmosferu, klimu koja je vani, tako da bi idealno bilo nekih oko 25 stepeni da je klimatizirani prostor", objašnjava doktorica Ibrahimović Mahmutović.

Također upozorava da klima isušuje zrak i da je prostorije potrebno redovno provjetravati.

"Upotreba klime isto tako isušuje zrak, tako da je nužno, odnosno preporuka je da se ta prostorija koja je klimatizirana na svakih par sati ventilira, prirodno ventilira, otvoriti prozor i pustiti da malo zrak cirkuliše", dodaje doktorica Ibrahimović Mahmutović.

Neodržavani filteri mogu biti problem

Posebno upozorava na higijenu i servisiranje klima-uređaja, jer neodržavani filteri mogu predstavljati rizik, naročito za osobe sklone alergijama.

"Klima je svojevrsni trigger faktor, naročito kod osoba koje imaju neku alergiju, koji su alergičari. Zato što se neadekvatno ili nedovoljno često održavaju ti filteri u klima-uređajima, pa oni služe kao divno mjesto, leglo raznih bakterija, plijesni, mikroorganizama generalno i onda ih mi putem našeg respiratornog trakta unosimo u naš organizam", kaže doktorica.

Zbog toga posebno naglašava važnost redovnog servisiranja uređaja.

"Dakle i o tom povesti računa, o tom redovnom servisiranju klima-uređaja", ističe doktorica Ibrahimović Mahmutović.

Nagle temperaturne razlike mogu biti opasne

Govoreći o ulasku iz velike vrućine u prejako rashlađenu prostoriju, doktorica objašnjava da organizam tada prolazi kroz naglu promjenu u radu krvnih sudova. Na visokim temperaturama dolazi do širenja krvnih sudova i pada pritiska, dok pri naglom ulasku u hladniji prostor dolazi do suprotnog procesa.

"Kada je organizam vani, organizam je prilagođen toj nekoj spoljašnjoj temperaturi. On reaguje na taj način što dolazi do perifernih vazodilatacija krvnih sudova. To praktično znači da se krvni sudovi pod uticajem toplote šire i onda nekako samim tim kod jednog šireg krvnog suda je usporeniji, manji protok, odnosno niži krvni pritisa", objašnjava doktorica Ibrahimović Mahmutović.

Dodaje da naglo rashlađivanje može biti ozbiljan rizik, posebno za kardiovaskularni sistem.

"Kad uđe u dosta rashlađenu prostoriju, dakle više nego što bi trebalo, tu dolazi do kontra stanja, dakle do vazokonstrikcije krvnog suda i usporenijeg protoka krvi kroz cirkulatorni sistem. To stanje svakako nije preporučljivo i to može ići od nekog kolapsa na kraju do nekog kardiovaskularnog incidenta, od srčanog udara do moždanog udara", upozorava doktorica Ibrahimović Mahmutović.

Zbog toga savjetuje postepeno prilagođavanje, kao i prilikom ulaska u hladnu vodu.

"Znači postepena prilagodba iz toplije prostorije u manje toplu, odnosno rashlađenu prostoriju. Isto kao ulazak u vodu, potpuno isto, dakle postepeno", kaže doktorica Ibrahimović Mahmutović.

Hidratacija je osnovna zaštita

Na pitanje kako najlakše prebroditi visoke temperature, doktorica ističe da je adekvatna hidratacija osnovna preporuka. Kao jednostavan pokazatelj stepena hidriranosti organizma navodi boju urina.

"Pacijentima savjetujem prvo i osnovno adekvatnu hidrataciju. To je osnovno. Ključni mehanizam putem koga mogu regulisati svoju hidrataciju, stepen hidriranosti organizma, jeste boja mokraće. Sve što je mokraća tamnija, to je stepen dehidracije organizma veći", kaže doktorica Ibrahimović Mahmutović.

Naglašava da voda treba da se pije postepeno, a ne tek kada se pojavi žeđ.

"Trebamo razvijati kod sebe naviku postupnog, polaganog ispijanja vode. Nije to samo da smo žedni pa da osjetimo žeđ. Žeđ je već stepen dehidriranosti organizma. Znači signal, organizam traži vodu", ističe doktorica Ibrahimović Mahmutović.

Koliko tečnosti treba unositi

Kada je riječ o količini unesene tečnosti, doktorica kaže da u fiziološkim okolnostima ne treba strahovati od pretjerivanja, jer se tokom ljeta više znojimo i gubimo više vode. Standardna preporuka je od dvije do dvije i po litre dnevno, ali dodaje da i više može biti korisno tokom velikih vrućina.

"Preporuka standardno ide od nekih dva, dva litra, dva, dva i po litra dnevno. Sve što je više bolje s obzirom da se na taj način gubi tekućina", kaže doktorica Ibrahimović Mahmutović.

Podsjeća i da dehidracija može utjecati na rad bubrega i pogodovati stvaranju bubrežnih kamenaca.

"Nama je voda neophodno potrebna i za jednu cijelu plejadu metaboličkih procesa radi funkcionisanja bubrega. Isto tako, u ovom periodu kad je dehidriran organizam intenzivnije se čuvaju minerali iz urina i formiraju se bubrežni kamenci", dodaje doktorica Ibrahimović Mahmutović.

Nije samo voda: Korisne su i tople supe i nezaslađeni napici

Doktorica navodi da, osim vode, mogu pomoći i drugi napici, ali uz oprez i pravilan izbor. Posebno izdvaja tople supe zbog korekcije elektrolitnog disbalansa nastalog znojenjem, kao i cijeđene sokove i nezaslađene čajeve.

"Preporuka je i tople supe, znači ne vruće, nego tople supe koje su nam neophodne upravo zbog korekcije nekog elektrolitnog disbalansa nastalog znojenjem, tako da i one imaju svoje značajno mjesto da bi lakše prebrodili ovu situaciju", kaže doktorica Ibrahimović Mahmutović te dodaje:

"Svakako cijeđeni sokovi, nezaslađeni cijeđeni sokovi. Šećer nam ovdje nije baš potreban, nezaslađeni čajevi. Samo voditi računa šta od svega toga konzumiramo."

Savjeti za svakodnevno ponašanje na vrućini

Pored hidratacije, savjetuje boravak u zatvorenom u najtoplijem dijelu dana, od 10 do 17 sati, kad god je to moguće. Ako se mora izlaziti, preporučuje laganu, svijetlu odjeću, šešire širokog oboda i dodatne načine rashlađivanja. Posebno upozorava i na pravilno čuvanje lijekova kod hroničnih bolesnika.

"Ako smo već u nuždi da izađemo, truditi se da ostanemo u kući, u stanu, u periodu od deset do sedamnaest sati. Ako već moramo izaći shodno obavezama, da je odjeća adekvatnog materijala, adekvatne boje, dakle da je svijetla, da stavljamo neke zaštitne kape, šešire sa širokim obodom, da zaštitimo glavu, da upotrebljavamo lepeze u kontekstu rashlađivanja", kaže doktorica Ibrahimović Mahmutović.

Ističe da hronični pacijenti treba da vode računa o redovnoj terapiji.

"Voditi računa da lijekove držimo na nekoj sobnoj temperaturi do 25 stepeni, da i sami lijekovi nisu izloženi toj nekoj termolabilnosti", dodaje doktorica Ibrahimović Mahmutović.

Poseban oprez za starije, djecu i životinje

Doktorica posebno naglašava potrebu da se tokom ekstremnih vrućina obrati pažnja na starije osobe koje žive same, ali i na djecu i životinje.

"Voditi računa i o starijim, o starijim u kontekstu komšija, rodbine i prijatelja, naročito ako te osobe žive same, pa nekako da im se nađemo, da im nešto završimo, da bi oni lakše prebrodili ovo stanje", kaže doktorica.

Upozorava i na situacije koje se svake godine ponavljaju tokom ljeta.

"Nerijetko se desi da pročitam neku informaciju, zaboravljena životinja u autu, pas, mačka, dijete. Isto tako nekako da imamo osjećaj prema toj vrsti, da im ostavljamo vodu uz hranu, da i oni lakše prebrode ovakvo vrijeme", ističe doktorica Amina Ibrahimović Mahmutović.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad