Golob o aferi Slovenački Watergate: Sumnja na neviđenu zloupotrebu, podaci su išli u inostranstvo

Regija 17. okt 202311:58 0 komentara
Juan Medina/REUTERS

"Riječ je o sumnji na zloupotrebu bez presedana, pri kojoj za sada nije moguće isključiti mogućnost da su neki podaci bili neovlašteno posredovani i u inostranstvo," kaže predsjednik vlade Robert Golob.

“Iz podnesene krivične prijave proizilazi sumnja, da se u slučaju pregledanja više od dvjesto pojedinačnih bankovnih računa radilo o nezamislivoj zloupotrebi Ureda za sprječavanje pranja novca u političke svrhe. Bez opravdanih razloga, samo na osnovu škrtih anonimnih poruka, u uredu su naime prije izbora grubo posegnuli u povjerljive lične podatke sa namjerom diskreditacije političkih suparnika pa čak i njihovih članova porodice, urednika i vlasnika medija i predstavnika crkvene vlasti. Riječ je o sumnji na zloupotrebu bez presedana, pri kojoj za sada nije moguće isključiti mogućnost da su neki podaci neovlašteno posredovani i u inostranstvo.”

Ovako je na aferu koja je dobila naziv slovenački Watergate, reagovao predsjednik slovenske vlade Robert Golob, nakon što je Nacionalni istraživački ured (NIU) zbog sumnje na zloupotrebu položaja podnio krivičnu prijavu protiv direktora ureda za vrijeme trajanja treće Janšine vlade, Damjana Žugelja i još šest njegovih nekadašnjih saradnika u uredu.

Kao što je prošle sedmice objasnio šef slovenačke kriminalističke policije Damjan Petrič, u Uredu za sprječavanje pranja novca su u periodu od novembra 2021. i februara 2022. “protivno mnogim zakonima pa također i ustavu” prečešljali čak 224 bankovna računa 62 fizička lica i 32 pravna lica u Sloveniji. To su učinili na osnovu kratke anonimne poruke, koja nije sadržavala nikakve dokaze niti je dala bilo kakve druge razloge za najveću pretragu bankovnih računa u istoriji Slovenije. “Ovdje je bilo povrijeđeno pravo na zaštitu ličnih podataka, koje je jedno od osnovnih ljudskih prava i sloboda,” izjavio je još direktor Uprave slovenske kriminalističke policije.

Radi se o slučaju Dragana Šolaka, koji je bio glavna i najveća meta Žugeljevog ureda. Između ostalog u pretragu su pola godine prije izbora uključili i pretraživanje računa nekadašnjeg generalnog direktora Pro Plusa, najveće medijske kuće kod nas, Branka Čakarmiša i još nekih medijskih direktora, vlasnika i urednika.

Tadašnji premijer Janez Janša je za N1 još u maju prilikom novinarskog otkrivanja ovog slučaja negirao da je ovo najopsežnije pretraživanje bankovnih računa u istoriji Slovenije bilo posljedica njegovog predizbornog dogovora sa srpskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem.

Naime, bilo je nagovještaja da su se Janša i Vučić prije izbora, koji su održani u obje zemlje u aprilu 2022. godine, dogovorili da će uz pomoć slovenačkog i srpskog Ureda za sprječavanje pranja novca prikupiti i razmjenjivati osjetljive podatke o svojim protivnicima. Prema navodima, Janša bi mogao biti zainteresovan za balkanske poslove Gen-I i Roberta Goloba, a Vučić za svog “državnog neprijatelja broj jedan” Dragana Šolaka i srpskog opozicionog političara Dragana Đilasa.

Policija još istražuje kako se odvijala razmjena podataka između slovenačkog i srpskog Ureda za sprječavanje pranja novca. Direktor Uprave kriminalističke policije Damjan Petrič je prošle sedmice rekao: „Dio kriminalističke obrade koji se tiče odgovornosti lica koja su bila zaposlena u ovom organu je završen. Međutim, dio kriminalističke obrade se nastavlja u smislu razmjene podataka sa stranim državnim organom koji ima slična ovlaštenja kao naš. Ovdje se odvija i saradnja između slovenačkog i stranog (srpskog, op. a.) tužilaštva.”

Slučaj Šolak ni izdaleka nije jedini slučaj pročešljavanja bankovnih računa na osnovu kratke anonimne poruke u vrijeme Žugelja, ali se od ostalih značajno razlikuje po broju provjerenih računa.

Već smo na N1 Slovenija otkrili da je Žugeljev ured pretraživao i račun direktora Sportske Lutrije Luke Štajnera, i to u trenutku kada se u parlamentu vodila bitka za izmjenu zakona o igrama na sreću, čemu se Steiner usprotivio.

Portal Necenzurirano otkrio je slučaj biskupa Andreja Sajeta, koji je otvoren u uredu u vrijeme kada su se starija klerikalna i mlađa liberalna linija, koju personificira Saje, borile za prevlast u slovenačkoj Rimokatoličkoj crkvi. Anonimna poruka o Sajetu, koja je stigla u ured, prvo je dodijeljen službeniku koji nakon pregleda nije tražio podatke sa biskupovog računa i slučaj je odmah zatvorio. Ali nekoliko dana kasnije, ista anonimna poruka ponovo je stigla u Ured za sprječavanje pranja novca, samo što su je, kako je smo otrkrili na N1 Slovenija, ovaj put dali u ruke tadašnjoj službenici ureda, koja je i aktivna članica stranke SDS. Počelo je pretraživanje biskupovog računa.

Isto tako je Ured za sprječavanje pranja novca u periodu Žugelja, kako smo otkrili na N1 Slovrenija, pretraživao i bankovne račune Nataše Vrečar Zorčič, supruge Igora Zorčiča, tadašnjeg predsjednika slovenskog parlamenta, jednog najvažnijih političara u zemlji. I to baš u trenutku kada Zorčič nije htio da podnese ostavku sa mjesta predsjednika parlamenta.

Ali ako su u slučaju Steinera, Saje i Nataše Vrečar Zorčič pregledali ukupno manje od deset bankovnih računa, u slučaju Šolaka pročešljali su više od 220.

Javno razotkrivanje

Dragan Šolak, srpski biznismen, milijarder, čije brojne kompanije rade u više država Zapadnog Balkana, Evropske unije i u Ujedinjenom kraljevstvu. Suvlasnik je grupacije United,

koja ima više kompanija također i u Sloveniji. Javnosti su najpoznatiji Telemach, Shoppster, Sportklub i također portal koji čitate – znači N1 Slovenija. Među fizičkim licima čiji bankovni račun je prečešljao Žugeljev ured je i Katja Šeruga. Direktorica je slovenačke kompanije Adria News Production, koja je isto tako pregledana i nalazi se u vlasništvu Šolakove grupacije United. Također je urednica N1 Slovenija, te novinarka već više od 25 godina. Bankovni račun Katje Šeruga je ured za vrijeme Žugelja pregledao, nisu podnijeli prijavu protiv nje, kao ni protiv kompanije. Obzirom na informacije da je Žugeljev ured uzimao podatke s bankovnih računa od njihovog otvaranja, za sada je jasno da je nisu pregledali “samo” kao direktoricu kompanije, što je od januara 2021., nego su pregledali i vrijeme dok je bila u drugim slovenačkim medijima novinarka i urednica, jer je račun u banci u kojoj je komitent otvorila 2006. godine.

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Budi prvi koji će ostaviti komentar!