Ruska propagandna mreža širi djelovanje na Balkanu: BiH nije meta, već dio njihovog prostora

Ribar, koji ima zvaničnu podršku Kremlja, svoj sadržaj, analize i poruke najvećim dijelom distribuira putem Telegrama. Njegov osnivač Mihail Zvinčuk nalazi se pod sankcijama Evropske unije i Ujedinjenog Kraljevstva, dok Sjedinjene Američke Države nude nagradu do 10 miliona dolara za informacije o zaposlenima i saradnicima ove medijske organizacije, piše Detektor.

Autori izvještaja španske kompanije "Alto Intelligence" za Ribar koriste termin "Advanced Persistent Manipulator" (APM), odnosno "Napredni trajni manipulator". Takvog aktera opisuju kao nekoga ko "oblikuje okruženje u kojem institucije, kompanije, regulatori, investitori, mediji i sigurnosni akteri interpretiraju događaje, mnogo prije nego što se pojavi bilo kakva pojedinačna tvrdnja".

"Prije nego što kompanija, imovina ili operativno okruženje dospiju u javnu sferu, okvir je možda već bio posijan i lokaliziran u mrežama", navodi se u izvještaju.

Upravo zbog toga autori smatraju da je jedna od značajnih sposobnosti Ribara stvaranje percepcije da je riječ o pouzdanom izvoru informacija.

Istraživačica Atlantske inicijative iz Bosne i Hercegovine Nejra Veljan, komentarišući nalaze izvještaja za Detektor, upozorava da informacijska manipulacija ne podrazumijeva nužno plasiranje potpuno izmišljene informacije.

"Stvaran događaj može biti selektivno predstavljen, izvučen iz konteksta, povezan sa širim geopolitičkim narativom i zatim ponavljan kroz različite kanale dok određena interpretacija ne počne izgledati kao općeprihvaćeno objašnjenje događaja", objašnjava Veljan.

Ribar već godinama prisutan na Balkanu

Aktivnosti Ribara već godinama obuhvataju Bosnu i Hercegovinu, Srbiju i Crnu Goru. Za područje Balkana koristi kanal Balkanar, putem kojeg lokalna politička dešavanja analizira i predstavlja kroz proruske narative o budućnosti regije.

Detektor je ranije u više navrata istraživao djelovanje Ribara, njegovog osnivača i informacije i dezinformacije koje se objavljuju putem Balkanara. Među ostalim, ovaj medij je otkrio da je Ribar, u saradnji s entitetskim vlastima, pokušao pokrenuti školu novinarstva u Republici Srpskoj, iako se medijska organizacija i njen osnivač Mihail Zvinčuk nalaze pod sankcijama Evropske unije zbog širenja propagande.

Veljan naglašava da Bosna i Hercegovina nije tek potencijalna buduća meta ovakvog djelovanja, nego da se već nalazi unutar tog informacijskog prostora.

"Bosna i Hercegovina jeste direktno uključena u ovaj informacijski prostor. Balkanar kontinuirano obrađuje događaje iz BiH, a sam Ribar ga predstavlja kao dio svog regionalnog ekosistema. Zato BiH nije samo moguća buduća meta ove infrastrukture. BiH je već jedan od prostora o kojem ona proizvodi i distribuira sadržaj", objašnjava Veljan.

Kao jedan od problema navodi nedostatak adekvatnog sistema odgovora u BiH. Evropska komisija je, kako podsjeća, u izvještaju za 2025. godinu navela da Bosna i Hercegovina nema sveobuhvatnu procjenu niti okvir politike za hibridne prijetnje te pozvala na jačanje kapaciteta za odgovor na strano informacijsko manipuliranje i miješanje.

Narativi o mogućem sukobu na Balkanu

Ribar je ranije učestvovao i u širenju sadržaja o mogućnosti novog sukoba na Balkanu, pri čemu su zastupani politički stavovi Moskve i vlasti Republike Srpske. Jedan od posljednjih takvih slučajeva zabilježen je u vrijeme dok je trajala potjernica za Miloradom Dodikom, kada je Ribar tvrdio da se "region gura u eskalaciju".

Uprkos sankcijama Zvinčuku je u više navrata omogućen ulazak u Bosnu i Hercegovinu, uključujući period održavanja prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske 2025. godine.

S druge strane, 22. septembra 2026. godine uposlenici Ribara protjerani su iz Češke nakon što su njihov rad otkrili istraživački novinari medija "Seznam Zprávy".

Prema njihovom istraživanju, dvije osobe su u ime Ribara putovale kroz evropske zemlje, među kojima je bila i Bosna i Hercegovina, i snimale film u kojem su sa sagovornicima razgovarale o euroskepticizmu i odnosu Evrope prema Rusiji.

Novinari "Seznam Zprávy" identificovali su i producenta filma Borisa Dvorkina, za kojeg tvrde da je povezan s ruskim obavještajnim strukturama.

Interes i za kompanije i namjensku industriju u BiH

Analiza "Alto Intelligencea" ukazuje i na to da Ribar nije usmjeren isključivo na političke događaje. U njihovom sadržaju identificovano je više od 140 kompanija, najvećim dijelom povezanih s odbrambenom industrijom, energetikom, finansijama i tehnologijom.

Pregledom objava kanala Balkanar, Detektor je utvrdio da je Ribar u više navrata pokazivao interes i za namjensku industriju Bosne i Hercegovine.

Tako je u augustu 2026. godine, koristeći slučaj pokušaja prevare bosanskohercegovačke kompanije namjenske industrije "Igman", Balkanar pažnju usmjerio na ono što je opisao kao "ozbiljnu ranjivost unutar bh. kompanija iz odbrambenog sektora".

"Igman" je bio predmet njihovih objava i tokom problema s barutom 2025. godine, kada je Ribar odluku o obustavi izvoza baruta iz Srbije u BiH predstavio kao pozitivnu vijest.

Veljan objašnjava da se zbog ovakvih slučajeva manipulacija informacijama sve manje posmatra isključivo kao pitanje medija i političke komunikacije.

"Manipulacija informacijama više se ne posmatra samo kao problem medija, novinarstva ili političke komunikacije. Kompanije koje se bave sigurnosnim rizicima počinju je tretirati kao pitanje koje može uticati na reputaciju kompanija, investicije, kritičnu infrastrukturu, energetiku, finansije, odbrambeni sektor i proces donošenja odluka", kaže Veljan.

Prema njenim riječima, mijenja se i način na koji se ovaj problem percipira.

"Informacijska manipulacija sve se više tretira kao komponenta šire sigurnosne izloženosti, a ne samo kao pitanje netačnih informacija na društvenim mrežama", tvrdi Veljan.

Mladića predstavljali kao "simbol otpora"

Ribar je intenzivno pratio i događaje u Bosni i Hercegovini nakon smrti osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića. Izvještavajući, između ostalog, o prijavama zbog veličanja Mladića od zvaničnika u Republici Srpskoj, ovaj medij koristio je narativ o "pritisku Sarajeva na Srbe", dok je Mladića opisivao kao "simbol otpora" tokom ratova devedesetih godina.

Prema nalazima "Alto Intelligencea", ovakve i slične teme od regionalnog značaja Ribar potom može prilagođavati i distribuirati putem drugih kanala, namijenjenih različitim jezicima i društvenim sredinama, zadržavajući pritom osnovni narativ.

Analiza ukazuje na to da se poruke, nakon prilagođavanja različitim publikama, mogu sinhronizovano širiti kroz mrežu u kratkim vremenskim intervalima.

Kao posebno značajna karakteristika ove infrastrukture ističe se sposobnost brzog reagovanja na konkretan događaj, odnosno mogućnost da se već postojeći narativi u kratkom roku prilagode novim okolnostima.

Veljan smatra da zbog toga problem nije moguće svesti samo na praćenje jedne mreže poput Ribara.

"Zbog toga bih rekla da problem nije samo nedostatak svijesti o jednoj mreži kao što je Ribar. Nedostaje nam sistem koji bi kontinuirano povezivao ono što vide istraživači, novinari, fact checkeri, sigurnosne institucije, akademska zajednica i organizacije civilnog društva", navodi Veljan.

Ona zaključuje da praćenje samo pojedinačnih dezinformacija i reagovanje tek nakon pojavljivanja spornog sadržaja znači da odgovor dolazi prekasno.

Zbog toga smatra da je potrebno pratiti cijeli put određenog narativa – od toga gdje i kod koga se prvi put pojavljuje, preko njegove lokalizacije i prelaska s jednog jezika i platforme na druge, do aktera koji ga dodatno šire i trenutka u kojem sadržaj iz marginalnog informacijskog prostora ulazi u politički ili medijski mainstream.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad