Zbogom "iksevima": Može li digitalizacija vratiti povjerenje građana u izborni proces?

Biometrijski aparati, ali i skeneri za brojanje glasova planirano je da budu korišteni na svih 4.500 biračkih mjesta, gdje pravo glasa može iskoristiti oko 3,4 miliona birača. Dok se čeka potpis ugovora sa firmom, ali i novac za provođenje izbora, predstavnici Komisije za borbu protiv korupcije i Nacionalnog demokratskog instituta razgovarali su o svemu što nove tehnologije donose. Ključni cilj je vraćanje povjerenja građana u izborni proces.

"Svi mi želimo jednako da izbori proteknu u najboljem mogućem demokratskom redu, da budu fer i pošteni i da građani u suštini sa svojom voljom izaberu predstavnike", rekao je Branislav Borenović, predsjedavajući komisije za borbu protiv korupcije.

Svoja iskustva sa bh. učesnicima podijelili su predstavnici izbornih komisija iz zemalja koje su nove tehnologije uvele ranije, poput Sjeverne Makedonije, Albanije i Estonije, gdje je glasanje putem interneta uvedeno još 2005. godine.

"Ukoliko želimo da to funkcioniše kako treba, moramo biti izuzetno pažljivi, moramo stalno ažurirati naše sisteme i tehnologije kako bi na pravi način mogli prevazići razne izazove koje te tehnologije nose. Izazove kao što je, recimo, vještačka inteligencija, koja sada mora biti nešto na šta moramo obratiti pažnju", naglasio je Arne Koitmae, direktor državne izborne službe u estoniji.

U BiH je obavezu uvođenja novih tehnologija nametnuo visoki predstavnik. Proveden je pilot projekat, a u Centralnoj izbornoj komisiji se nadaju da će nove tehnologije biti spremne za upotrebu 4. oktobra.

Oprema bi trebala stići do kraja septembra, a do tada se najavljuje aktivna edukacija svih koji su uključeni u birački proces.

Građani se nadaju da bi to moglo donijeti promjene, ističući u anketama da bi automatizovano prebrojavanje moglo pomoći u pravednijim izborima i smanjenju krađa, pod uslovom da se sistem koristi na pravi način.

"Pa čuo sam na socijalnim mrežama, ali baš da sam upućen i ne. Iskreno. (da li vjerujete da bi to moglo spriječiti izborne nepravilnosti?) Da, ako se koristi kako treba", "Naravno da sam čuo i jasno mi je. Nadam se da će biti uspješno što je najbitnije, jer vjerovatno konačno da se dođe do nekih realnih rezultata na izborima", "Čuo sam da će se većinom automatski prebrojavat glasovi i da će se listići ovjeravat odmah kad se ubace u kutiju pomoću sistema i vjerujem d aće pomoći u pravednijim izborima i da će biti manje krađe", kazali su nam anketirani građani.

Upravo ključni cilj i jeste sprečavanje izbornih krađa i nepravilnosti. Za birače nema većih promjena, ali na samom biračkom mjestu prva barijera manipulacijama je biometrijska provjera. Uz ličnu kartu, otisak prsta postaje garant da niko ne može glasati u tuđe ime niti umjesto onih koji više nisu na spiskovima. Nakon provjere dokumenta i otiska prsta, sam čin glasanja u kabini mijenja se minimalno: umjesto "iksa", kružić pored političkog subjekta potrebno je u potpunosti obojiti kako bi skener bio precizan.

Ključni trenutak nastupa nakon toga – listić ne ide direktno u kutiju, već prolazi kroz optički skener. Rezultati se automatski broje i šalju u Centralnu izbornu komisiju. Tako će se rezultati dobijati brže nego ikada za sve nivoe vlasti, ali je zadržano i ručno brojanje glasova zbog provjere eventualnih odstupanja. Članovi Komisije ističu da nije riječ o elektronskom glasanju, već o digitalizaciji izbornog procesa, a predstavnici opozicije polažu nade da će ovaj sistem spriječiti izbornu korupciju.

"Izborna korupcija zapravo otvara prostor za svaku drugu korupciju u institucijama ove zemlje, u društvu u kojem živimo, i zato je važno korupciju sasjeći na samom početku njenog ishodišta, a mislim da su izbori ishodište svakog koruptivnog ponašanja u društvu", istakao je Branislav Borenović, predsjedavajući komisije za borbu protiv korupcije.

Ipak, i građani i predstavnici nevladinih organizacija napominju da bi nove tehnologije mogle spriječiti nepravilnosti na samom biračkom mjestu, ali ne i ranija uslovljavanja i kupovinu glasova. Pripreme su u toku i za nove tehnologije i za same izbore. Utvrđena je lista od skoro 12 hiljada kandidata za predsjednike i zamjenike predsjednika biračkih odbora. Rokovi za podnošenje prijava za učešće na izborima su propisani, a izborna kampanja zvanično kreće 4. septembra.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad