Prozori na avionima su okrugli zbog dvije nesreće u kojima je poginulo pedeset šest ljudi

Prvi mlazni putnički avion na svijetu zvao se Comet. Britanci su ga pustili u saobraćaj u maju 1952. i letio je dvostruko brže i dvostruko više od svega što je tada postojalo. Kabina je bila tiha, bez vibracija, a putovanja koja su trajala danima svela su se na sate.

Imao je gotovo četvrtaste prozore.

Dvije nesreće u tri mjeseca

Desetog januara 1954. Comet je poletio iz Rima prema Londonu. Dvadesetak minuta kasnije, na visini od oko osam hiljada metara, raspao se u zraku i pao u more kod Elbe. Poginulo je trideset pet ljudi.

Osmog aprila iste godine drugi Comet krenuo je iz Rima prema Kairu. Raspao se pri penjanju i pao u Sredozemno more. Poginula je dvadeset jedna osoba.

Nakon druge nesreće cijela flota je prizemljena, a dozvola za letenje povučena.

Bazen s vodom u kojem su lomili avion

Istražitelji su tada napravili nešto što se do tada nije radilo.

Uzeli su cijeli avion, koji je aviokompanija ustupila, i uronili ga u ogroman bazen s vodom.

Zatim su unutrašnjost punili vodom pod pritiskom pa je ispuštali, i to iznova. Svaki takav ciklus odgovarao je jednom letu, jer se avion pri penjanju širi, a pri spuštanju skuplja.

Voda je korištena umjesto zraka jer djeluje slično, a znatno je sigurnija ako nešto pukne.

Dvadeset četvrtog juna 1954, nakon više od tri hiljade ciklusa, trup se raspukao.

Puknuo je na uglu jednog otvora.

Zašto ugao puca

Objašnjenje je jednostavno kada se jednom čuje.

Kada je trup pod pritiskom, napetost se raspoređuje po njegovoj površini. Ako naiđe na otvor sa zaobljenim rubom, ona ga obiđe i nastavi dalje.

Ako naiđe na oštar ugao, tu se skuplja.

Na tom mjestu napetost postane višestruko veća nego drugdje. Svaki let je zatim proširi za mikroskopski iznos. To se ponavlja hiljadama puta, dok pukotina ne postane dovoljno velika.

Sir Arnold Hall, koji je vodio ispitivanje, zaključio je da su avioni stradali od zamora materijala, uzrokovanog stalnim naizmjeničnim porastom i padom pritiska u kabini.

Ono što se obično pogrešno prenese

Priča se najčešće prepričava tako da su četvrtasti prozori sami po sebi srušili avione.

To nije sasvim tačno.

Prema nalazima istrage, pukotina kod Elbe nije krenula od putničkog prozora nego od otvora na gornjoj strani trupa. Uz to je oplata bila tanja nego što je trebalo, a otvori za zakivke ostavljali su sitne pukotine.

Zaobljavanje prozora bilo je dio šireg ojačanja, a ne jedina izmjena.

Dokaz za to je jedan detalj. Na prerađenom Cometu prozori jesu zaobljeni, ali su otvori za izlaz u nuždi zadržali četvrtast oblik.

Šta je od toga ostalo

Od tada nijedan putnički avion nije napravljen s oštrim uglovima na prozorima.

Ni Boeing, ni Airbus, ni bilo ko drugi.

Uz to je uvedeno nešto važnije od samog oblika. Proizvođači od tada moraju dokazati da njihov avion izdrži desetine hiljada ciklusa pritiska prije nego što uopšte dobije dozvolu.

Prije tih dviju nesreća zamor materijala se slabo razumio i rijetko ispitivao.