Izrael pritvorio desetine Sirijaca, porodice ne znaju gdje su: „Samo se molimo da nam vrate sina“

Dvadesetogodišnji Ali al-Abdullah proveo je više od pet mjeseci u izraelskim pritvorskim centrima nakon što je u junu 2025. godine uhapšen na kontrolnom punktu u selu Ain Thakar, na jugozapadu Sirije.

Kako je ispričao novinarima AP-a, izraelski vojnici ispitivali su ga o mogućim vezama s naoružanim islamističkim grupama. Negirao je bilo kakvu povezanost, ali su mu stavljene lisice i prebačen je u pritvor.

Tvrdi da je tokom zatočeništva bio premlaćivan i držan u samici, a protiv njega nikada nije podignuta optužnica.

„Nije bilo ventilacije, samo svjetlo“, opisao je uslove u jednoj od ćelija.

Prema njegovim riječima, zatvorenicima nije bilo dozvoljeno ni da spavaju u ležećem položaju.

„Spavanje nije bilo dozvoljeno. Morali ste cijelo vrijeme sjediti prekriženih nogu i niste smjeli leći. Tako biste proveli sedam dana“, ispričao je.

Odveli ga usred noći, porodica više ništa ne zna

Za razliku od al-Abdullaha, porodica Kinana Bakera još ne zna kada će ga ponovo vidjeti.

Izraelski vojnici upali su u njihov dom u augustu 2025. godine, dok je porodica spavala.

Njegova majka Huda tvrdi da su vojnici zaprijetili da će raznijeti kuću ako se njen tada 39-godišnji sin ne preda u roku od pet minuta.

Kinan je izašao, nakon čega su mu vojnici stavili povez preko očiju i lisice.

Porodica od tada nije imala kontakt s njim niti zna gdje se nalazi.

„Možemo se samo uzdati u Boga i moliti se da nas ponovo spoji s našim sinom“, rekla je Huda Baker.

Sličnu sudbinu doživio je Wadih Baker, koji nije u srodstvu s Kinanom.

Dok je u junu 2025. šetao selom Tranje, naišao je na izraelsku patrolu. Vojnici su ga priveli i, prema njegovim riječima, rekli da će ga pustiti za pet minuta.

Umjesto toga, u pritvoru je proveo približno 15 mjeseci.

„Jedan dan su me držali na položaju blizu sirijske granice, a narednog dana prebacili su me u zatvor“, ispričao je.

Wadih Baker i Ali al-Abdullah navode da su bili zatvoreni u zatvoru Ofer, u blizini Ramallaha na okupiranoj Zapadnoj obali, a potom u pritvorskom centru Sde Teiman u pustinji Negev.

Izraelske i međunarodne organizacije za ljudska prava ranije su upozoravale na navode o mučenju i zlostavljanju palestinskih pritvorenika u tim ustanovama.

Desetine pritvorenih nakon pada Assada

Prema podacima sirijskih zvaničnika i istražitelja koje podržavaju Ujedinjene nacije, a koje prenosi AP, od decembra 2024. izraelske snage pritvorile su 49 Sirijaca, dok je 16 kasnije oslobođeno.

Organizacija Syria Justice and Accountability Center (SJAC), sa sjedištem u Washingtonu, dokumentovala je svjedočenja o navodnom zlostavljanju i mučenju.

Istraživačica ove organizacije Salma Daoudi rekla je da su bivši pritvorenici opisivali prisilno zadržavanje u bolnim položajima i prijetnje vatrenim oružjem.

Među porodicama koje tragaju za informacijama nalazi se i Hassan Saad Eldin.

Njegov sin Saddam imao je samo 16 godina kada su ga izraelski vojnici u aprilu 2024. priveli dok je radio u masliniku.

Riječ je o slučaju koji prethodi padu Assadovog režima i izraelskom preuzimanju tampon-zone u decembru iste godine.

Otac tvrdi da i dalje nema službenih informacija o tome gdje mu se sin nalazi.

Povremeno razgovara s oslobođenim pritvorenicima, nadajući se da će saznati nešto o njegovoj sudbini. Jedan od njih rekao mu je da je vidio Saddama i da nije bio povrijeđen, ali porodica nema pouzdane informacije o njegovom sadašnjem stanju.

Hassan tvrdi i da su izraelske snage uništile dio maslinika i štalu njegove porodice, te mu onemogućile pristup poljoprivrednom zemljištu.

„Mi smo civili, poljoprivrednici i radnici na zemlji, bez ikakvih veza s vanjskim grupama“, rekao je.

Izraelska vojska odbacuje optužbe

Izraelska vojska tvrdi da je njeno prisustvo u tampon-zoni neophodno radi zaštite sjeverne granice od prijetnji Hezbollaha, libanske oružane organizacije koju podržava Iran.

U odgovoru AP-u navela je da vojnici ispituju i pritvaraju osobe kada postoji osnovana sumnja da su povezane s terorističkim aktivnostima.

Vojska je odbacila optužbe o zlostavljanju pritvorenika.

O pojedinačnim slučajevima nije željela govoriti, navodeći da pritvorenici i njihove porodice nisu dostavili potrebne sirijske identifikacijske brojeve.

Sirijske vlasti, s druge strane, odbacuju izraelske tvrdnje o prisustvu militantnih grupa u tampon-zoni.

Mohammed Saeed, glasnogovornik provincije Quneitra, takve optužbe nazvao je neosnovanim.

Tampon-zona pod izraelskom kontrolom

Izrael je zauzeo Golansku visoravan tokom rata 1967. godine, a kasnije ju je anektirao, što međunarodna zajednica uglavnom ne priznaje.

Sporazumom iz 1974. uspostavljena je tampon-zona pod nadzorom Ujedinjenih nacija kako bi se spriječili novi sukobi između Izraela i Sirije.

Nakon pada režima Bashara al-Assada u decembru 2024. godine, izraelska vojska preuzela je kontrolu nad tampon-zonom površine približno 235 kvadratnih kilometara i proglasila raniji sporazum nevažećim.

Od tada je uspostavila vojne položaje i izvela niz upada i napada u provincijama Quneitra i Daraa, uključujući područja izvan tampon-zone.

Sirijski predsjednik Ahmad al-Sharaa zahtijeva povlačenje izraelskih snaga, dok Izrael insistira da su njegove operacije motivisane sigurnosnim razlozima.

Za porodice pritvorenih, međutim, najvažnije pitanje ostaje bez odgovora: gdje su njihovi najbliži i kada će se vratiti kući?