“BiH nije društvo koje prihvata inkluziju” (VIDEO)

Vijesti 03. jan 202411:55 0 komentara
invaliditet

Inkluzija osoba sa invaliditetom bila je jedna od tema Novog dana. Problem pristupa javnim mjestima, i institucije koje diskriminiraju osobe sa invalidetom na tržištu rada, čak i kada su educirane i sposobne, stoga teško dolaze do posla, sve ovo su bile teme za naše goste.

Jedan od uvjeta za članstvo BiH u EU je upravo i ovo pitanje, jer je princip nediskriminacije izražen je u osnovnim načelima EU.

Fikret Zuko, direktor Udruženja slijepih KS kaže kako je najveći problem što BiH nije društvo koje bi prihvatilo inkluziju.

“Kada govorimo o inkluziji bilo čega, obrazovanja, zapošljavanja, osoba s invaliditetom, ne možemo to posmatrati samo kao taj segment. Mi moramo imati inkluzivno društvo, ambijent u kojem se može razvijati ili stvarati inkluzija. Džaba nama i škole i nastavnici i sve, ako mi nemamo ambijent u okruženju, da je pristupačno, da imamo pomagala odgovarajuća, jer često se u praksi ta neka integracija poistovjećuje s inkluzijom. Ja sam se prilagođavao školi, a ne škola meni, ovdje mora biti obrnut proces. Što se više razvija tehnologija, osobe s invaliditetom, pogotovo slijepe, su sve više isključene. Zašto? Zato što prije svega nemaju tu tehnologiju, ne mogu nabaviti, čak i kada imaju pare, nema to u BiH, ali nema ni edukacije i sve što se više razvija tehnologija, mi smo sve isključeniji. Kod nas kada se govori o pristupačnosti, mora se uzeti u obzir da postoje osobe sa različitim vrstama invaliditeta, u svijetu postoje standardi za sve, nažalost kod nas to nije tako. Naši ljudi ne prihvataju inkluziju, čak i kad nabavimo aparate koji govore koja je stanica, vozači ih isključe”, kazao je Zuko za N1.

Jedna od gošći, Binasa Goralija, regionalna koordinatorica Myright za Evropu, smatra da je obrazovanje ključ svega.

“Kada govorimo o obrazovanju osoba s invaliditetom onda je nekako jako dobro početi upravo s tim, jer je obrazovanje srž onoga što može da omogući dostojanstven život, ispunjen život, sutra zapošljavanje i kvalitetan izlazak na tržište rada. Ono što mi u BiH imamo jeste činjenica da je od 2003. godine kada je donešen okvirni Zakon, koji pazite je donošen prije samog usvajanja UN konvencije o pravima osoba s ivaliditetom, omogućivši inkluzivno obrazovanje, međutim to nije zaživjelo na način koji član 24. UN konvencije i proklamira, nije dovoljno samo dati mogućnost da su djeca uključena u škole, jako je važna sistemska podrška, ne samo djece i mladih, nego i nastavnicima koji u obrazovnom programu trebaju da imaju i kvalitetno znanje i način na koji će obuhvatiti tu djecu, kao i kompletnu podršku koja je jako bitna za cijeli sistem. Tako da u BiH ipak nakon dugo godina i zagovaranja, mogu se vidjeti svijetli primjeri. Postoje politike koje su spremne da odgovore izazovima. Imamo Ured na nivou visokog obrazovanja, koji je ispostava studentima sa invaliditetom, i takav ured nije samo u Sarajevu, postoji i u Mostaru i Banjaluci, i to su svijetli primjeri”, poručila je.

Zora Mikulić, predsjednica Udruge osoba s invaliditetom HNK kaže kako je postojanje udruženja na različitim nivoima u BiH, od velike pomoći osobama s invaliditetom.

“Naša Udruga je osnovana 2005. napravljeni su veliki koraci, promjene u pogledu dostojanstva osoba s invaliditetom. Mi kada smo počeli raditi, ništa od trajnih prava nije bilo, oblast je bila jako zanemarena, počeli smo istraživati, imamo danas preko tisuću članova. Diskrimijacija je jako prisutna, osobe s invaliditetom u Sarajevu daleko bolje žive nego u drugim kantonima. Mi smo prosvjedovali, napravili smo velike pomake, imamo dobru saradnju s institucijama na prostoru Kantona, što ne možemo reći za Federaciju i državu. Prvi smo krenuli sa asistentima u nastavi, a imamo i Fond za zapošljavnaje osoba s invalidtetom. 20 miliona Fond godišnje ima na raspolaganju, ali ja nisam zadovoljna tom raspodjelom novca, najmanje dobiju osobe s invaliditetom”, smatra Mikulić.

O poteškoćama osoba s invaliditetom, društvu koje ne razumije i ne prihvata inkluziju, institucijama koje nemaju adekvatan odgovor, govorile su i Ana Kotur Erkić, aktivistica, te Jasmina Džumhur, ombudsman za ljudska prava BiH. Gostovanje možete pogledati u videu.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Budi prvi koji će ostaviti komentar!