Bosna i Hercegovina je od danas na listi CIVICUS Monitora za praćenje stanja u zemljama u kojima je došlo do naglog pada poštovanja građanskih sloboda. U izvještaju CIVICUS-a se navodi da je politička kriza izazvana “secesionističkim prijetnjama” iz bh. entiteta Republike Srpske (RS) dovela do “pojačanog pritiska na civilno društvo i medije”.

CIVICUS Monitor je istraživački alat koji pruža podatke bliske realnom vremenu o stanju civilnog društva i građanskim slobodama u 196 zemalja. Građanski prostor u Bosni i Hercegovini je trenutno ocijenjen kao “sužen”, a organizacija najavljuje da će dokaze i preporuke o situaciji u zemlji iznijeti na Vijeću za ljudska prava UN-a.

Objašnjava se da je ova kriza u BiH dostigla vrhunac u junu, kada je Narodna skupština RS usvojila zakon kojim se odbacuju nadležnosti državnog Ustavnog suda, te da je predsjednik entiteta Milorad Dodik taj potez opisao kao nastojanje da se BiH otarasi strang uticaja i da se zalagao za “niz autoritarnih zakona koji imaju za cilj da ućutkaju neslaganje, uključujući nacrt zakona o “stranim agentima” i “drakonski” amandmani koji ponovo uvode klevetu kao krivično djelo u pravni sistem”. Ističe se i da institucije entiteta nisu uspjele zaštititi LGBTQI+ aktiviste od povećanog nasilja.

Uporedo sa dešavanjima u Republici Srpskoj, civilno društvo upozorava na zabrinjavajuća dešavanja na nacionalnom nivou, pri čemu je vlada BiH usvojila, kako se navodi, restriktivne izmjene i dopune Zakona o pristupu informacijama u aprilu 2023. godine.

“Nasilje i prijetnje novinarima uobičajene su širom zemlje, a ekološki aktivisti se suočavaju sa pritiskom privatnih kompanija”, navodi se.

Ugrožavanje LGBTQI+ aktivista

Pojačane tenzije u Republici Srpskoj doprinijele su stvaranju sve opasnijeg okruženja za LGBTQI+ organizacije i njihove saveznike, a samo u martu ove godine prijavljena su četiri slučaja nasilja nad aktivistima, slučajevi nasilja koje civilno društvo pripisuje zapaljivom jeziku koji koriste političari.

Kao primjer se navodi slučaj iz Banjaluke na skupu povodom Međunarodnog dana žena, kada je dvoje učesnika verbalno i fizički napadnuto zbog isticanja zastave duginih boja.

“Umjesto da osude ovaj čin homofobije, visokorangirani političari iskoristili su incident da se zalažu za zabranu predstojećih događaja povezanih sa četvrtom godišnjom Paradom ponosa u zemlji koja se održava u Sarajevu”, navodi se.

Također se navode izjave Dodika od 16. marta, kada je najavio je da očekuje od vlasti da zabrane bilo kakva LGBTQI+ okupljanja u Banjaluci. Ovaj stav je podržao i opozicioni gradonačelnik Draško Stanivuković, rekavši da, za razliku od Sarajeva, grad nastoji održavati “tradicionalne” vrijednosti.

Represivni zakoni ugrožavaju slobodu udruživanja

Dalje se navodi da je vlada entiteta RS usvojila nacrt zakona o neprofitnim organizacijama koji je sličan ruskom zakonu o “stranim agentima”.

“Ukoliko bude usvojen u Skupštini, Nacrt zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija zabranio bi organizacijama civilnog društva i neprofitnim medijima da dobijaju strana sredstva ili pomoć da učestvuju u “političkim aktivnostima”. Prekršitelji bi se suočili sa zatvaranjem i, u nekim slučajevima, krivičnim gonjenjem. Definicija političkih aktivnosti u nacrtu uključuje sve radnje kojima se utiče na institucije ili oblikuju politike, što u suštini čini zagovaranje kažnjivim djelom”, navodi se.

Također se spominju izmjene Krivičnog zakona Republike Srpske kojima se ponovo kriminalizuje kleveta, koji su eksperti UN-a opisali kao “veliki korak nazad” za slobodu izražavanja u cijeloj zemlji.

“Ovi amandmani su pogoršali ionako opasno okruženje za novinare u Bosni i Hercegovini”, piše u izvještaju, te se navode primjeri napada na novinare.

“Dodik je u augustu, neposredno prije potpisivanja izmjena zakona, zaprijetio tužbom četiri nezavisna medija, optužujući ih da su neprijatelji Republike Srpske i da sarađuju sa stranim obavještajnim agencijama. Novinarska udruženja u Bosni i Hercegovini su u 2022. godini zabilježila porast političkih pritisaka na medije za 40% u odnosu na prethodnu godinu, pri čemu su prijetnje i govor mržnje porasli za 137%”, upozorava CIVICUS.

Zatim ova organizacija iznosi niz poziva vlastima u Republici Srpskoj, vlastima na svim nivoima u BiH, te međunarodnoj zajednici.

Za Vladu Republike Srpske:

● Ukinuti izmjene Krivičnog zakona i osigurati da svi postojeći i predloženi zakoni koji se odnose na klevetu, uvredu ili privatnost poštuju međunarodne standarde slobode izražavanja.

● Odmah povući predloženi zakon o posebnom registru i javnosti neprofitnih organizacija i uključiti civilno društvo u dalju izradu ovog i svih drugih zakona koji regulišu neprofitne subjekte.

● Prekinuti zastrašivanje i uznemiravanje novinara i civilnog društva, javno osuditi takve radnje na najvišem nivou i osigurati pravično i nepristrasno krivično gonjenje za sve zločine počinjene nad njima i njihovom imovinom.

● Poštovati prava LGBTQI+ pojedinaca, uključujući njihovo pravo na slobodu izražavanja i mirno okupljanje, te osigurati da se svi slučajevi diskriminacije i zločina iz mržnje procesuiraju u skladu sa državnim Zakonom o zabrani diskriminacije i Krivičnim zakonom Republike Srpske.

Za vlasti na svim nivoima u BiH:

● Uzdržati se od svih radnji i retorike koji bi mogli doprinijeti jačanju tenzija u zemlji, i angažovati se sa civilnim društvom na pronalaženju puta iz aktuelne političke krize.

● Poduzeti sve potrebne mjere u okviru svojih nadležnosti kako bi se posiguralo da svaki građanin Bosne i Hercegovine može u potpunosti uživati prava na slobodu izražavanja, mirno okupljanje i udruživanje, bez diskriminacije.

● Javno osuditi na najvišim nivoima sve slučajeve zastrašivanja i uznemiravanja civilnog društva i novinara i poslati jasnu poruku da su takvi postupci neprihvatljivi.

● Uspostaviti i održavati povoljno okruženje za slobodu izražavanja, omogućavajući civilnom društvu i medijima da nesmetano izvještavaju o pitanjima od javnog interesa, uključujući osiguravanje da zakoni o pristupu informacijama budu u skladu sa međunarodnim standardima.

Za međunarodnu zajednicu:

● Pomno pratiti situaciju u oblasti građanskog prostora u Bosni i Hercegovini kako bi se osiguralo da su svi zakonski prijedlozi usklađeni sa međunarodnim obavezama zemlje u pogledu ljudskih prava.

● Pozvati vlasti na svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini da uspostave i održe povoljno okruženje za rad novinara i civilnog društva, kako u zakonodavstvu tako i u praksi

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad