Dr. Hamza Karčić: Zašto Ukrajina ne bi trebala prihvatiti mir sličan onom u BiH

Vijesti 27. nov 202215:403 komentara
Izvor: Anadolija

Ukrajina bi se trebala oduprijeti pritisku da prerano počne pregovarati sa Rusijom kako bi izbjegla situaciju sličnu onoj koja je zadesila Bosnu i Hercegovinu, gdje je manjkav mirovni sporazum uspostavio nefunkcionalnu državu u kojoj Rusija ima svoje “klijente” koji mogu blokirati sve procese, piše prof. dr. Hamza Karčić sa Fakulteta političkih nauka u Sarajevu.

U analizi koju je objavila Al Jazeera, Karčić navodi da je tokom proteklih nekoliko mjeseci Ukrajina uspjela pokrenuti kontraofanzivu i povratiti velike dijelove svoje teritorije od Rusije. Međutim, ističe da ovi vojni uspjesi i rusko povlačenje nisu bili dovoljni da ubijede zapadne saveznike Kijeva da pojačaju podršku, nego da je umjesto toga došlo do određenog pritiska na Ukrajinu da započne pregovore s Kremljom.

Prema pisanju Karčića, za ovo se posebno zalagao predsjedavajući Združenog generalštaba Mark Milley, insistirajući da Ukrajina ne može osloboditi ostatak svojih teritorija. Drugi članovi administracije predsjednika Joea Bidena nisu javno podržali ove pozive, ali ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je osjetio pritisak da signalizira otvorenost za pregovore.

Kao Bosanac koji posmatra kako se ovo odvija, čujem zvona za uzbunu. Osjećam da Ukrajina možda ide ka sudbini Bosne – države koja je postala nefunkcionalna zbog duboko manjkavog mirovnog sporazuma”, upozorava Karčić.

Pritisak za pregovore

Karčić navodi da se ne može povući puna paralela između Ukrajine i Bosne i Hercegovine.

Kada je moja zemlja napadnuta 1992. godine, Ujedinjene nacije su uvele embargo na oružje koji je umanjio njenu sposobnost da se brani. Izgubila je mnogo teritorije od neprijatelja i nije mogla zaustaviti genocid”, ističe on.

Navodi da su Evropska zajednica, prethodnica Evropske unije, i UN poslali su diplomate koji su vodili “politiku podjele prekrivenu jezikom mira”. Zatim citira britanskog posrednika Davida Owena, koji je “u rijetkom trenutku iskrenosti” poručio Bosancima koji su se nadali vojnoj intervenciji Zapada: “Ne sanjajte snove”.

Nasuprot tome, Ukrajina je uživala diplomatsku i vojnu podršku od početka ruske invazije u punom obimu, a snabdjevanje oružjem ne samo da je omogućilo Kijevu da osujeti ruske planove za punu okupaciju zemlje, već i da pokrene uspešnu kontraofanzivu, piše Karčić.

Ali baš kao što su snage bosanske vlade bile u ofanzivi u ljeto i jesen 1995., kada su bile zaustavljene pritiskom Zapada za mirovne pregovore, Ukrajincima se također neobjašnjivo govori da polože oružje u vrijeme kada su prednost na bojnom polju”, navodi on.

Objašnjava da je, u slučaju BiH, to neblagovremeno pregovaranje dovelo Sarajevo u slabiju poziciju i nije dozvolilo oslobađanje više teritorije, te pružilo srpskim snagama mnogo više uticaja u pregovorima nego što je trebalo da imaju.

Karčič upozorava da bi se Ukrajina bi se mogla naći u istoj situaciji s obzirom da Rusija još uvijek drži veći dio regije Donbas i dijelove Hersona i Zaporožja.

Težak izbor

Karčić upozorava da će Zelenski, ako se pritisak Zapada nastavi, biti suočen sa teškim izborom, sličnim onom koji je pred bivšeg predsjednika BiH Aliju Izetbegovića postavio Richard Holbrooke, američki diplomata i glavni pregovarač na mirovnim pregovorima u Daytonu 1995. godine.

Želite li da pregovaramo o jedinstvenoj bosanskoj državi, koja bi nužno imala relativno slabu centralnu vladu, ili biste radije pustili da se Bosna podijeli, ostavljajući vam čvrstu kontrolu nad mnogo manjom državom?” Holbrooke je pitao tada Izetbegovića, prema pisanju Karčića.

Izetbegović je tada odlučio da održi teritorijalni integritet zemlje. Međutim, ključni ustupak za ovo je bilo je uspostavljanje visoko autonomnog političkog entiteta pod nazivom Republika Srpska, koji je dobio pravo veta u bh. vladi.

Kao rezultat toga, snage koje su neprijateljske prema jedinstvu Bosne dobile su mogućnost da blokiraju svaki izvršni ili zakonodavni potez bosanskih državnih institucija”, piše Karčić, navodeći da se svi procesi u državi, od rada parlamenta i donošenja zakona do održavanja izbora, mogu blokirati u bilo kojem trenutku.

Ova prava veta u suštini znače da funkcionisanje zemlje i njenu stabilnost mogu narušiti secesionisti, koji sve više potpiruju sukob”, ističe on.

Ako bi Zelenski sada pristao na mirovne pregovore, pred njim bi bio sličan izbor: prepuštanje ukrajinske teritorije Rusiji ili prihvatanje formiranja autonomnih regija lojalnih Kremlju, zaključio je.

Ukrajina mora učiti iz iskustva BiH

Ukrajinski predsjednik obećao da će osloboditi okupirane teritorije, uključujući Krim, a ako bi sada pristao na kompromis po pitanju teritorijalnog integriteta države, to bi narušilo njegov položaj unutar zemlje i oslabilo moral ukrajinskih snaga, ocijenio je Karčić.

Objašnjava da bi ovo također podrazumijevalo da se pregovara o cijeloj međunarodno priznatoj teritoriji Ukrajine, a ne samo o dijelovima koje Rusija sada zauzima.

Dakle, nikada ne bi postojala garancija da će zemlja biti sigurna od budućih invazija ili teritorijalnih pretenzija”, podcrtao je.

Po pisanju Karčića, Zelenski bi vjerovatno u ovakvom scenariju bio primoran da dozvoli uspostavljanje autonomne jedinice na istoku te bi rizikovao da svjedoči uspostavljanju “entiteta tipa Republike Srpske”.

Ovo bi efektivno dalo proruskim pobunjenicima pravo glasa u upravljanju Ukrajinom, vjerovatno putem prava veta sličnih onima u Republici Srpskoj, što bi zemlju učinilo nefunkcionalnom kao što je to do sada bila Bosna. To ne samo da bi usporilo razvoj zemlje, već bi i blokiralo njenu integraciju u EU i NATO”, upozorava Karčić, te navodi da Ukrajina može učiti iz iskustva BiH kako ne bi napravila iste greške.

Karčić poručuje da bi se Ukrajina trebala oduprijeti pritiscima da uđe u rane mirovne pregovore. Navodi da Ukrajina već radi “sjajan posao” u lobiranju i javnom istupanju po ovom pitanju, ali da je najbolji “lijek protiv ratnog umora koji se već naslijedio u zapadnim društvima” vojni uspjeh, što je pokazala ljetna ofanziva.

Smatra da Ukrajina treba da pojača napore da promijeni činjenice na terenu. Navodi da bi, iako potpuno oslobođenje kroz borbe možda nije moguće postići, postizanje velike i dovoljno uvjerljive pobjede protiv ruskih okupatora dalo Ukrajini mnogo jaču polugu da zahtijeva potpuno povlačenje Rusije i zaštiti njen teritorijalni integritet. ​

Za pregovaračkim stolom, vojna situacija na terenu je najvažniji faktor koji oblikuje mirovno rješenje. U slučaju Bosne, odredila je granice Republike Srpske i omogućila joj da vlada teritorijama koje su etnički očišćene od Bošnjaka. Kijev i Zapad ne smiju dozvoliti da se to dogodi u Ukrajini”, smatra on.

Karčić navodi da je “pogrešan mir” učinio BiH duboko nefunkcionalnom zemljom i ugrozio njenu sigurnost i razvoj.

To je spremno iskoristila Rusija, koja je dobila lokalnog klijenta, u vidu rukovodstva Republike Srpske, i u stanju je da naruši stabilnost na Balkanu i Evropi u cjelini”, dodaje on.

Na kraju navodi da bi Zelenski trebao podsjetiti svoje zapadne partnere na ovaj presedan i pozvati ih da ne postavljaju nerazumne zahtjeve za rane mirovne pregovore.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad

Komentari

Vaš komentar