Sarajevo se ponovo guši u smogu: "Kad bismo provodili zakon, zagađenje bi bilo upola manje"

Husika je komentarisao najavljeno poskupljenje električne energije za privredu i poređenja cijena u Bosni i Hercegovini s Njemačkom, Češkom i drugim evropskim zemljama.

"Možemo sa sigurnošću konstatovati da cijena električne energije u Bosni i Hercegovini mora biti sve skuplja i skuplja, jer nemamo nijednu komparativnu prednost u odnosu na zemlje Evropske unije iz koje bismo mogli crpiti tvrdnju da bi kod nas električna energija trebala biti jeftinija", rekao je Husika.

Kako je pojasnio, domaćinstva su godinama imala niže cijene električne energije zbog političkih odluka i subvencioniranja, a ne zato što su troškovi proizvodnje u BiH manji nego u Evropskoj uniji.

Ranije su, kaže, elektroprivrede, posebno Elektroprivreda BiH, dio tog gubitka mogle nadoknađivati izvozom struje. Međutim, okolnosti su se promijenile.

"Mi kao sistem, kao ekonomija, nismo se na vrijeme pripremili za tu promjenu. Sad smo u situaciji da kukamo kako nam je električna energija skupa i poredimo se sa Češkom i Njemačkom, a ja odgovorno tvrdim da nemamo nijedan razlog očekivati da će kod nas električna energija biti jeftinija nego u tim državama", rekao je Husika.

"O cijenama pričaju oni koji nemaju dovoljno znanja"

Husika se osvrnuo i na izjave koje su se posljednjih dana mogle čuti nakon sastanaka poslodavaca i predstavnika vlasti.

Ukazao je da se u javnosti koriste pogrešne mjerne jedinice kada se govori o cijeni električne energije.

"Svjedočimo da o cijenama električne energije pričaju oni koji nemaju baš dovoljno znanja. Pritom niko ne spominje efikasnost", rekao je.

Upravo bi povećanje energetske efikasnosti, smatra Husika, trebalo postati jedan od prioriteta privrede.

Čime se grijati da ne bude preskupo i da se manje zagađuje?

Na pitanje šta je za prosječno domaćinstvo najbolja opcija za grijanje u trenutku kada poskupljuju električna energija, plin, pelet i drugi energenti, Husika kaže da jednostavnog odgovora nema.

"Treba početi od energetske efikasnosti. Najbolja je ona energija koja nam ne treba", rekao je.

Veliki broj kuća i stambenih zgrada u Bosni i Hercegovini, upozorava, još uvijek nema adekvatnu termoizolaciju.

Zato bi prvi koraci trebali biti upravo utopljavanje objekata, sprečavanje pregrijavanja prostorija i bolja regulacija temperature.

Kada je riječ o konkretnim načinima grijanja, toplotne pumpe zahtijevaju veću početnu investiciju, ali kasnije imaju relativno niske troškove energije.

Husika upozorava na električne grijalice i ELO blokove

Posebno je upozorio na klasično električno grijanje.

"Ne smijemo govoriti o grijanju pomoću električne energije sa grijalicama, sa nekim ELO blokovima. To je vrlo štetno i jedan je od uzroka zašto imamo ovako skupu električnu energiju i trend povećanja njene cijene, jer je neracionalno koristimo", rekao je Husika.

Prema njegovim riječima, tamo gdje je moguće takav način grijanja zamijeniti drugim energentom, to bi trebalo učiniti.

Kada je riječ o drvetu, važno je da ono bude suho i odgovarajuće za kotao ili peć koja se koristi.

Pelet bi, savjetuje, trebalo kupovati na proljeće, a ne čekati početak sezone kada cijene rastu.

Ako se koristi prirodni plin, Husika preporučuje moderne i efikasnije uređaje koji imaju znatno bolji stepen iskorištenja energije od starijih sistema.

"Nije toliko bitno koji energent izaberemo. Više je stvar pristupa, prakse, povećanja energetske efikasnosti i što manjeg korištenja električne energije preko elektrootpornih grijanja, odnosno popularnih ELO blokova", kazao je.

"Kad bismo provodili zakon, zagađenje bi bilo upola manje"

Govoreći o zagađenju zraka u Sarajevu i drugim gradovima, Husika je podsjetio na iskustvo Londona nakon velikog smoga 1952. godine.

Britanske vlasti su nakon toga donijele plan koji je uključivao zakonska ograničenja korištenja određenih vrsta goriva u pojedinim zonama.

Husika kaže da i Bosna i Hercegovina već ima zakonski okvir koji predviđa ograničenja za korištenje određenih goriva.

"Mi smo kroz novi zakon o zaštiti zraka praktično zabranili korištenje uglja, sirovog mokrog drveta i necertificiranog peleta. Naložili smo održavanje dimnjaka. Sve su to mjere koje bi, kada bismo ih provodili, dovele do toga da imamo duplo manju zagađenost zraka u svim gradovima, pogotovo u Kantonu Sarajevo", rekao je Husika.

Problem je, upozorava, upravo u provođenju propisa.

Kredit uzet, a javnog poziva za građane još nema

Husika je kazao da građane treba kontinuirano podsticati da mijenjaju neefikasna kućna ložišta, napuštaju ugalj i ulažu u termoizolaciju.

Takvi programi, smatra, ne mogu biti povremene akcije, već moraju postati trajna politika.

"Prije dvije godine imali smo najave i članke u medijima da smo uzeli kredit Svjetske banke da masovno radimo na zamjeni kućnih ložišta. Do danas nije izašao ni javni poziv za građane da se prijave", rekao je Husika.

Ocijenio je da se na taj način iz godine u godinu gubi dragocjeno vrijeme.

Ranije su realizovani pojedini projekti u kojima je utopljen određeni broj kuća i zamijenjeno između 250 i 300 ložišta, ali Husika kaže da je riječ o premalom broju da bi se efekat osjetio na kvalitetu zraka.

"Moramo na godišnjem nivou mijenjati po nekoliko hiljada ložišta da bismo u Kantonu Sarajevo za pet ili šest godina promijenili nekih 15.000 do 20.000 ložišta na čvrsta goriva i osjetili da imamo nešto bolji kvalitet zraka", rekao je.

Prema njegovim riječima, u Zeničko-dobojskom kantonu određene aktivnosti postoje i treba ih pozdraviti, dok je u Kantonu Sarajevo situacija drugačija.

"U ostalim kantonima, uključujući i Kanton Sarajevo, ništa nije urađeno u proteklom periodu", zaključio je Husika.