Dok političari brinu za fotelje, institucije kulture od državnog značaja jedva preživljavaju. Jedna od njih je Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine koji danas obilježava 137. godišnjicu od osnivanja.

Čuvar historije Bosne i Hercegovine slavi 137. godinu postojanja. Iako je “preživio” brojne oluje, Zemaljski muzej, još ponosno baštini kulturno-historijsko naslijeđe ovih prostora. Tri miliona eksponata, za posjetioce su nepresušan izvor izučavanja.

“Vidi se kulturološki kontinuitet, koji prolazi kroz naš DNK, kako kulturuloški tako i biološki. Veliki ponos osjećam kad dođem”, Ja dolazim često, dolazila sam sa mojom unukom, sad sam došla sa svojom snahom, ona je prvi put ovdje, pa pokušavam da joj objasnim. Rekli su da će nešto novo pokazati, očekujem da to vidim. Upravo smo sad došle, ali svaki put je interesantno, svaki put se oduševim ovim stvarima. Volimo to da gledamo”, “Ja sam prije sa mamom davno dolazila, imam osjećaj za tu starinu, voljela sam kao dijete to da gledam. Oduševljena sam da znate”, “Mislim da je veoma bitno da se održava ova ustanova, da se može historija izučavati, da posjetioci mogu doći i vidjeti šta je bilo na ovim prostorima prije”, kazali su nam građani Sarajeva koje smo danas anketirali.

Ono što je bilo nekada, objedinjeno je u tri sveske glasnika Zemaljskog muzeja. Obuhvaćene su prirodne nauke, etnologija i arheologija.

“To je nešto što je jako zanimljivo, jer zadnjih godina nismo imali priliku da ustvari imamo promocije sve tri sveske glasnika Zemaljskog muzeja u jednom danu. Ono što je bitno reći je to da je glasnik Zemaljskog muzeja najstariji naučni časopis u BiH, prvi broj izdan u aprilu 1889. godine”, pojasnila je Azra Bečević-Šarenkapa, kustosica-savjetnica Zemaljskog muzeja BiH.

“Uvijek je tu i onaj edukativno zabavni program, nekoliko radionica, dječijih radionica, različitih uzrasta, kao što je radionica vezana za učenje i pisanje srednjovjekovne ćirilice, odnosno bosančice, nekoliko zabavnih radionica na odjeljenju za etnologiju”, istakla je Adisa Lepić, kustosica i načelnica Odjeljenja za arheologiju.

Entuzijazma ne manjka, uprkos dugogodišnjim izazovima. Tračak nade dao je visoki predstavnik koji je krajem novembra prošle godine obavezao Vijeće ministara da Parlamentarnoj skupštini predloži zakon o rješenju pravnog i finansijskog pitanja kulturnih institucija od državnog značaja. Rok od 60 dana je prošao, a sudbina sedam institucija i dalje je neizvjesna. Uporedo, problemi se gomilaju.

“Prošle godine nam je falilo 400 i nešto hiljada da isplatimo plate, kad bismo računali ono što smo dobili. Zbog ovog novog Zakona vrlo pametno donesenog o minimalcu, ove godine će nam faliti 600-650 hiljada”,rekao je Mirsad Sijarić, direktor Zemaljskog muzeja BiH.

Situacija je, čini se, bezizlazna, ukoliko što prije nadležni ne ispune zahtjev visokog predstavnika.

“To govori o dvije stvari, prvo govori o ozbiljnosti državnih vlasti koje su prije 140 godina gradile muzej jer su bile svjesni značaja naučnih istraživanja ne samo BiH, nego Balkana. I, s druge strane, svjedoči o slabosti institucija koje danas nisu u stanju održavati ono što su ljudi prije 140 godina gradili”, mišljenja je historičar Husnija Kamberović.

No, uprkos brojnim problemima, koji godinama prate ovu instituciju, ona i dalje opstaje, a najviše zahvaljujući ljudima koji su svjesni da, ukoliko ne bi bilo Zemaljskog muzeja, nestao bi i podsjetnik na dugu historiju ovih prostora.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje