“Prljavi” policajci su regionalna realnost: Kad država igra za klanove

Vijesti.me

Nakon posljednjih hapšenja, kada su lisice na ruke stavljene i pomoćniku direktora Uprave policije Crne Gore zaduženom za borbu protiv organiziovanog kriminala, premijer ove države Dritan Abazović zvanično je saopštio da u Crnoj Gori postoji policijski narko-kartel

Hapšenja po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) pokazala su da su organizovane kriminalne grupe duboko prodrle u crnogorsku policiju, odnosno da su pojedinci, umjesto za državu i građane koji ih plaćaju, radili za šefove klanova.

Nakon posljednjih hapšenja, kada su lisice na ruke stavljene i pomoćniku direktora Uprave policije zaduženom za borbu protiv organiziovanog kriminala, Dejanu Kneževiću, premijer Dritan Abazović zvanično je saopštio da u Crnoj Gori postoji policijski narko-kartel.

Nakon hitne sjednice Vijeća za nacionalnu bezbjednost, Abazović je novinarima rekao da misli da je šef policijskog ogranka kavačkog klana bio Zoran Lazović, čiji je sin Petar, takođe policajac, ranije uhapšen pod sumnjom da je dio te organizacije.

Koliko je policija “igrala” za klanove pokazalo je i posljednje saopštenje Uprave policije, kojim je indirektno potvrđeno ono za šta je tu bezbjednosnu instituciju godinama optuživao sada pokojni šef organizovane kriminalne grupe škaljarici Jovan Vukotić – da su prljavi policajci učestvovali čak i u planiranju njegove likvidacije.

I dok SDT ređa naredbe za sprovođenje istrage, u kojima dominiraju kriminalci sa policijskim značkama, njihovi branioci na sve načine pokušavaju da ospore korišćenje prepiski sa kriptovane Sky ECC aplikacije, kojima su uloge službenika UP jasno prikazane.

Za račun klanova, oni su, prema tvrdnjama SDT-a, švercovali kokain iz Južne Amerike na teritoriju Evrope i Australije, švercovali cigarete, odavali im povjerljive informacije o istragama koje se vode protiv njih, davali podatke o onima koji su pod lupom šefova klanova, prokazivali kolege koji ih istražuju…

U spisima SDT-a i Specijalnog policijskog odjeljenja, u koje su “Vijesti” imale uvid, piše da je grupa policajaca, navodnih saradnika mafije, novac stečen švercom kokaina koristila i da utiče na rezultate parlamentarnih izbora u avgustu 2020. godine, ali i da na čelna mjesta u Upravi policije postavlja ljude od povjerenja.

Prema dokazima do kojih je došlo crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo, grupu policajaca, plaćenika mafije, 2019. godine formirali su četrdesetogodišnji Radoje Zvicer, nekadašnji službenik Ministarstva unutrašnjih poslova Mileta Ojdanić (51) i odbjegli policajac Ljubo Milović (41).

Crnogorska policija raspisala je potjernice za šestoricom kolega zbog sumnje da su dio te mafijaške grupe, koja je navodno prekookeanskim rutama do Evrope i Australije uspjela da dopremi najmanje tri tone kokaina.

Oni tragaju za komandirom u kotorskoj policiji Ivanom Nikolićem i Markom Novakovićem iz te opštine, ali i Milošem Mišurovićem iz Podgorice, a potjernice su raspisane i za nekadašnjim komandirom podgoričke policije Ivanom Stamatovićem i Nebojšom Bugarinom, a ponovljena je i za Milovićem koji je nedostupan od ljeta 2022. godine.

Kada je sredinom marta krenula velika akcija hapšenja policijskog narko-kartela, lisice nijesu izbjegli službenik Potražne jedinice iz Podgorice Goran Stojanović, inspektor za droge iz Kotora Milan Popović i njihove nekadašnje kolege – bivši specijalac Vladimir Bajčeta, i Mileta Ojdanić… Nekoliko dana kasnije uhapšen je Knežević, čijim rezultatima se Vlada Crne Gore hvalila gotovo dvije godine.

Ipak, nakon hapšenja, na sjednici Vijeća za nacionalnu bezbjednost čulo se da je Knežević preko odbjeglog kolege Ljuba Milovića odavao povjerljive podatke Zviceru. On je na saslušanju negirao krivicu, tvrdeći da je časno radio.

U međuvremenu, SPO kojim rukovodi Predrag Šuković, podnio je još jednu krivičnu prijavu protiv Milovića i Marka Novakovića, koji su u bjekstvu – terete ih da su tokom 2020. godine, najmanje dva puta, kavčanima pomagali da ubiju šefa superničke ekipe, Jovana Vukotića. Jednom čak i ispred prostorija kotorske policije.

Iako je, sada pokojni Vukotić, nakon toga podnio krivičnu prijavu protiv više policajaca, tužilaštvo u Kotoru tada je ocijenilo da on pokušava da zastraši policajce.

Dokazi koje od sredine 2021. godine međunarodni partneri dostavljaju crnogorskim istražiteljima pokazuju da su i škaljarci imali svoje policajce i tajne agente. Zbog optužbi da je odavao povjerljive podatke šefovima tog klana, sada već pokojnim Kotoranima Igoru Dedoviću i Jovanu Vukotiću, tokom prošle godine hapšen je nekadašnji načelnik odsjeka za suzbijanje privrednog kriminala Dalibor Medojević. Njemu je pritvor ukinut nakon što je u Turskoj likvidiran Vukotić.

Koliko je policajaca povezano sa mafijom pokušali su da otkriju i ovdašnji istražitelji, koji su, prema tvrdnjama izvora “Vijesti” iz bezbjednosnog sektora, u dokumentu “Procjena opasnosti od teškog i organizovanog kriminala”, upisali na desetine službenika Uprave policije, čije kontakte sa mafijom su i evidentirali.

HAPŠENJA U SRBIJI NAKON SMJENE MINISTRA STEFANOVIĆA

Hapšenja istaknutih policijskih funkcionera u Srbiji u prethodnih nekoliko godina imaju dva zajednička imenitelja – sva su uslijedila nakon što je sa mjesta ministra unutrašnjih poslova sklonjen Nebojša Stefanović i sva su, na jedan ili drugi način, povezana sa klanom Veljka Belivuka.

Svakako, kao “prvo među jednakima” u ovoj grupi ističe se hapšenje Dijane Hrkalović, bivše državne sekretarke MUP-a i Stefanovićeve “desne ruke”.

Ona je nakon intenzivne medijske hajke uhapšena oktobra 2021. godine, a razapinjanje bivše Stefanovićeve saradnice preko naslovnica vladi bliskih tabloida nastavilo se i dok je bila u pritvoru. “Optuživana” je za sve i svašta – od toga da je trebalo da bude kuma na vjenčanju ubijenog navijača Aleksandra Stankovića, koga je naslijedio Veljko Belivuk, pa do toga da je učestvovala u prisluškivanju predsednika Srbije Aleksandra Vučića.

Tužilaštvo je, međutim, bilo mnogo konzervativnije i Hrkalovićevu je optužilo za zloupotrebu službenog položaja – tereti se da je uticala na načelnika Službe za specijalne istražne metode Dejana Milenkovića da tužilaštvu ne dostavi na vrijeme izveštaj o vještačenju telefona Veljka Belivuka u slučaju “ubistvo na šinama”.

Za isto djelo tereti se i Milenković, s tim da se njemu na teret stavlja i da je naložio brisanje tajno snimljenih razgovora u kojima je učestvovao otac tadašnjeg ministra Nebojše Stefanovića.

Osim njih, na optuženičkoj klupi u ovom predmetu sjedi i Milorad Šušnjić, nekadašnji načelnik Policijske uprave u Novom Sadu. On i Hrkalovićeva obuhvaćeni su tačkom optužnice koja kaže da su Darka Eleka, višestruko osuđivanog kriminalca, stavljali na “fiktivne mjere” kako bi ga zaštitili od toga da ga istražuje neka druga organizaciona jedinica MUP-a ili BIA.

Ipak, do ključnog obrta u ovom slučaju, barem kada je njegov medijski tretman u pitanju, dogodio se kada je Hrkalovićeva odlučila da promijeni advokata i angažuje Vladimira Đukanovića, značajnog člana vladajuće Srpske napredne stranke i predsjednika skupštinskog Odbora za pravosuđe.

Od tog trenutka Hrkalovićeva prestaje da igra ulogu “dežurnog krivca”, a pažnja Vučićeve medijske mašinerije skreće ka nekom drugom.

Kroz sličan tretman kao i Hrkalovićeva, prošao je i Goran Papić, porodični prijatelj Nebojše Stefanovića. Papića je, po sopstvenom priznanju, u MUP doveo Stefanović, a ubrzo se našao i na bitnoj poziciji zamjenika načelnika Službe za borbu protiv organizovanog kriminala (SBPOK).

Papić je takođe bio optužen za zloupotrebu službenog položaja, jer je prema tvrdnjama tužilaštva, naložio da se mimo procedura vrati oduzeti blindirani automobil Marku Miljkoviću, Belivukovom najbližem saradniku. Ipak, za razliku od Hrkalovićeve čije suđenje i dalje traje, Papić je pravosnažno osuđen na dvije godine zatvora, a nedavno je optužen za još jedno djelo – zloupotrebe službenog položaja.

Iste optužbe lebde i nad generalom policije Slobodanom Mališićem koji je obavljao funkciju načelnika Policijske uprave Novog Sada. On se sumnjiči da je sa dvojicom kolega “štitio” od policijskog gonjenja biznismena iz Prijepolja Dženana Kujovića, a podizanje optužnice se još čeka.

Osim funkcionera i rukovodilaca, na udaru kolega proteklih godina našlo se i nekoliko policijskih službenika koji su bili niže u hijerarhiji.

Nedavno je u Posebnom odeljenju Višeg suda u Beogradu počelo suđenje dvojici policijskih službenika koji se terete za odavanje povjerljivih informacija klanu Veljka Belivuka. Ipak, odmah po početku, suđenje je prekinuto nakon što je jedan od okrivljenih Nikola Vračević rekao da radi sa tužilaštvom na potpisivanju sporazuma o priznanju krivice.

On je naknadno taj sporazum i potpisao, prihvativši da u zamjenu za svedočenje dobije kaznu od godinu kućnog zatvora.

U predmetu je ostao okrivljeni Aleksandar Purković, a sva je prilika da će ovaj predmet biti spojen sa predmetom u kojem se sudi Belivukovoj grupi.

Najzad, za odavanje poverljivih informacija Belivukovoj grupi na dvije godine zatvora osuđen je i inspektor SBPOK-a Božidar Stolić.

Bliske veze policije i kriminalaca nisu novina, a najdrastičniji je zemunski klan; u ubistvu premijera Zorana Đinđića 2003. godine među prvooptuženima su Milorad Ulemek Legija, nekadašnji komandant tzv. “crvenih beretki”, policijske Jedinice za specijalne operacije, kao i pripadnik te jedinice Zvezdan Jovanović koji je i ubio premijera.

Pripadnici policije učestvovali su i u drugim atentatima krajem devedesetih, kao što su ubistva nekadašnjeg predsjednika Ivana Stambolića, novinara Slavka Ćurivije i pokušaj ubistva Vuka Draškovića. Svakako najpoznatiji osuđenik iz elitnih policijskih redova je bivši šef Službe državne bezbjednosti Radomir Marković, koji već služi kaznu za pokušaj ubistva Draškovića u slučaju “Ibarska magistrala”, kao i Ulemek, a čeka i pravosnažnu kaznu za ubistvo Ćuruvije.

SKY APLIKACIJA I U BOSNI POREMETILA “MIRAN SAN”

Ima onaj stari vic kad se Mujo hvali Sulji kako je upao na džet-set partiju pokera, pa gubio do trenutka dok nije upitao zašto niko ne pokazuje karte. “Mi igramo na povjerenje”, uputio ga je jedan od suigrača, a onda je Muju krenulo.

Tako bi se nekako mogla opisati sprega kriminala(ca) i njihovih zaštitnika u Bosni i Hercegovini, igralo se na povjerenje, moć i nedodirljivost: i danas je javna tajna kako je ovdašnjem narko-bosu policija čak sedam puta uludo pretresala skladišta, svaki put su ispražnjena netom prije akcije. A on se, naravno, grohotom smijao i još prijetio tužbom za remećenje mirnog sna. No, nikada nisu otkriveni dojavljivači.

Tačnije, sve do trenutka dok najveći igrači nisu svoje povjerenje poklonili famoznoj Sky aplikaciji, koju je razvio ili razbio američki FBI, svejedno, no zbog koje je, kako je prije koji dan u Sarajevu objasnio američki ambasador u Bosni i Hercegovini Majkl Marfi, ovdašnjim istražnim organima omogućen “pristup istorijskoj količini potencijalnih dokaza koji se mogu koristiti za smanjenje uticaja transnacionalnih mreža organizovanog kriminala”.

Koliko visoko prema političko-policijsko-pravosudnom vrhu ide Sky aplikacija, novinari su ekspresno upitali glavnog državnog tužitelja Milanka Kajganića.

”Prošle smo godine lišili slobode 15 pripadnika svih policijskih, bezbjednosnih struktura u BiH koji su direktno bili u službi organizovanih kriminalnih grupa. Među njima se nalaze najviše rangirani inspektori kojima je zadatak bio da se bore protiv organizovanog kriminala, a oni su se i sami bavili prometom opojnih droga i drugim krivičnim djelima”, kaže Kajganić za magazin “Dani”, i nabraja:

”Istragom su do sada obuhvaćeni i jedan sudija i advokat i jedan savjetnik ministra bezbjednosti. Kada dođete u situaciju da vam savjetnik ministra bezbjednosti bude osumnjičen za organizovani kriminal u vezi sa prometom opojnih droga iz Južne Amerike u Evropu, ne mislim da je to niži nivo hijerarhije. Naprotiv, takva lica su imala informacije o svim aktivnostima koje bezbjednosne strukture i pravosuđe provode prema organizovanim kriminalnim grupama, pa su te informacije koristili da onemoguće procesuiranje navedenih krivičnih djela. Ova djela će se procesuirati i procesuiraće se sva lica za koja prikupimo dokaze kroz razmjenu podataka sa Europolom, bez obzira na to o kojoj hijerarhijskoj poziciji se radi. To nas ne interesuje, interesuje nas samo da li za nekog postoji dokaz da je počinio krivično djelo ili ne”.

Glavni državni tužitelj ne pominje imena a ni probleme kuće na čijem je čelu, no prošle godine je na crnu američku listu dospjela jedna državna tužiteljka, Diana Kajmaković, zbog “učešća u skrivanju dokaza, sprečavanju krivičnog gonjenja i pomaganja kriminalnih aktivnosti, te pokušaja blokiranja istrage o svojim očiglednim kriminalnim vezama”.

Novinari su otkrili da je i ona pala na Sky aplikaciji, odnosno da su dešifrovane poruke pokazale da je pomagala u “čišćenju” dokaza čak dvije kriminalne grupe, jedne iz Sarajeva, a druge iz Bijeljine. Na crnu listu SAD nedavno su upisana još tri imena iz BiH: Dragan Stanković, direktor Uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove Republike Srpske, Edin Gačanin, jedan od najvećih svjetskih trgovaca drogom i Osman Mehmedagić, bivši direktor Obavještajno-sigurnosne agencije BiH.

Američki državni sekretar Entoni Blinken je ovaj potez svoje zemlje ovako objasnio:

”Sankcionišemo tri osobe u BiH koje su ugrozile vladavinu prava, podrivale institucije, opstruirale ili prijetile sprovođenju Dejtonskog mirovnog sporazuma i materijalno doprinijele međunarodnom širenju nedopuštenih droga”.

HRVATSKA: ODAJU PODATKE, UZIMAJU MITO, VOZE PIJANI…

Ponekad pijani voze i razbijaju službene automobile, neki prijete, neki uzimaju mito kako bi u policijskom informacijskom sistemu provjerili nečiji identitet ili tablice, a ima i onih koji za novac ili sitne usluge kriminalnim grupacijama odaju podatke iz najtajnijih istraga… Tako bi se u najkraćim crtama mogli opisati oni u policijskim redovima koji su pravu stranu zakona zamijenili s krivom. Iako su policajci, barem aktivni, u Hrvatskoj rijetko počinioci najtežih kaznenih djela, primjetno je da policija sve češće iz raznih razloga privodi vlastite kolege. Neki dan je u pritvoru završio policajac koji je pijan slupao automobil, a zatim napao građanina i teško ga ozlijedio, prošli mjesec pritvorena su trojica koja su županu vukovarsko-sremskom pomogli lažirati nesreću koju je pijan skrivio prije godinu. Skupa s tom trojicom pritvoren je i župan. Najveći “ulov” mangupa u vlastitim redovima MUP je imao u fenruaru, kada ih je u svega 10 dana uhapsio – pet. Među tom petoricom je bio bivši interventni policajac koji je opljačkao niz trgovina, banaka, kasina…, zatim načelnik jedne manje policijske stanice koji se sumnjiči da je od svog podređenog tražio da iz mobilnog telefona načelnikovog poznanika, izbriše svu načelnikovu komunikaciju. Između ta dva događaja, u Splitu su uhapšena trojica policajaca, zbog sumnje da su odavali podatke o porodici zaštićenog svjedoka koju su čuvali.

Što se tiče ozbiljnijih krivičnih djela, neki bivši policajci bili su osuđivani na maksimalnih 40 godina zatvora zbog ubistava, mahom svojih supruga i partnerki, jedan šef Odjela opšteg kriminaliteta u Zagrebu je trenutno u zatvoru jer je fingirao provalu u sef u svojoj kancelariji kako bi prikrio da su nestali novac i zlato oduzeti u krim-obradama. U Zagrebu se trenutno sudi jednoj skupini policajaca koja se sumnjiči da je informacije iz najtajnijih istraga odavala viđenijim pripadnicama krimi miljea, dok se bivšem šefu odjela za borbu protiv prostitucije zagrebačke policije isto trenutno sudi pod optužbom da je dok je vodio racije protv prostitucije, svodnicima dojavljivao da će do racija doći.

Iako ne izgleda logično da u policiji rade ljudi koji krše zakon, u MUP-u kažu da u svakom žitu ima kukolja, te da oni svoj kukolj redovno čiste. Kako to čišćenje izgleda, vidi se iz njihovih statističkih podataka za 2021. (izvještaj o radu policije za 2022. još nije raspravljeno na Vladi, op. a.) kada su provedena 83 kriminalistička istraživanja nad policajcima. Ta istraživanja su rezultirala podnošenjem 83 krivične prijave kojima je obuhvaćeno 458 kaznenih djela koja su počinila 82 policajaca i dva državna službenika. Godinu ranije sprovedeno je 78 kriminalističkih istraživanja koja su završila podnošenjem 78 krivičnih prijava kojima je bilo obuhvaćeno 267 kaznenih djela, za što su se sumnjičila 74 policajca i četiri državna službenika. Kada je riječ o krivičnim djelima, od njih 458 koje su tokom 2021. počinili policajci, njih 107 odnosilo se na krivotvorenje službene ili poslovne isprave, slijede prevare (105), nedozvoljena trgovina (63), krivotvorenje isprava (61), te zloupotreba položaja i ovlašćenja (26). Od ukupnog broja krivičnih djela, 158 je službeničkih, od čega je 13 koruptivnih, a 300 je ostalih.

Za razliku od nekih drugih službi i institucija, MUP-u se mora priznati da svoje djelatnike koje uhvati u kršenju zakona promptno sankcioniše. Takvi se u pravilu odmah privremeno ili trajno udaljavaju s dužnosti, protiv njih se pokreću disciplinski ili krivični postupci… Tokom 2021. pokrenuto je 558 disciplinskih postupka protiv policajaca. Analizirajući disciplinske postupke, u MUP-u kažu da ih je 512 pokrenuto zbog teže povrede službene dužnosti, a 117 zbog lakše povrede službene dužnosti. Najčešće teže povrede su nedolično ponašaju u službi i izvan nje pa je 241 policajac zbog toga bio disciplinski gonjen 2021.

Povrede službene dužnosti za sobom povlači i kazne, pa je 2021. Odjel prvostupanjskog disciplinskog sudovanja MUP-a, vodio 635 postupka zbog teže povrede dužnosti protiv 659 policajaca, pri čemu je izrekao 414 kazni. U 44 slučaja, pojašnjavaju u MUP-u, došlo je do prestanka državne službe, u 46 slučaja izrečena je uslovna kazna prestanka državne službe, 317 policajaca je moralo platiti novčanu kaznu, njih 125 je udaljeno iz službe, pišu Vijesti.me…

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Budi prvi koji će ostaviti komentar!