Očekuje se prvi sastanak Trumpa, Putina i Xija: Dugin slavi, Kijev strahuje od nove Jalte

Lideri će biti u Shenzhenu zbog samita Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje (APEC), koji se održava 18. i 19. novembra. Prema dva izvora upoznata s pripremama koje navodi Reuters, pregovori o susretu trojice predsjednika vode se do posljednjeg trenutka. Među temama koje se spominju su ratovi u Ukrajini i Iranu, nuklearno naoružanje i vještačka inteligencija.

Ideja o trilateralnom sastanku nije nova. Kremlj je još u septembru najavio da bi se Putin, Trump i Xi mogli sastati na samitu APEC-a, a Putinov portparol Dmitrij Peskov rekao je u ponedjeljak novinarima da se razmjenjuju prijedlozi za dnevni red i da će sastanak "sigurno biti zanimljiv". Glasnogovornik kineske ambasade u Washingtonu rekao je u petak samo da je Kina u kontaktu sa svim stranama i da nema dodatnih informacija.

Tri lidera, tri različita cilja

Prema Reutersovoj analizi, Putin u sastanku vidi priliku za dogovor o Ukrajini pod uslovima Moskve. Trump želi historijski trenutak, po mogućnosti trilateralni dogovor o kontroli nuklearnog naoružanja. Za Xija je to, kako navodi agencija, nepredvidiv skup pun rizika, jer Peking više voli strogo isplanirane događaje od Trumpovog improviziranog stila.

Rusija i SAD imaju svaka više od 5.000 nuklearnih bojevih glava, a Kina oko 500, iako brzo širi arsenal. Edgard Kagan, bivši zvaničnik Bijele kuće za Istočnu Aziju, danas u Centru za strateške i međunarodne studije (CSIS), kaže da Kinezi ne žele prihvatiti pristup po kojem bi trebali imati slična ograničenja kao dvije najveće nuklearne sile. Visoki zvaničnik Trumpove administracije rekao je u petak da se nuklearni sporazum ne očekuje, ali da bi Kina trebala preuzeti veći dio odgovornosti.

Moskva želi da Ukrajina bude na dnevnom redu, dok se Peking tome protivi. Američki zvaničnik rekao je da Trump vjerovatno neće pokretati pitanje rata u Ukrajini, jer trilateralni razgovori za to nisu pravi format.

Zašto se spominje Jalta iz 1945. godine

Ruski nacionalisti sastanak porede s konferencijom na Jalti, na kojoj su se u februaru 1945. Franklin Roosevelt, Winston Churchill i Josif Staljin dogovarali o poslijeratnom uređenju Evrope. "To pokazuje ko je važan u svijetu: mi, Kina i Zapad", rekao je ove sedmice za Radio Sputnik ruski nacionalistički ideolog Aleksandar Dugin.

U Ukrajini i drugim državama koje neće sjediti za stolom, uključujući Japan, takva poređenja izazivaju zabrinutost. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je prošlog mjeseca da Ukrajina ne želi "Jaltu 2, 3 ili 4", odnosno novu podjelu interesnih sfera. Jalta je i ranije bila sinonim za dogovor velikih sila preko glava malih, pa ju je, uz Minhen 1938., za N1 spominjao i bivši litvanski ministar vanjskih poslova Gabrielius Landsbergis.

Šta se može očekivati od Shenzhena

Analitičari s kojima je razgovarao Reuters smatraju da su izgledi za veliki dogovor slabi. Kurt Tong, bivši visoki zvaničnik State Departmenta zadužen za Istočnu Aziju, danas u konsultantskoj kući Asia Group, kaže da će Trump "nesumnjivo nastojati iskoristiti ovo putovanje da ponovo pokaže liderstvo i autoritet" i svoje državničke sposobnosti na međunarodnoj sceni.

Trump i Xi sastali su se krajem septembra u Washingtonu, nakon što je Kina potvrdila Xijevu posjetu SAD-u. Ako do susreta u Shenzhenu dođe, bit će to prvi put da lideri SAD-a, Rusije i Kine razgovaraju zajedno za istim stolom.