Oglas

Ruske baze pod lupom

Reuters otkrio plan EU za Siriju: Brisel želi ograničiti ruski uticaj i otvoriti vrata investicijama

FILE PHOTO: Syrian army military vehicles are deployed inside the city of Tabqa, after the withdrawal of the Syrian Democratic Forces (SDF), in Tabqa, Syria, January 18, 2026. REUTERS/Karam al-Masri/File Photo
REUTERS/Karam al-Masri/File Photo / KARAM ALMASRI

Evropska unija razmatra značajno proširenje saradnje sa Sirijom, uključujući obnovu trgovinskih odnosa, investicije i reformu sigurnosnog sektora, dok istovremeno nastoji ograničiti preostali ruski uticaj u toj zemlji. Prema diplomatskom dokumentu u koji je Reuters imao uvid, Brisel želi približiti Damask Evropi nakon pada režima Bashara al-Assada, ali rusko vojno prisustvo na Mediteranu i dalje predstavlja ozbiljan razlog za zabrinutost.

Oglas

Dokument, koji je pripremila diplomatska služba Evropske unije uoči sastanka ministara vanjskih poslova 16. novembra, predstavlja jedan od najambicioznijih pokušaja Brisela da normalizuje odnose sa Sirijom nakon Assadovog svrgavanja u decembru 2024. godine.

Iako evropski diplomati ocjenjuju da politička tranzicija u Siriji napreduje, upozoravaju da su potrebni znatno brži rezultati u ekonomskom oporavku, nacionalnom pomirenju i reintegraciji raseljenih osoba i izbjeglica.

Ruske vojne baze pod lupom

Posebnu pažnju u dokumentu privlači nastojanje Evropske unije da ograniči ono što se opisuje kao štetan uticaj Rusije i drugih stranih aktera u Siriji.

Moskva je tokom građanskog rata bila jedan od najvažnijih saveznika Bashara al-Assada, a ruska vojna intervencija pomogla je njegovom režimu da godinama ostane na vlasti.

Zauzvrat, Rusija je osigurala strateško vojno prisustvo na istočnom Mediteranu, prvenstveno kroz pomorsku bazu Tartus i zračnu bazu Hmeimim.

Nakon Assadovog pada, Kremlj pokušava postići novi dogovor sa sirijskim vlastima kako bi zadržao pristup tim objektima.

Prema dokumentu koji prenosi Reuters, ruski uticaj u Siriji jeste oslabljen, ali nastavak vojnog prisustva Moskve i njeni ekonomski instrumenti uticaja i dalje zabrinjavaju evropske diplomate.

Povratak sporazuma iz 2008. godine

Jedan od najznačajnijih prijedloga odnosi se na oživljavanje sporazuma o pridruživanju između Evropske unije i Sirije, čiji je tekst usaglašen 2008. godine, ali sporazum nikada nije zaključen.

Njegovo aktiviranje omogućilo bi stvaranje okvira za slobodnu trgovinu, politički dijalog i znatno širu saradnju Brisela i Damaska.

Evropski diplomati namjeravaju zatražiti novi mandat država članica za pregovore o izmjenama sporazuma.

U dokumentu se navodi da bi postojeći tekst mogao poslužiti kao osnova za relativno brzo produbljivanje odnosa.

Brisel također želi ponovo uključiti Siriju u euromediteranske mehanizme saradnje i međunarodne trgovinske tokove, s posebnim naglaskom na transport, energetiku i digitalnu povezanost.

Evropske banke i obnova zemlje

Sirija se suočava s ogromnim potrebama za obnovom nakon gotovo 14 godina građanskog rata, koji je razorio infrastrukturu i teško pogodio ekonomiju.

Evropska unija zato razmatra načine da međunarodne finansijske institucije snažnije uključi u oporavak zemlje.

Među prijedlozima je podsticanje Evropske investicijske banke da obnovi aktivnosti u Siriji, kao i podrška nastojanjima Damaska da postane dioničar Evropske banke za obnovu i razvoj.

Takvi koraci mogli bi otvoriti dodatne mogućnosti za finansiranje obnove.

Za 17. novembar u Damasku planiran je koordinacijski forum pod vodstvom Evropske unije, na kojem će u fokusu biti investicije i saradnja s privatnim sektorom.

Prema Reutersu, taj sastanak mogao bi predstavljati pripremu za širu investicijsku konferenciju Evropske unije i Sirije tokom 2027. godine.

Reforma policije uz pomoć Jordana

Evropski plan ne odnosi se samo na ekonomiju.

Dokument predviđa i podršku reformi sirijskog sigurnosnog sektora, uključujući trilateralnu saradnju Evropske unije, Sirije i Jordana na obuci novih pripadnika sirijske policije.

Time bi Brisel dobio značajniju ulogu u obnovi sigurnosnih institucija zemlje koja se još suočava s posljedicama dugogodišnjeg rata.

Predloženi koraci nadovezuju se na ponovno aktiviranje sporazuma o saradnji Evropske unije i Sirije iz 1978. godine te prvi politički dijalog na visokom nivou između Brisela i Damaska, održan u maju.

Evropska unija već je opredijelila 620 miliona eura za podršku Siriji tokom 2026. i 2027. godine, uključujući humanitarnu pomoć i društveno-ekonomski oporavak.

Ipak, predložene mjere još nisu konačno usvojena politika Evropske unije. O njima će se raspravljati na sastanku ministara vanjskih poslova 16. novembra.

Dokument pokazuje da Brisel budućnost Sirije sve više posmatra ne samo kao pitanje humanitarne pomoći i obnove nego i kao dio šire geopolitičke borbe za uticaj na Bliskom istoku.

Više tema kao što je ova?

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare

Pratite nas na društvenim mrežama