Novi primjer segregacije u Kiseljaku

Vijesti 07. sep 201618:03 > 19:16
N1

Početkom nove školske godine Kiseljak je dobio novu školu. Uz prisutne građane, svečanu vrpcu na ulazu u Osnovnu školu Brestovsko presjekao je hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović sa predstavnicima HDZ-a u državnoj i drugim nivoima vlasti.

Međutim, iznad čina otvaranja ostao je upitnik – da li je izdvajanje škole i đaka poštovanje sudske odluke o neustavnom fenomenu dvije škole pod jednim krovom ili novi primjer segregacije?

Jedan objekat, jedan krov, dvije škole sa dva različita nastavna plana i programa – tako je bilo do sada. Odlukom lokalnih vlasti, Osnovna škola Brestovsko koja preferira hrvatski nastavni plan i program, početkom ove školske godine preselila se u novoizgrađeni objekat. Većinu sredstava za ovaj projekt osigurala je općina Kiseljak, a projektu koji je u ovom mjestu i fizički odvojio djecu različitih nacionalnosti prisustvovali su predstavnici svih nivoa vlasti. Direktorica nam danas nije dozvolila snimanje unutar škole, niti je pristala na intervju, ali kaže da nigdje ne piše da je škola samo za djecu hrvatske nacionalnosti. Direktor koji je ostao u ovoj školi kaže da je politika i ovaj put pokazala da podstiče segregaciju, te da su išli protiv volje više od 80 posto roditelja koji su se u prije sprovedenoj anketi opredijelili za jednu školu, sa zajedničkim planom i programom.

“Bila su dva dežurna učenika iz dvije škole, a ja kao direktor nisam razlikovao ko je koje nacionalnosti. Za mene su bila ista djeca, i za jedne i za druge uposlenike, bez obzira kako se zvali i kome pripadali uostalom. Djeca su to na najbolji način prepoznala, zajedno se družila i igrala, samo su u učionicama bili posebno”, kazao je Nermin Merhemić, direktor Osnovne škole Kiseljak 1.

Međutim, pojedine učionice ostale su prazne i nedostupne đacima koji su ostali u ovoj školi. Direktor kaže da ga ne čudi što je odlučeno da se umjesto ulaganja u ovu školu, novac izdvaja za novu. Dok su bili pod jednim krovom, priča da je njegova škola iz budžeta dobijala duplo manje novca od susjedne škole.

Osim što je bio primjer dvije škole pod jednim krovom, uprava kaže da je objekat ove osnovne škole bio primjer i dvije stolarije pod jednim krovom. Međutim, otvaranjem novog objekta Osnovne škole Brestovsko učionice sa novom stolarijom uglavnom su ostale prazne.

No, nije ovo jedini primjer segregacije. U Srednjobosanskom kantonu, ali i širom BiH, prisutni su primjeri dvije škole pod jednim krovom, koje je zbog diskriminacije djece Vrhovni sud Federacije zabranio. U centru Kiseljaka se odluka suda poštuje – nisu dvije škole pod jednim krovom, ali su dva krova u jednom dvorištu. Roditelji ne podržavaju politiku koja djecu uči da ne trebaju živjeti zajedno.

“Ma nisam ja za to iskreno, nisam. Ja bih više voljela da je jedna škola”.
“Znate šta, kod nas je problem na nivou države, a djeca k'o djeca, oni će se uvijek zajedno igrati”.
“U razredu kod mog Petra ima djevojčica koja je druge vjeroispovijesti, i ja ga tako u obitelji učim da živi normalno sa drugom djecom sa kojom će se susresti jer živi u takvoj državi, normalno sa drugim vjeroispovijestima i sve”, kazali su građani Kiseljaka.

Međutim, dok politika ne shvati da živi u takvoj državi, školske klupe biće sve praznije.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.